Roman 'Šalaporte' - kako priču o umjetniku u krizi stvaralaštva učiniti zanimljivom - Monitor.hr
23.05.2023. (22:00)

Nije lijepo da budem fejk, a da to ne znam

Roman ‘Šalaporte’ – kako priču o umjetniku u krizi stvaralaštva učiniti zanimljivom

Četvrti roman Marka Gregura, “Šalaporte” (prema tal. grilje), još jedan je prozni naslov izravno ili neizravno vezan uz Prvić, otočić u šibenskom arhipelagu znan i kao Faustov otok. Roman započinje povratkom Jure na otok zbog sprovoda maćehe Vere. Obilježen brojnim digresijama i epizodama iz prošlosti, roman postupno razotkriva Jurinu odbojnost prema provinciji kojoj predbacuje vlastitu umjetničku nerealiziranost, i to kao umjetnika iznimno bogatog čitalačkog iskustva. Pitanje koje se nameće jest je li Jure „punokrvni umjetnik“ ili ogledni primjer hipstera sklonog vlastite neuspjehe pripisati nerazumijevanju okoline. MVinfo


Slične vijesti

Ponedjeljak (12:00)

Knjige, mirisi tiskare i malo svemira u svemu tome

Interliber 2025: od Dantea i Zappe do Keanua Reevesa i Tolkienovih vila

Ovogodišnji Interliber (11.–16. studenog) donosi pravu knjišku gozbu: novi prijevod Kantove Kritike čistoga uma (Matica hrvatska), Marasovu Božanstvenu komediju s Doréovim drvorezima (Školska knjiga), Zappinu autobiografiju Frank Zappa glavom i bradom (Sandorf), te Reevesovu i Miévillovu Knjigu iz drugog svijeta (Lumen). Ljubitelji fantastike dobit će Viteza Sedam Kraljevina i Pad Gondolina, a putopisci Dunavski blues. Među svježim iznenađenjima su i Makłowiczev Café Museum, Yuzukijev Maslac te Hopkinsovi memoari Dobro smo ispali, mali. tportal

30.10. (00:00)

Još da PTA snimi film prema romanu, gdje bi nam bio kraj

Ustaše u raljama postmodernizma: Thomas Pynchon u svoj novi roman ubacio Kraljevinu Jugoslaviju i lekciju o pozdravu ZDS

“Shadow Ticket” se ove godine čekao nestrpljivije nego inače: uoči izlaska iz tiska u kinima je zaigrala bjesomučno hvaljena “Jedna bitka za drugom” P. T. Andersona, snimljena prema motivima Pynchonovog “Vinelanda”, pisac je visoko kotirao na kladionicama za Nobela, a i ovo bi mu, s obzirom na to da je napunio 88 godina, lako mogao biti posljednji roman. I onda on u njega stavi ustaše. Kažem vam, zavjera.

Ako Thomas Pynchon i ne kuje zavjere protiv Hrvatske – znaju svi koji su ga čitali – onda nevjerojatne, uvrnute urote redovno pokreću radnju njegovih romana. Pa je tako i ona epizoda iz logora za obuku ustaških terorista samo jedan od narativnih krakova kojima tipično pinčonovska priča poput neke pomahnitale hobotnice grabi čitaoca s raznih strana.

Svega tu ima: tajanstvenih podmornica i golemih cepelina, Kraljevine Jugoslavije i kokaina, lampadofilije (to bi bilo seksualno uzbuđenje pri pogledu na lampu) i Međunarodnog sindikata radnika u industriji sira, “Hitlernazionale” (to je pak pjesma koju na melodiju “Internacionale” Führeru pjevaju nacisti) i nečega što se zove Gesichtsröhre ili u prijevodu Face-Tube, a u osnovi predstavlja nacistički prototip Facebooka iz tridesetih godina prošlog stoljeća… Boris Postnikov za Novosti

05.10. (01:00)

Od klika do Pekinga – kad ti se karijera pretvori u Excel tablicu

Vid Barić u „Pismima iz Pekinga“ razotkriva propast novinarstva i vlastite demone

Vid Barić, bivši novinar i aktualni PR-ovac, u romanu Pisma iz Pekinga (Mozaik knjiga, 2025.) briše granicu između života i literature. Autofikcijskom pričom o umoru, cinizmu i propasti novinarstva pretvorenog u tvornicu klikova, protagonist – Vid Barić – bježi u Kinu tražeći novi jezik otpora. Knjiga je i intimna kronika ljubavnih i profesionalnih lomova te portret generacije između nostalgije i rezignacije. Autor priznaje da i dalje najviše žali za izgubljenim novinarstvom, dok „rudarenje sadržaja“ ostavlja onima snažnijima. tportal

26.09. (22:00)

Osmi povjerenik splitskog duha

Renato Baretić – pisac optimizma, pristojnosti i dobrote

Na 8. Mediteranskom festivalu knjige Kruno Lokotar, Jurica Pavičić i Alida Bremer odali su počast Renatu Baretiću, nedavno preminulom piscu i novinaru. Posebno je istaknut njegov najpoznatiji roman Osmi povjerenik, koji je postao simbol optimizma i književni fenomen, ali i kasniji romani poput Pričaj mi o njoj i Hotel Grand. Bremer je govorila o izazovima prevođenja, a Pavičić o njihovom dugom prijateljstvu. Lokotar je podsjetio na uredničku suradnju i početni uspjeh. Svi su se složili da je Baretić bio autor sklon eksperimentu, ali i čovjek humora, pristojnosti i topline. Jutarnji

17.09. (21:00)

Kad Šibenik piše, svira i plače u istom tonu

Škure 2025: Šibenik slavi Arsena kroz književnost, film i glazbu

Peto izdanje međunarodnog festivala suvremene književnosti Škure održava se od 17. do 20. rujna u Šibeniku, posvećeno Arsenu Dediću u povodu desete godišnjice njegove smrti. Program donosi izložbu Luke Dedića, filmske projekcije, radionice i nastupe velikih imena poput Miljenka Jergovića, Slobodana Šnajdera, Monike Herceg i Dragana Velikića. Poseban OFF program „Pronađi publiku“ otvoren je za sve pisce i čitatelje. Festival završava koncertom posvećenim obitelji Dedić, a bit će dodijeljena i Nagrada Stjepan Gulin za najbolju zbirku poezije na štokavskom području. tportal

17.09. (15:00)

Zbogom, profesore

Umro Milivoj Solar, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnih teoretičara

Jedan od najznačajnijih hrvatskih književnih i kulturnih teoretičara te komparatista, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, autor kultne Teorije književnosti i dobitnik najviših znanstvenih i kulturnih priznanja preminuo je u Zagrebu u 90. godini života. Rođen 8. travnja 1936. u Koprivnici, studij filozofije i jugoslavistike završio je 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao disertacijom o književnom opusu Frana Galovića. Od 1963. djelovao je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1976. bio je redoviti profesor teorije i metodologije proučavanja književnosti. tportal

17.09. (01:00)

Od partizana do narkomana – književni švedski stol

Pet svježih naslova domaćih nakladnika

  • Boris Rašeta i Goran Gavranović – Osam dana u svibnju (Fraktura)
    Frenetična kronika zadnjih dana NDH, ispisana kroz oči povjesničara, političara, ilegalaca i običnih ljudi. Povijest ispričana poput trilera – pad jedne države u osam dramatičnih dana.
  • Heather Marshall – Tražeći Jane (Hena com)
    Bestseler o tajnoj mreži žena koje su pomagale pri neželjenim trudnoćama. Roman povezuje tri desetljeća, istražuje pravo na izbor i nježno, ali snažno govori o majčinstvu i slobodi.
  • Etaf Rum – Žena nije muškarac (Petrine knjige)
    Potresna priča o palestinskim ženama između tradicije i slobode, ispričana kroz majku i kćer. Univerzalni roman o patrijarhatu, boli, ali i snazi da se prekine začarani krug.
  • Saša Ilić – Rt (V.B.Z.)
    Ambiciozna, buntovna proza koja miješa povijest, ekologiju, mit i politiku. Od Andrića do Satana Panonskog, od ratnih generala do magarca – sve na planini Rtanj, protiv kapitalizma i zagađenja.
  • Nikola Strašek – Heroin, kruh i rudnici sumpora (OceanMore)
    Brutalno iskrena ispovijest ovisničkog života i raspada društva. Intenzivna literatura koja se čita na eks – poput droge koju opisuje, ali s mamurlukom razmišljanja.

tportal

23.07. (23:00)

Izumiruća vrsta: Homo librivorus

Milun: Kad knjige postanu teret – sudbina neželjenih knjiga

U pokušaju da izaberemo prikladan rođendanski poklon, knjiga djeluje kao sigurna opcija – ali često završimo kao jedan od mnogih koji donesu isti dar. Knjige se gomilaju, police pucaju, a ljudi više ne znaju kamo s njima. I dok je bacanje knjiga još uvijek tabu, knjižnice i prodavači već odbijaju višak. U digitalno doba, knjige postaju relikti prošlosti, a čitatelji – gotovo muzejski primjerci. Što s naslijeđenih 300 knjiga? Možda se odgovor skriva u nostalgiji i neuništivoj vjeri u pisanu riječ. Milorad Milun za Novosti.

27.05. (20:00)

Od farme do provalije – nova sezona depresije i klasika

Pet za pet: svježe knjige domaćih nakladnika koje vrijedi pročitati

  • Muzej samoubojstava – filozofski triler o Allendeovoj smrti i krivnji koja ne zastarijeva.
  • Slobodna – brutalno iskreni memoari o djetinjstvu u Albaniji i slomu ideala.
  • Sjećanje zraka – poetična i potresna priča o zlostavljanju i traumi.
  • Životinjska farma – bezvremenska alegorija o svinjama na vlasti, sad u novom prijevodu.
  • Samo jedna od – izravan roman o odrastanju u sjeni mobbinga i potrage za pripadanjem.

tportal

24.05. (10:00)

Kad romani život na daskama znače

Romani s dužim rokom trajanja: književne nagrade koje se pretoče u kazališta, filmove i audioknjige

Dok čekamo ovogodišnje finaliste tportalove književne nagrade, tportal se prisjeća romana koji su nakon osvajanja glavne nagrade nastavili živjeti u drugim umjetnostima, potvrđujući značaj ove nknjiževne nagrade. Neki su postali kazališne predstave, poput romana Kristiana Novaka i Olje Savičević Ivančević, drugi su oživjeli na filmskom platnu ili u audioknjižnim formatima. Nagrada tako ne označava kraj, već odskočnu dasku u svijet kazališta, filma i zvuka, potvrđujući moć književnosti da nadživi samu sebe.