S dvije fakultetske diplome radi u trafici, prodaje novine i cigarete - Monitor.hr
19.08.2022. (10:00)

Danas jesi, sutra nisi

S dvije fakultetske diplome radi u trafici, prodaje novine i cigarete

Donedavna službenica, viša savjetnica za kulturu, sport i mlade u šibensko-kninskoj županijskoj administraciji nakon 28 godine predanog rada dobila je otkaz i dospjela na Zavod za zapošljavanje. Jer, u novoj reorganiziranoj upravi županije za nju, magistricu pedagogije i akademske violinistice, nije bilo mjesta. Ni u njenom dotadašnjem upravnom odjelu, ni u bilo kojem drugom, ali ni u jednoj županijskoj službi i ustanovi. Tkogod bi pomislio da je nešto gadno zgriješila ili da njezinu nesposobnost više nisu mogli tolerirati. Ali, Zlatka je za svoj rad minulih godina dobivala samo visoke ocjene. Problem vidi u tome što nije znala šutjeti. Zlatka ima 52 godine, živi s dementnom majkom za koju se brine, nije udana, nema djece i, što je najvažnije, ne štiti je ni stranačka iskaznica. A bez nje se u ovom klijentelističkom, uhljebničkom društvu i, očito stranačkoj državi, nemate čemu nadati.  Župan Jelić o ovom slučaju je rekao kako Zlatku “nitko ne želi u svom odjelu“, nesuradljiva je i konfliktna, a sudbina službenika je u rukama pročelnika. Lupiga


Slične vijesti

02.10. (10:00)

Dobro, ocijeni kolegu, ali budi nježan

Felić: Šefovi i podređeni trebali bi se obostrano ocjenjivati

Zdrav razum govori nam da bi šefovi trebali imati autoritet i osjećaj pravednosti prema podređenima. No što ako nisu takvi? Je li onda problem neučinkovitosti državne ili lokalne uprave u zaposlenicima ili u šefu odjela? Pitanje je sasvim legitimno i, da, treba razmotriti primjedbe koje su neki uputili na prijedlog spomenute Uredbe. Tako jedan ‘kritičar‘ pita tko će pratiti učinkovitost rada neposredno nadređenih zaposlenika i njihov odnos prema poslu, jer i oni obavljaju poslove za koje su odgovorni poslodavcu. Drugi pak kaže da bi dvosmjerno ocjenjivanje bilo važno ‘radi pravedne distribucije moći i garancije objektivnosti rada‘ pa predlaže dopunu na način da neposredno podređeni zaposlenik anonimnom anketom ocjenjuje neposredno nadređenog zaposlenika.

Zbog mira u kući i da ih se ne maltretira, podređeni radnici mogli bi se dogovoriti da svi zajedno dobro ocijene šefa, iako je ocjenjivanje anonimno. No neka barem jedan zaposlenik ocijeni šefa loše (naravno argumentirano), pa bi to mogao biti signal višem nadređenom da nešto nije uredu. S druge strane, ako je šef odjela normalan čovjek, svakako bi iz ocjena koje bi mu dali njegovi podređeni mogao izvući pouke i poboljšati svoje upravljanje. Edis Felić za Lider

27.09. (18:41)

Djevojka (23) radi kao zavarivačica, zarađuje 2 tisuće eura tjedno

27.09. (00:00)

A mogu li se samoocijeniti?

Nadigrani na radnom mjestu: Nitko ne želi biti ocjenjivan na poslu u javnom sektoru

Uredbe o ocjenjivanju rada državnih i javnih službenika, u završnom krugu javne rasprave, izazvale su burne reakcije. Zaposlenicima će od 2024. ocjene varirati od “ne zadovoljava” do “izvrstan,” utječući na plaće ili otkaze. Kritike se fokusiraju na potencijalnu pristranost komisija koje imenuju šefovi, specifičnost određenih zanimanja (liječnici, IT sektor), te demotivirajući sustav gdje su pohvale ograničene na maleni broj odabranih. Nezadovoljstvo raste jer zaposlenici smatraju da ocjene ne odražavaju stvarno stanje rada. tportal

18.09. (18:00)

Nigdar ni bilo da ni nekak bilo...

‘Nitko danas više ne želi raditi’ – kratka povijest

@adamrobertbest A brief history of how nobody wants to work anymore. People have been saying the same thing for hundreds if not thousands of years. Credit to Paul Frairie for putting it together, he’s an incredible follow and puts stuff out like this all the time. #work #funny #rant ♬ original sound – Adam Best

29.08. (19:00)

They took our jobs!

Od Švedske do Filipina: umjetna inteligencija uzima poslove ljudima

Iako dugoročni utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada ostaje neizvjestan, primjeri iz Švedske i Filipina ukazuju da tehnologija već sada ima značajan učinak. To dakako nisu jedini primjeri, jer i megakompanije poput Walmarta, Amazona i drugih sve više koriste AI umjesto ljudi, ali ova dva primjera pokazuju već sada globalni efekt umjetne inteligencije na radnu snagu. U Švedskoj sustav poznat po principu “kupi sada, plati kasnije” drastično je smanjio broj zaposlenih, njihovi AI asistenati obavljaju posao 700 zaposlenika čime su smanjili prosječno vrijeme rješavanja problema s 11 minuta na samo dvije. Filipini su pak desetljećima bili lideri outsourcinga u pozivnim centrima, što je donosilo posao milijunima Filipinaca. Međutim, uspon AI narušava ovaj tradicionalni poslovni model. Bug

13.08. (22:00)

Ipak nisam astronaut

Istraživanje: Tek 17 posto Hrvata radi posao o kojem su maštali kao djeca

Među najčešće spomenutim zanimanjima u istraživanju stranice MojPosao nalaze se ona iz područja obrazovanja, socijalne skrbi i IT-a, odnosno radni terapeuti, učitelji, fizioterapeuti i programeri. S druge strane, nešto više od polovice ispitanika priznaje da nisu uspjeli ostvariti dječje snove te im je krivo zbog toga. Nekima su roditelji ‘preusmjerili‘ karijeru prema nečemu što ispitanici nisu željeli niti su za to imali potrebne kompetencije, dok su drugi odustajali tijekom vremena, navodeći nepovoljne okolnosti i okruženje kao prepreke za ostvarenje svojih snova. Čak 23 posto onih koji ne rade posao o kojem su maštali smatraju da je to zapravo pozitivna stvar. Lider

13.08. (16:00)

A možda su neki samo razmaženi

Postoje dva glavna razloga zašto nismo sretni na poslu – realno loši uvjeti i naša očekivanja

Možda radimo posao koji ne volimo za neadekvatnu plaću, imamo lošeg šefa koji nas ne cijeni dovoljno, pod velikim smo stresom, pati nam slobodno vrijeme, potencijalno i zdravlje, u burnoutu smo. Ili nam je pak dosadno jer nemamo smislene i izazovne ciljeve. Međutim, drugi razlog su naša očekivanja. Sve više smo nesretni na poslu i zato što slutimo da bismo i mogli i trebali biti – sretniji. I tada nastaje “meta-patnja”: nesretni smo jer smo nesretni, odnosno – jer nismo onoliko sretni koliko mislimo da možemo i trebamo biti. Iako još uvijek mnogi ljudi trpe nezadovoljstvo na poslu, raste broj onih koji ne prihvaćaju da tako treba biti i spremni su tražiti nešto bolje za sebe, pa makar to značilo česte promjene poslova. Medijan zadržavanja radnika na poslu je u prosjeku 4 godina, a što su ljudi mlađi, to je vrijeme provedeno na jednom radnom mjestu kraće. Netokracija

10.08. (21:00)

Biznismen i modni mačak

Osobno brendiranje: Tužna priča o vašem i našem ormaru

Albert Einstein u ormaru je imao nekoliko jednakih sivih odijela da ne bi trebao trošiti mentalnu snagu na odabir što će odjenuti ujutro. Iako se iz perspektive većine ljudi može činiti da odijevanje uvijek iste kombinacije djeluje nemaštovito, pa dijelom i čudno, svijet biznisa obiluje primjerima čelnika najvećih svjetskih kompanija koji su na taj način izgradili ili barem ojačali svoj osobni brend. Dolčevite i traperice Stevea Jobsa su jedan primjer, no u njima se počeo pojavljivati tek krajem 90-ih, odbacivši siva odijela. Iako se čini jednostavno, u to je ušao vrlo studiozno i uz pomoć dizajnera. Uvjeti su bili: jednostavnost i nenametljivost, a opet različitost u odnosu na druge kolege iz IT svijeta, što se uklapalo u brendiranje Apple-a kao drugačije tvrtke. Stil odijevanja važan je aspekt neverbalne komunikacije koji može imati snažan utjecaj na poslovne odnose, tvrde i komunikacijski stručnjaci.

Rušenje ustaljenih standarda, ne samo u poslovanju, već i u poimanju poslovnog odijevanja, u budućnosti će još više uzeti maha, posebno dolaskom mlade generacije na tržište rada. Lider

06.08. (16:00)

Vraćaju se arbajtati

Njemačka više nije obećana zemlja za Hrvate, sve ih se više vraća. ‘Sad se može dobro zaraditi’

Njemačka sve više gubi sjaj “obećane zemlje” za hrvatske građevinske radnike, tvrde sindikati i poslodavci, zato što su primanja u Hrvatskoj nakon potpisivanja kolektivnog ugovora znatno porasla, dok u krizom načetoj Njemačkoj rastu životni troškovi. Njemački ured za statistiku objavio je u izvješću o migracijama preko njihove granice za 2023. godinu da je u tu zemlju stiglo 20.604 građana Hrvatske, a otišao je 24.241. Godinu dana ranije ušlo ih je 24.991, a otišlo 24.001, dok je 2021. godine 28.457 građana s hrvatskim dokumentima došlo u Njemačku, a “sidro je diglo” njih 23.475. Ti brojevi potvrđuju da sve više Hrvata odlazi iz zemlje koja je desetljećima bila magnet za one koji su htjeli zaraditi više nego u Hrvatskoj. Poslovni

02.08. (15:00)

Internet najbolji poslodavac

Istraživanje Svjetske banke pokazalo rast broja radnika na digitalnim platformama u sedam godina od 41 posto

U takozvanoj ‘gig ekonomiji’, odnosno ekonomiji honorarnih poslova, globalno radi od 4,4 do 12 posto radno sposobnog stanovništva. To je između 154 do čak 435 milijuna ljudi, procjene su Svjetske banke objavljene u publikaciji “Rad bez granica: prednosti i opasnosti digitalnog gig rada”, sveobuhvatnog izvješća koje daje jasan pregled tržišta rada nastalog zahvaljujući razvoju tehnologije. Iako zamišljeni kao honorarni i tek popuna budžeta, mnogima je takav posao postao glavni izvor prihoda. Riječ je o poslovima u kojima radnici često nemaju nikakvu zaštitu – na njih se u velikoj većini država ne odnose zakoni o radu, a često nisu niti socijalno, niti mirovinski osigurani. Posljedično, poslodavac, odnosno algoritam, im može sutra otkazati suradnju. Poslovni