Sanja Modrić: Što nam Škoro uopće nudi? Njegova Hrvatska sve više zvuči kao orbanovska država rezervirana za hetero Hrvate - Monitor.hr
02.03.2020. (19:00)

Značaj nebitnog

Sanja Modrić: Što nam Škoro uopće nudi? Njegova Hrvatska sve više zvuči kao orbanovska država rezervirana za hetero Hrvate

Sanja Modrić

Vidjet ćemo koliko će se birača uhvatiti za nepoznate kompetencije i poznate vrijednosti Domoljubnog pokreta Miroslava Škore i koliko od onih 466.000 nezadovoljnika koji su mu dali glas na predsjedničkim izborima. Točno je da se dosta ljudi s njim jako slaže oko toga da ”ovo nije zemlja u kojoj žele živjeti naša djeca”. Ali nekako mi se čini da bi ih u Škorinoj Hrvatskoj željelo ostati još puno, puno manje – piše Sanja Modrić za Telegram


Slične vijesti

Jučer (17:00)

Povratak otpisanih

Jergović: Kratka povijest čuda na svjetskim prvenstvima

Najveće čudo u toj povijesti, s kojim i započinje era čudesa na svjetskim prvenstvima, zbilo se 1954. u Švicarskoj. Nikad u povijesti nogometne igre nije na zeleni teren istrčala moralno-politički problematičnija i u svakom pogledu poraženija i poniženija ekipa od te Njemačke iz 1954, koja u to vrijeme i nije bila najdobrodošlija. Pritom, bili su jaki kao zemlja! Nijemci i Madžari našli su se 1954. u istoj skupini, igralo se drugo kolo, i Herberger je na Madžarsku poslao rezervnu ekipu. Računao je da tu utakmicu ne može pobijediti. Igralo se po kiši, usred nekoga mitskog blata, najvećeg blata u sveukupnoj povijesti svjetskih prvenstava, i Madžari su u tom blatu masakrirali Nijemce nečuvenim rezultatom 8:3. No, to ih nije demotiviralo, a dogurali su čak do finala gdje su se susreli – upravo s Madžarima. Ostalo je povijest, prisjeća se Miljenko Jergović.

Jučer (11:00)

Sjedenje na dvije stolice

Starešina: Zbog dubine svojih ruskih veza Austrija danas ima baš ozbiljan problem

Pokušaj austrijskog ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera da zaustavi – ili barem da na razini EU problematizira – širenje šengenskog prostora (i) na Hrvatsku trajao je jedva pet dana. Tehnička priprema Hrvatske za Schengen u uvjetima sve veće migrantske krize bila je toliko dugotrajan i kompleksan projekt, ne samo hrvatski već i europski, da je austrijski ministar unutarnjih poslova s njime morao biti upoznat mnogo prije završnice. Razlog bi mogli biti problemi s kojima se Austrija danas suočava zbog svoje duboke uključenosti u ruske poslove u Europi. Klupko se, barem u javnom prostoru, počelo odmotavati nakon što je ljetos otkriveno da obavještajac austrijske unutarnje obavještajne agencije Egisto Ott nije samo špijunirao za Ruse, već je zajedno sa suradnicima planirao reformirati obavještajnu službu austrijskog ministarstva vanjskih poslova. Višnja Starešina za Lider.

Petak (19:00)

Što je previše, previše je

Hrvatska glazba i regija (5. dio) – inflacija vrijednosti nagrada

Za glazbenu scenu je važnije da postoji uhodana i organizirana infrastruktura za njeno predstavljanje, tj. dobra mreža distribucije glazbe i mogućnost koncertne aktivnosti u cijeloj zemlji. Nekadašnji problem distribucije glazbe riješili su internetski servisi – gdje ima signala, tamo je dostupna i sva glazba ovog svijeta. No klupska mreža je sasvim drugi par rukava. Situacija je već desetljećima na terenu nesređena, neujednačena i jednako riskantna i promotorima i glazbenicima. S druge strane u međuvremenu se pored Porina namnožio sijaset raznih nagrada posebno pod kapom struke, kao da učestalost njihovih dodjeljivanja može riješiti konkretne probleme na terenu. U stvari, samo se stvara efekt Potemkinovog sela, kao što i ta inflacija nagrada devalvira njihovu vrijednost koja bi u sređenijim uvjetima mogla imati nekakvog efekta, kaže Zoran Stajčić u petoj epizodi svoje analize domaće glazbe i scene za Ravno do dna.

Petak (18:00)

Mudre misli

Vučetić: U neslobodnom društvu slobodni pojedinci ulaze u bitke koje moraju izgubiti

Jean-Paul Sartre je slobodu poimao kao svojevrstan ”rez ništavila”, odnosno mogućnost da se čovjek odijeli od vlastite prošlosti koja bi ga uvjetovala da nešto mora činiti. Da nema ”reza ništavila” djelovali bismo, potpuno bezlično, kao puki element u uzročno-posljedičnom lancu. Ako nas prošlost uvjetuje u donošenju odluka, onda odluke ne donosimo mi, nego naša prošlost. Bez ”reza ništavila” nismo slobodni, osuđeni smo na bezličnost zarobljenika prošlosti u besmislenoj sadašnjosti. Koji, naime, smisao ima sadašnjost koja je kontrolirana opunomoćenica prošlosti? Nikakav. Budući da je sloboda dislokacija iz dominantnog uzročno-posljedičnog lanca, svi slobodni pojedinci računaju s time da ih neslobodna većina nikada neće prihvatiti jer to ni ne može. Marko Vučetić za Autograf.

Petak (12:00)

Skretanje ekonomski udesno

SDP – propast od stranke: Znaju li na Iblerovom trgu što je to socijaldemokracija?

Brojevi sad izgledaju tako da SDP od HDZ-a dijeli punih 10 postotaka. Proboj famozne psihološke granice istodobno se bilježi u suprotnom smjeru, prema trećem u poretku. Više uvaženih predstavnika SDP-a, na primjer, izjašnjavalo se u posljednje vrijeme o porezu na ekstraprofit. nače, ova se zemlja diči razmjerno veoma regresivnim porezom, tj. nepoštenim spram najširih slojeva. Krasi nas izuzetno visok PDV, namet koji potonje najviše pogađa, te podjednako izniman porez na dobit, ali u obratnom smjeru. Kraće rečeno, ovdje se naglašeno povlađuje kapitalu, na štetu rada i socijale. A brana tome, u tradiciji zapadnog političkog kruga, imala bi biti socijaldemokracija. No, oni tvrde kako vlada ne može tako opterećivati poduzetnike i očekivati da će oni biti u stanju isplatiti plaće svojim radnicima. Lupiga

Četvrtak (13:00)

Obrnuto shvaćanje situacije

Šajatović: Vladine projekcije za 2023. – Rast državne potrošnje, pad turizma

Dakle, najviše će rasti, treba li to biti iznenađenje, državna potrošnja. Očekivano, u minusu će biti izvoz. Kako bi to rekli političari eufemisti, izvoz robe i usluga imat će ‘negativni rast‘ od minus 0,2 posto. Ipak, unutar toga zbirnog kretanja izvoza krije se nemalo iznenađenje. Javnost bi očekivala da će padati robni izvoz. Iznenađenje je da Plenkovićeva vlada, koja se tek tu i tamo sjeti robnih izvoznika kao pouzdana generatora rasta BDP-a, predviđa da će u 2023. robni izvoz ipak rasti. I to po stopi od 0,9 posto. Još je veće iznenađenje da je djelatnost koja je miljenica svih dosadašnjih vlada, izvoz usluga (u prijevodu: turizam), ta koja će BDP, prema projekcijama iz Banskih dvora, 2023. vući prema dolje, ono najbitnije donosi Miodrag Šajatović za Lider.

Četvrtak (08:00)

Ratno novinarstvo svedeno na brifinge s Twittera

Starešina: Iz rata u Ukrajini imamo manje slika nego iz Prvoga svjetskog rata

Već devet mjeseci svakodnevno pratimo rusko-ukrajinski rat, koji ima obilježja svjetskog sukoba. Jeste li uopće primijetili da u tome ratu gotovo nema ratnih dopisnika na kakve smo navikli od hrvatskog rata za neovisnost 1991. pa sve do novijih ratova u Afganistanu ili u Iraku? Najpoznatiji ratni reporter koji iz ratne Ukrajine izvještava zapadne medije zapravo je predsjednik države Volodimir Zelenski. Pratimo li razvojnu putanju medijskoga ratnog izvještavanja od rata u Hrvatskoj kao prvog rata na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata do današnjeg rata u Ukrajini, kao da je zatvoren krug – od potpune slobode do potpune kontrole. Rat u Ukrajini samo je nastavak trenda strogo kontroliranih ratnih informacija. Višnja Starešina za Lider.

21.11. (12:00)

Stvar je, slažemo se, škakljiva

Grobenski: Snjeguljica i sedam

Na političku korektnost danas nije imun nitko, pa je i Disney u ideji da adaptira poznatu bajku braće Grimm o ‘Snjeguljici i sedam patuljaka’, a nakon kritika glumca Petera Dinklagea iz popularnog serijala ‘Igre prijestolja’, iz Snjeguljice i sedam patuljaka izbacio sedam patuljaka. Peter Dinklage, usput, osoba je niskog rasta i učinilo mu se ‘zastarjelim’ i ‘politički nekorektnim’ u priču o patuljcima uključiti upravo osobe niskog rasta. I tu treba reći nekoliko stvari. Prvo, riječ je o bajci, a bajka je literarna forma koja pripada žanru folklora što pak znači da je ispunjena magičnim pojavama i mitskim stvorenjima. Treba uzeti u obzir da patuljci u bajkama nisu osobe niskog rasta, nego mitska literarna stvorenja koja nazivamo patuljci, a koji su niskog rasta i ne bi ih trebalo povezivati sa stvarnim osobama i pojavama. Problem je onda valjda u tome što bi glumci niskog rasta u ulogama mitoloških bića patuljaka ponovno izjednačili jedno i drugo, a što bi imalo nazadan efekt na osobe niskog rasta koji se godinama trude i zalažu za to da ih se tako ne zove. Glup piše, a pametan pamti…

17.11. (11:00)

Nada u posljednje Mohikance

Šajatović: Zašto hrvatski poduzetnici ne kupuju tvrtke po svijetu?

U trideset godina nijednu vladu, pa tako ni ovu aktualnu, nije zanimalo konstruktivno partnerstvo s domaćim biznismenima. Uzroka je više, a onaj koji je pokrenuo urušavanje dogodio se prije četvrt stoljeća. Osim predaje tvrtki podobnima (Miroslav Kutle, Josip Gucić…) koji su brzo isisali sav novac i otjerali tvrtke u stečaj, direktorima se nudilo da kupe poduzeća menadžerskim kreditima. U nekim zemljama, kada dođe vrijeme da osnivači predaju poslovanje djeci, država daje porezne olakšice. Kod nas država namjerava porezom na ekstraprofit otuđiti tek oporavljenu akumulaciju. I kako onda ići u akvizicije? No, još nije sve propalo. Konsolidatori, a onda i inopreuzimači, osim Enna grupe (koja zasad preuzima samo unutar Hrvatske) mogli bi biti Končar, Podravka i još nekoliko domaćih sustava. Miodrag Šajatović za Lider.

14.11. (09:00)

Laži, laži, laži me, ti to radiš najbolje

Krušelj: Vlada mulja kao u Trnoružici, ali bijelog konja nema na vidiku

Muljanje je, zacijelo se slažete, temeljno načelo hrvatske politike. Bilo je tako desetljećima unazad, neovisno o stranačkoj opciji i kadrovskoj garnituri na vlasti, tako je danas, a tako će biti, uvjereni smo, i u doglednoj budućnosti. Hrvatski je političar, pogotovo ako je visoko pozicioniran, shvatio da je muljanje, čija je logična posljedica gomilanje nerealnih obećanja, najjednostavniji i najoptimalniji način opstanka. Bezbroj je puta dokazano da biračko tijelo to naprosto ne kažnjava. Hrvatski je građanin, a možda bi bio primjereniji arhaični i političke samosvijesti lišeni pojam pučanin, metaforički rečeno, zaljubljenik u fluidne i bajkovite vizije, koje s grubom društvenom i gospodarskom realnošću nemaju puno zajedničkog. Željko Krušelj za Glas Podravine.