Roditelji bi se igrali s djecom, ali su pod stresom, ili im je dosadno - Monitor.hr
05.12.2015. (10:52)

Roditelji bi se igrali s djecom, ali su pod stresom, ili im je dosadno

73% roditelja želi provoditi više vremena sa svojom djecom, polovica ih se osjeća krivima što ne provode dovoljno vremena s njima, no trećina ih smatra da su previše pod stresom da mogli uživati u igri. Svaki četvrti roditelj priznaje da mu je igra s djecom čak pomalo i dosadna, a svaki drugi roditelj želi pronaći dijete u sebi i postati partnerom u igri svoje djece, pokazalo je IKEA-ino istraživanje nad 30.000 roditelja, djece i mladih iz 12 zemalja.

Poslali bi djecu van, ali ih je strah

Da je igra ključna za dobrobit i sreću njihove djece smatra 86% roditelja, a 65% da je igra generalna proba za pravi život. Polovica ispitanih roditelja redovito igra društvene igre s obitelji, a isto toliko ih se slaže da igra može uključivati tablete, pametne telefone i računala. Za 8 od 10 obitelji najčešća obiteljska aktivnost je gledanje TV-a. Istovremeno, 5 od 10 roditelja bi željelo da se njihova djeca igraju vani, ali su zabrinuti za njihovu sigurnost.

Djeca bi se radije igrala nego gledala TV ili koristila internet

Polovica ispitane djece u dobi od 7 do 12 godina željelo bi provoditi više vremena igrajući se sa svojim roditeljima. 7 od 10 radije bi se igralo s roditeljima, nego koristilo internet, dok bi se njih 8 od 10 radije igralo s prijateljima, nego gledalo TV. Za vrijeme igre ni o čemu ne brine 47% djece, a četvrtina ih osjeća kako im njihovi roditelji organiziraju previše aktivnosti izvan škole.

Mladima je važnija sreća od karijere i žele biti nezavisniji od roditelja

Za 6 od 10 ispitanika u dobi od 13 do 18 godina važnije je da budu sretni, nego da imaju dobro plaćen posao, a isto toliko ih kaže kako bi njihov dom trebao biti mjesto za igru. Da su odrasli postali previše zaštitnički nastrojeni prema djeci slaže se 58% ispitanih mladih ljudi, dok bi njih 55% željelo da im roditelji dozvole da budu više nezavisni.

Da bi potaknuli zajedničku igru djece i roditelja IKEA je plasirala novu kolekciju LATTJO, a igračke iz te serije predstavljat će tijekom prosinca i siječnja u Zagrebu, na Zrinjevcu.

Subota 12.12.2015. 17-19h
Igranje LATTJO kolekcijom, izrada PEPPARKAKA HUS kućica od đumbira

Subota 19.12.2015. 11-13h
Igranje LATTJO kolekcijom (vreće za skakanje, potezanje užeta, gumi-gumi, slagalice, društvene igre, didaktičke igračke…)

Srijeda 23.12.2015. 17-19h
Igranje LATTJO kolekcijom, izrada PEPPARKAKA HUS kućica od đumbira

Srijeda 30.12.2015. 17-19h
Igranje LATTJO kolekcijom, čitanje dječjih knjiga u sklopu kampanje Plišane igračke za obrazovanje

Subota 09.01.2016. 11-13h
Igranje LATTJO kolekcijom (glazbeni instrumenti, didaktičke igračke, karte, društvene igre, slagalice…)
*Lokacija: dječja pozornica na Zrinjevcu (staza od paviljona prema jugu)


Slične vijesti

28.07. (19:00)

Karijera da, dječja kolica ne

Procjenjuje se da će do 2030. godine oko 45 posto žena u dobi od 25-44 biti single i bez djece

Iako se to ekonomski slavi jer žene više troše i rade, dugoročne društvene posljedice, poput pada nataliteta i usamljenosti, često se zanemaruju. Kritičari tvrde da moderni ideali potiču kratkoročna zadovoljstva nauštrb obiteljskog života, dok ekonomski sustav profitira na račun potencijalnog društvenog sloma. Medium… problematiku komentiraju i na X-u.

08.07. (13:00)

Umjesto da trče po parku, prsti im jure po ekranima

Previše ekrana, premalo kretanja: Sve više djece s razvojnim teškoćama

Školski su praznici idealna prilika da se djeca maknu od raznih ekrana u koje gledaju i više sati na dan. Sve manje se kreću, igraju na otvorenom. Zbog svega, već se kod najmlađih uočavaju ozbiljni problemi u razvoju, a poseban problem je prekomjerna težina kod velikog broja djece. Pokreti koji su nekad dolazili prirodno danas su problem za devet od deset učenika. Podaci iz Centra za istraživanje djetinjstva pokazuju i da su motoričke sposobnosti djece znatno slabije nego prije 60 godina. Za pola su manje brzi, snažni, koordinirani, precizni… Sve više djece ima teškoće i s finom motorikom – ne znaju pravilno držati olovku, rezati škarama, zakopčati gumb. Zbog toga ih čak 10 posto dobiva odgodu upisa u školu. HRT

10.06. (20:00)

Kad računi vire iz pelena, nije ti do pravljenja djece

Ljudi žele djecu, ali džep i život kažu “ne može”

UN-ovo izvješće pokazuje da većina ljudi želi imati djecu, ali ih u tome sprječavaju visoki troškovi života, nesigurno zaposlenje, skupo stanovanje i nedostatak vremena. Čak 39% ispitanika navelo je novac kao glavni razlog, a žene posebno ističu nejednaku podjelu kućanskih obaveza. Ni “baby bonusi” ni zabrane pobačaja ne djeluju dugoročno. Ljudi ne odbijaju roditeljstvo – ono im je često ekonomski ili društveno onemogućeno. Prava kriza plodnosti nije u želji, nego u mogućnosti izbora. Index

27.04. (14:32)

Dječje igraonice: Opstaju samo one najveće i najkreativnije

12.03. (09:08)

Djeca koja redovito jedu ribu mogla bi biti društvenija i ljubaznija

09.02. (22:00)

Očevi i djeca

Otac djeteta s autizmom kod Stankovića: Katkad sam se bojao svog sina

Tema novog izdanja emisije Nedjeljom u 2 Aleksandra Stankovića bili su – tate, točnije požrtvovni očevi koji bi mogli biti primjer drugim ljudima. Gost emisije bio je strip-autor Dalibor Talajić koji se već godinama bori za zdravlje svog sina s poremećajem iz spektra autizma. Medijska slika o tatama pomalo je jednostrana. Često nas se promatra kroz slučajeve nasilnih očeva i kroz neplaćene alimentacije, a većina očeva ne spada u te kategorije, ustvrdio je na početku emisije Aleksandar Stanković. Stanković je iznio i zanimljiv podatak da čak svaki četvrti tata prolazi postporođajnu depresiju nakon porođaja supruge ili partnerice, a da zapravo toga nisu ni svjesni. Gost Talajić je pričao o izazovima očinstva te kako je u teškim životnim trenucima uspio zadržati hladnu glavu, te da kod njega nema linije manjeg otpora. Zahvaljujući Daliborovoj posvećenosti i ogromnom angažmanu, sin je danas završio srednju školu. HRT

06.02. (08:00)

A koliko ga koriste izvan škole?

Zabrane mobitela u školama ne poboljšavaju ocjene ni mentalno zdravlje

Ograničavanje korištenja mobitela u školi ne poboljšava ocjene niti mentalno zdravlje mladih, pokazalo je istraživanje provedeno u Engleskoj. Utvrđeno je da restriktivne politike prema mobitelima ne smanjuju ukupno vrijeme koje mladi provode na mobitelima svakoga dana. Međutim, dulje vrijeme provedeno pred ekranima općenito utječe na mentalno zdravlje, ponašanje u učionici, fizičku aktivnost i cikluse spavanja učenika. HRT

15.12.2024. (13:00)

Od zaglupljivanja do superklinca: videoigre spašavaju stvar

Videoigre i dječji IQ: igrajući postaju pametniji

Nova istraživanja pokazuju da igranje videoigara može povećati IQ kod djece. Devetogodišnjaci koji su dvije godine igrali više od vršnjaka ostvarili su rast inteligencije od 2,5 IQ boda, dok gledanje televizije i korištenje društvenih mreža nisu imale utjecaj. Videoigre razvijaju kognitivne i motoričke vještine – akcijske igre poboljšavaju reflekse, strategijske potiču logiku, a suradničke jačaju timski duh. Istraživanje ističe važnost digitalne inteligencije za moderni svijet i ruši mitove o igrama kao uzroku agresivnosti. Uz umjereno igranje, videoigre mogu biti alat za razvoj ključnih vještina i pripremu djece za digitalnu budućnost. Igor Berecki za Bug

11.12.2024. (08:00)

Sve u dva sloga

Ovoga ljeta rođeno je 8605 beba, najčešća imena Luka, Jakov, Mia i Rita

Na svijet je od 1. srpnja do 1. listopada ove godine stiglo 4479 dječaka i 4126 djevojčica, najviše u Gradu Zagrebu (2692) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (1102), dok je u Zagrebačkoj županiji rođen samo jedan dječak. Novorođeni dječaci najčešće su dobivali imena Luka, Jakov, Petar i Toma, dok su roditelji novorođenih djevojčica najčešće birali imena od tri ili četiri slova: Mia, Rita, Nika i Mila. Index

13.11.2024. (23:00)

Čuvajte ih, pazite ih

U Hrvatskoj oko 50 tisuće djece ima probleme s mentalnim zdravljem

U pandemijskom periodu došlo je do značajnog porasta tema vezanih za depresivnost i anksioznost kod mladih, koje su zamijenile ranije dominantne teme vršnjačkog nasilja – rekli su iz organizacije Hrabri telefon. Hrabri telefon za djecu godišnje zazvoni više od 4000 puta, na liniji prvenstveno namijenjenoj djeci koja osjećaju da ih netko iz njihove okoline na bilo koji način zlostavlja ili zanemaruje. Gotovo 12 posto mladih od 10 do 19 godina, odnosno oko 50.000 djece, ima poteškoće s mentalnim zdravljem, kažu, zbog čega ističu važnost osvještavanja mentalne higijene, odnosno zdravlja. Klikaj