Religijske organizacije u SAD-u imaju veće prihode od Applea i Microsofta

Dao Bog

Religijske organizacije u SAD-u imaju veće prihode od Applea i Microsofta

Ekonomske aktivnosti vezane uz religiju u sjedinjenim američkim državama vrijedne su 1,2 bilijuna dolara, pokazuje najnovija studija. Apple i Microsoft zajedno su zaradili 320 milijardi dolara. U SAD-u ima oko 150 milijuna praktičnih vjernika. Index, Daily Mail

vjera zarada

U jednadžbi sve štima – ako ne pitaš za smisao

Šikić: Ontološki dokaz Kurta Gödela logički vodi do Boga koji nužno postoji. No, taj “matematički” Bog dijeli malo toga s božanstvima stvarnih vjera

Postoji više filozofskih argumenata za postojanje Boga: dizajnerski, etički, uzročni i logički – no nijedan ne opisuje konkretne bogove religija. Ontološki argument potječe od Anselma, Descartesa i Leibniza, koji definiraju Boga kao savršeno biće koje mora postojati, jer bi inače bilo manje savršeno. Gödel je razvio formaliziranu verziju tog argumenta, no nije ga objavio iz straha da ga ne smatraju vjernikom – jer je dokaz bio logička vježba, a ne teološka izjava. U konačnici, pitanje nije postoji li Bog, nego je li logički dopušten da postoji. Njegov dokaz sadrži niz precizno definiranih logičkih formula i teorema, uključujući definiciju Boga, nužno postojanje i zaključak da takvo biće mora postojati u svakoj mogućoj stvarnosti – barem na papiru. Matematičar Zvonimir Šikić za Ideje.

bog filozofija logika matematika religija vjera Zvonimir Šikić

Radi, voli, moli

Ideologija kapitalizma svoje korijene mogla bi imati u kršćanstvu

Teorija je to koju je iznio inače jedan od glavnih teoretičara sociologije, Max Weber. On je još početkom 20. stoljeća objasnio kako je razvoj kapitalizma potaknuo skup ideja proizašao iz kršćanske religije. Prvi kapitalisti su, prema njemu, bili protestanti, točnije kalvinisti. Za razliku od katolika, koji oprost od Boga traže kroz ispovijedi, protestanti ne vjeruju u oprost grijeha, već kako se sva dobra i loša djela na kraju života zbrajaju, a Bog odlučuje tko će u raj ili pakao tek nakon što netko umre. Zbog toga su protestanti, vođeni stalnim osjećajem krivnje, motivirani na stalno dokazivanje svoje dobrote kroz naporan i težak rad. Budući da ne vjeruju u božja čuda, protestantima je takav sustav vrijednosti poslužilo kao plodno tlo za napredak u znanosti, tehnologiji i svemu ostalome što će služiti čovječanstvu. Za razliku od Marxa, koji će reći da je religija opijum za mase koji će zbog nje postati poslušni radnici, Weber ovom teorijom ističe kako ljudi prije postaju kapitalisti upravo zbog sustava vrijednosti koje im nameće religija. Sa zanimljivog YT kanala School of science.

kalvinisti kapitalizam Max Weber protestanti vjera

Pomolimo se

Porobija: Kršćanstvo na Zapadu je u slobodnom padu. Tim putem ide i Hrvatska

Kršćanstvo je svjetski najbrojnija i najraširenija religija na svijetu s otprilike 2.4 milijarde sljedbenika. Statistika zvuči i dalje vrlo povoljno za kršćanstvo, ali na Zapadu – upravo na onom teritoriju gdje je bilo ideološki i financijski najjače – ono se strmoglavo približava danu kad će postati beznačajna manjina. Situacija za kršćanstvo postaje još dramatičnija kad brojkama ne pristupamo čisto statički nego dinamički i promotrimo trendove. Istočni dio Europe i dalje se čvrsto drži svoje religioznosti, poput Poljske gdje je i dalje 88 posto stanovništva kršćansko, no do sredine ovog stoljeća taj će broj, prognozira se, biti gotovo upola manji. Kod nas se slijede trendovi Zapada: sve će više ljudi odlaziti, što u neke necrkvene oblike duhovnosti, što u ateizam i agnosticizam (koji su već narasli u Hrvatskoj). To samo jasno govori da uvođenje vjeronauka u škole i puno veća javno-politička prisutnost Crkve nije dovela do učvršćivanja tradicionalne religije u Hrvata. Željko Porobija za Index.

crkva kršćanstvo religija vjera Željko Porobija

Vjerujem, ne vjerujem

Najstarija religija je hinduizam, iako ima i starijih duhovnih praksi

Oko 85 posto stanovnika na Zemlji izjašnjava se vjernicima. Od svih organiziranih religija, vjeruje se da je hinduizam najstarija, koja postoji više od 4 tisuće godina. Međutim, ni to nije nastalo “preko noći”, već je i sam hinduizam kroz stoljeća mijenjao svoj oblik i način prakticiranja. Većina znanstvenika vjeruje da je hinduizam proizašao iz niza kulturnih, duhovnih i filozofskih tradicija koje su se razvijale tisućama godina oko doline Inda gdje se nalazi današnji Pakistan, sjeveroistočni Afganistan i sjeverozapadna Indija. Danas ima otprilike 1,03 milijarde sljedbenika, oko 15 posto svjetske populacije. Većina tih sljedbenika živi u Indiji. Najraširenija vjera je kršćanstvo, slijede ga islam, a iza hinduizma najviše je zastupljen i budizam. Pokraj ostalih vjera kao što je judaizam, taoizam, šintoizam i druge, valja napomenuti kako oko 400 milijuna ljudi prakticira lokalne tradicijske duhovne prakse, najviše u Africi, Kini, Australiji i drugdje. IFL Science

hinduizam religija vjera vjernici

I zato smo tu gdje jesmo

Astrofizičar Dario Hrupec: Svako društvo preferira vjernike, a ne znatiželjne skeptike

Dokaz, kao postupak kojim se utvrđuje istinitost neke tvrdnje, primjeren je u matematici. Nije primjeren čak ni u prirodnim znanostima. Prirodna znanost teži k istini (slaganju činjenica s tvrdnjama), a ne daje konačnu istinu. Uvijek je otvorena za nova propitivanja. Nadalje, prirodna znanost se, po definiciji, bavi prirodnim pojavama. Nadnaravno ili natprirodno nije u njezinoj domeni. Ono što je možda manje poznato je metafizička pretpostavka na kojoj prirodna znanost počiva: sve pojave su prirodne pojave. A što se vjere u nadnaravno tiče, vjerovati znači „smatrati što istinitim ne tražeći dokaz”. To je definicija. Pa onda je apsurdno govoriti o dokazima. Vjera isključuje dokaz. Meni je osobno vjera u nadnaravno nespojiva sa znanstvenim pogledom na svijet. Tih znanstvenika koji javno ističu svoju vjeru u nadnaravno nema baš tako puno kao što se čini, samo su jako glasni. Skupove na temu vjere i znanosti ili debate između vjernika i nevjernika uvijek, bez iznimke, potiču znanstvenici vjernici. Prof dr. sc. Dario Hrupec zanimljivo progovara za Glas Podravine.

Dario Hrupec intervju vjera znanost

Crkvu napustilo pola milijuna katolika, broj muslimana narastao za milijun

crkva islam katolici katolička crkva muslimani religija vjera

Nekad smo radili izloge prkoseći sistemu

Križni put – od Konzuma do Lidla

Dva dana pred početak Velikog tjedna, ponovno sam posudio iz Gradske knjižnice knjigu Dorte Jagić Noć na zemlji i usput pogledao izložbu postavljenu u foajeu knjižnice. Krunu od trnja na postamentu, kao i prošle godine. Pozornost među postajama Križnog puta privukla mi je slika na kojoj je Isus klečeći obuhvatio križ, a nad njim znak Lidla, pa „Open 24 hours“ zatim znak Konzuma. U prvom času sam skrenuo na krivi put pojašnjavanjem slike kritikom konzumerizma, pa tek naknadno zaključio da je problem u “Otvoreno 24 sata“. Šteta što više nemam priliku raditi izlog u knjižari pa da napravim Križni put akcijskih kataloga od Lidla do Konzuma, a i drugih trgovačkih lanaca prema kojima većina naših građana sastavlja dnevne jelovnike. Ali imam knjigu Noć na zemlji u kojoj se na šezdesetoj stranici, koje li koincidencije, spominje Konzum i galerija likova od kojih svaki nosi svoj križ što nikada neće biti vidljiv na nekoj slici umjetnika. Ivan Berislav Vodopija za H-alter.

Dorta Jagić Ivan Berislav Vodopija konzumerizam religija vjera

Lamentacije za subotu uvečer

Stanislaw Lem: Postoji li vjera u nakaznog Boga?

U izvjesnom smislu Bog svake religije je bio nakazan, jer je bio opterećen ljudskim osobinama. Mislim na Boga čije nesavršenstvo ne proizlazi iz prostodušnosti njegovih ljudskih tvoraca, nego predstavlja njegovu najsuštinskiju, imanentnu crtu. Izgleda da je Bog ograničen u svome sveznanju i svemoći, koji griješi u predviđanju budućnosti svojih djela, koga tok pojava koje je sam izazvao može dovesti do straha. To je Bog koji uvijek želi više nego što može, i koji nije odmah toga svjestan. Taj Bog nema ničeg zajedničkog s načelom dobra i zla. On ne postoji izvan materije i ne može se osloboditi od nje, koji se razvija u vremenu i dorasta, uzdižući se na sve više nivoe moći, do svijesti o svojoj nemoći. Taj Bog je biće koje je ušlo u boštvo kao u bezizlaznu situaciju, i koje se, kad je to shvatilo, prepustilo očajanju. A Bog koji očajava – jest čovjek. Tekst sf autora Stanislawa Lema prenosi XXZ.

bog esej Stanislaw Lem vjera

Drugi pogled

Beck: Znanost ne vidi jedinstvene, neponovljive događaje

“Moderna znanost temelji se na tome da se svako opažanje može ponoviti i tako provjeriti. Ta je metoda dovela do silnog uzleta tehnologije, povećala nam zdravlje, produžila život, umnožila informacije i zatrpala gadgetima. No, krivo je misliti da je obuhvatila sve znanje. Znanost, naime, vidi nešto tek drugi put – ono što se pojavljuje samo jednom, znanost ne može opisati. Zbog toga jedinstveni događaji – poput rođenja, ljubavi, života, umjetnosti, čuda ili smrti – ostaju izvan njezina vidokruga. Uskrsnuće je upravo takav događaj, jedinstven i neponovljiv. Ne može se snimiti, izmjeriti i ponoviti u laboratorijima. Znanstveniku je to izvan ingerencija pa kaže da se nije dogodilo”, piše Boris Beck. T-Portal

Uskrs vjera

Sve za novi dom

Izbjeglice se krste radi ostanka u Njemačkoj

Otkako je Njemačka primila veliki broj izbjeglica, drastično se povećao broj prelazaka s islama na kršćanstvo. Evangelička i katolička crkva kao i neke druge kršćanske vjerske zajednice su 2016. registrirale više od tisuću takvih slučajeva, posebice ljudi iz Irana, Pakistana i Afganistana, a toliko ih nije bilo u posljednjih 50 godina. Razlog tolikom broju preobraćenika uglavnom je taj što se ljudi nadaju da će tako moći ostati u Njemačkoj. Deutsche Welle

izbjeglice kršćanstvo vjera

P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Dao Bog