28.09.2019. (21:00)
Hrvatska među zemljama s najviše pušača
Prvo globalno istraživanje potvrdilo je da pušači ne uvlače plastiku samo kroz filtre, već se ona nalazi i u samom duhanu. Analiza uzoraka iz 18 zemalja otkrila je mikroplastiku u čak 94 % cigareta, s prosječno sedam čestica po gramu. Znanstvenici upozoravaju da spaljivanje polimera poput polietilena i PET-a stvara dodatne toksične spojeve koji odlaze izravno u pluća. Iako je mikroplastika postala sistemski ekološki problem prisutan u vodi i hrani, autor studije naglašava da je pušenje onaj oblik izloženosti koji je najlakše – jednostavno izbjeći. H-alter
Bacanje opuška iz vozila: Navika koja se (ozbiljno) kažnjava
Prestanak pušenja može usporiti kognitivno propadanje, pokazuje istraživanje londonskog UCL-a objavljeno u Lancet Healthy Longevity. U šestogodišnjoj studiji s više od 9300 osoba iz 12 zemalja, bivši pušači imali su do 50% sporije opadanje verbalne fluentnosti i 20% sporije propadanje pamćenja. Stručnjaci naglašavaju da čak i prestanak u srednjim ili starijim godinama može donijeti dugoročne koristi za mozak i smanjiti rizik od demencije. Ovo otkriće nudi dodatni poticaj starijim pušačima da ostave cigarete. Klikaj
Krajem 1990-ih Island je prednjačio u Europi po konzumaciji alkohola, cigareta i kanabisa među mladima. Danas je na suprotnom kraju ljestvice – zahvaljujući sustavnom, znanstveno utemeljenom pristupu poznatom kao Islandski model, koji mladima nudi zdrave alternative kroz sport, umjetnost i obiteljsku povezanost. Ključ uspjeha: uključivanje cijele zajednice, stalno praćenje podataka i dostupne aktivnosti za sve. Umjesto kazni, naglasak je na podršci i kvalitetnijem okruženju. Rezultati su dramatični – ali i održivi. Model se danas širi svijetom pod nazivom Planet Youth. Index
Nova finska studija pokazuje da se učinci pušenja, pretjeranog pijenja i tjelesne neaktivnosti počinju osjećati već u 36. godini. Ispitanici s tri nezdrave navike imali su lošije mentalno i fizičko zdravlje, a dugoročna izloženost pogoršava stanje. Rizici uključuju depresiju, povišeni metabolički rizik i slabiju samoprocjenu zdravlja. Znanstvenici naglašavaju važnost ranog odustajanja od tih ponašanja, no ističu da nikad nije kasno za promjenu – i srednja dob donosi koristi ako se preusmjerimo na zdravije životne izbore. HRT
Na prvi dan korizme (jučer, Pepelnica) obilježava se Hrvatski dan nepušenja, odnosno Dan bez duhanskog dima. A unatoč sve skupljim cigaretama i zabranama pušenja, u našoj zemlji i dalje puši gotovo 40% odraslih, a i više od toga u dobi između 25. i 34. godine. Procjenjuje se da od posljedica pušenja godišnje umre oko 14 tisuća ljudi, što je grad veličine, primjerice, Makarske. Pušenje je povezano s brojnim bolestima, uključujući kardiovaskularne i plućne bolesti te različite vrste karcinoma. HRT
Inspekcije su krenule u strogi nadzor zabrane pušenja u zatvorenim prostorima, a rezultati su jasni – kazne pljušte, ugostitelji i pušači se žale, a promet kafića pada. Svaki drugi pregledani lokal bio je u prekršaju, a kazne idu i do 20.000 eura. Ugostitelji su zabrinuti zbog mogućnosti potpune zabrane i traže sastanak s Ministarstvom zdravstva, ali odgovora nema. U međuvremenu, broj pušača u Hrvatskoj raste, unatoč zakonima koji bi ga trebali smanjiti. Pitanje je: što prije nestaje – cigareta u kafićima ili gosti koji su je navikli pušiti? RTL, tportal
Istraživanje koje su proveli stručnjaci Sveučilišta u Splitu pokazuje značajno povećanje razine nikotina u krvi kod nepušača koji su u noćnim klubovima izloženi duhanskom dimu, kao i veći rizik od njegovih štetnih učinaka na tu skupinu ispitanika. Navode da Američko društvo inženjera grijanja, hlađenja i klimatizacije (ASHRAE) vjeruje da ventilacija ne može spriječiti izloženost duhanskom dimu i da je jedini način zabrana pušenja u noćnim i sličnim klubovima. Nalazi pozivaju na podizanje svijesti o zdravstvenim rizicima izloženosti pasivnom pušenju, a posebno među pojedincima koji posjećuju noćne klubove, zaključuje se u časopisu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. HRT
Prema istraživanjima, u Hrvatskoj je gotovo 40 posto aktivnih pušača. Po tome smo među najgorim zemljama u Europi. Zabrinjava i podatak kako je kod adolescenata sve raširenije. U Čakovcu tu poraznu statistiku pokušavaju riješiti – kroz škole nepušenja. Grupe su se pokazale kao stvarno učinkovit način u pomoći prestanku pušenja zbog pružanja podrške i dijeljenja iskustva. HRT