Schiermonnikoog: Zadnja utvrda Trećeg Reicha - Monitor.hr
Danas (07:00)

I Drugi svjetski rat je imao svoj after

Schiermonnikoog: Zadnja utvrda Trećeg Reicha

Nizozemski otok Schiermonnikoog ušao je u povijest kao posljednje oslobođeno mjesto u Europi tijekom Drugog svjetskog rata. Nacisti su ga okupirali 1940. godine, pretvorivši ga zbog strateškog položaja u dio obrambenog Atlantskog zida, a broj vojnika gotovo je nadmašio broj lokalnih stanovnika. Iako je kapitulacija Njemačke bila neizbježna, a Hitler već mrtav, njemački vojnici na otoku tvrdoglavo su odbijali predaju. Kanadske snage konačno su ih razoružale tek 25. svibnja 1945. godine. Danas je ovaj mirni otok turistička destinacija čiji posjetitelji povijesne bunkere istražuju vožnjom na biciklu. Mental Floss… istog je dana završena i bitka za Odžak, posljednje uporište preostalih snaga NDH.


Slične vijesti

27.10.2025. (20:00)

Što učiniti kad te “Weiss” želi pretvoriti u “Schwarz”

Cimerman: Drugi svjetski rat je najznačajniji događaj u novijoj povijesti, a bitka na Sutjesci događaj epskih razmjera

Bitku na Sutjesci ne može se shvatiti a da se ne objasni prvo Bitka na Neretvi, odnosno, Operacija Weiss, koja joj je prethodila. Sutjeska je zapravo nastavak Neretve. Pošto je jedno vuklo drugo, knjigu počinjem s napadom Sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju i početkom stvaranja partizanskoga pokreta. Tako je povijesni dio podijeljen u četiri cjeline: Ustanak, Partizani, Neretva (Operacija Weiss – Bitka na Neretvi) i Sutjeska (Operacija Schwarz – Bitka na Sutjesci). Ova intrigantna povijesna priča u sebi sadrži elemente trilera u kojem se situacija neočekivano mijenja iz trenutka u trenutak dok glavni akteri događaja, poput komandanta Koče Popovića ili šefa britanske vojne misije Deakina katkada nalikuju karakterima iz Tarantinovih filmova.

Ovo je priča o surovom, okrutnom i bešćutnom vremenu kada je život vrijedio malo ili ništa, i hrabroj i požrtvovanoj generaciji mladih ljudi, domoljuba i antifašista, različitih nacionalnosti, vjera, socijalnog statusa i političkih opredjeljenja, koji su se našli u vrtlogu najturbulentnijih događaja u povijesti čovječanstva, i koji su krenuli u bespoštednu borbu u kojoj nisu imali nikakve šanse. Ta se generacija usudila usprotiviti do tada najvećoj vojnoj sili u povijesti koja je okupirala i eksploatirala njihovu zemlju, a ljude pretvarala u robove. Mnogi od tih mladih ljudi uskoro su se našli u klaonici Sutjeske. Autor Šimun Cimerman za Peščanik.

17.05.2025. (20:00)

Samo bez relativiziranja

Obljetnica Bleiburga: mjesto predaje i početak prisilnog povratka vojnika u Jugoslaviju, a ne mjesto sustavnog masakra

Riječ je o procesu masovne predaje vojnika, civila i političkih protivnika partizanskim jedinicama u svibnju 1945. kada je postalo jasno da Treći Reich i NDH doživljavaju slom, a potom o njihovoj prisilnoj repatrijaciji i likvidaciji bez suđenja. Nakon kapitulacije Njemačke 8. svibnja čelni su se ljudi dali u bijeg, pa tako i kolone vojnika koji su krenuli prema Austriji gdje su se mislili predati britanskoj vojsci. No, oni su ih odbili i kod Bleiburga odlučili predati partizanima. Važno je istaknuti da se na samom Bleiburškom polju nisu dogodile masovne egzekucije.

Nakon predaje, deseci tisuća zarobljenih osoba upućeni su pješice ili vlakovima natrag kroz Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu. Taj prisilni marš, poznat kao Križni put, odvijao se u krajnje nehumanim uvjetima, uz učestale egzekucije, glad, bolesti i psihofizičko zlostavljanje. Najveći broj egzekucija dogodio se u Sloveniji. Točan broj žrtava Bleiburga i Križnog puta nije moguće sa sigurnošću utvrditi. Niti su sva stratišta otkrivena, niti postoji potpuna dokumentacija. Većina znanstvenih procjena kreće se između 45.000 i 70.000 žrtava. Index

  • Danas je na Mirogoju obilježena 80. obljetnica (Nacional)
  • Željko Krušelj, novinar, povjesničar i sveučilišni profesor u mirovini, ujedno i autor knjige o Bleiburgu: Britanci su jedan od razloga zašto se desio Bleiburg za Al Jazeeru
08.05.2025. (16:00)

80 godina pod kišobranom, a sad nas pere kiša

Bezuvjetna zaštita je prošlost: Njemačka i EU pred sigurnosnim izazovom

Nakon 80 godina oslanjanja na SAD, Europa se suočava s mogućim krajem transatlantskog sigurnosnog poretka. Trump dovodi u pitanje NATO savez, a povjesničari upozoravaju da bi povratak na staru suradnju mogao biti iluzija. Njemačka i EU razmatraju veću vojnu neovisnost, ali stručnjaci su skeptični – bez američkog nuklearnog kišobrana to je teško ostvarivo. Nova geopolitička realnost zahtijeva redefiniranje odnosa s Washingtonom, a budućnost europske sigurnosti sve je neizvjesnija. DW

27.01.2025. (09:25)

Ne ponovilo se

80 godina nakon Auschwitza: Kultura sjećanja u Njemačkoj

Kraj je siječnja u Njemačkoj, uvijek oko 27.1., Dana sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma (NS), međunarodno poznatog kao Dan sjećanja na Holokaust. Ovo je dan kada se obilježava oslobađanje koncentracijskog logora i logora smrti u Auschwitzu 27. siječnja 1945. Ova komemoracija je središnji element njemačke kulture sjećanja. Podsjetnik je to na najmračnije poglavlje njemačke povijesti. Nacistička Njemačka izazvala je Drugi svjetski rat koji je rezultirao milijunima smrti i odgovorna je za sustavno ubijanje šest milijuna europskih Židova. Osim toga, tu su bile i stotine tisuća drugih žrtava nacističkog terora: Sinti i Romi kao i politički protivnici nacista, homoseksualci i osobe s invaliditetom. DW… Auschwitz-Birkenau bio je najveći njemački logor za istrebljenje u doba nacizma. Ovdje je ubijeno najmanje 1,1 milijuna ljudi. Više nego u bilo kojem drugom logoru. (DW)

20.07.2024. (14:00)

Nema koncentracije

Faktograf: Bazen u radnom logoru nije dokaz nepostojanja holokausta

Fotografija je snimljena u radnom logoru Nováky koji se nalazi na području današnje Slovačke. U digitalnom obliku dostupna je na stranici Yad Vashema, svjetskog centra za sjećanje na holokaust, sa sjedištem u Izraelu. Fotografija zapravo prikazuje radni logor u Slovačkoj, gdje su, prema trojici povjesničara, uvjeti bili drugačiji od onih u koncentracijskim logorima kojima su upravljali nacisti. Logorom su upravljali slovački pripadnici Hlinke, milicije koju je osnovala pronacistička Slovačka narodna stranka, a ne pripadnici SS-a. Uvjeti nisu bili loši, a većina zatvorenika bili su vješti majstori i stolari koji su radili u radionicama.

Za razliku od logora Nováky, u tipičnim radnim logorima koji su vodili nacisti, zatvorenici su bili izloženi nedostatku hrane, lijekova i odjeće, a radilo se dugo i intenzivno. Faktograf

16.06.2024. (10:00)

Jer memeovi nisu dovoljni

Novi Netflixov dokumentarac o Hitleru namijenjen je mlađim generacijama

Čak 63% američkih milenijalaca i pripadnika generacije Z ne zna da je 6 milijuna Židova ubijeno u holokaustu, pokazalo je istraživanje provedeno 2020. godine. Ambiciozni novi dokumentarac o Drugom svjetskom ratu, namijenjen je mlađoj publici, a kroz šest epizoda prati uspon Adolfa Hitlera na vlast i glavne prekretnice Drugog svjetskog rata. Dokumentarac pokriva dosta već utabanog terena, a cilj mu je ispričati priču o Drugom svjetskom ratu na nov, zanimljiv način za mlađu publiku. Index

25.05.2023. (10:00)

Nekultura sjećanja

Mjesta antifašističkog otpora prepuštena su zaboravu

Udruga Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću od svog osnutka posvećena je pitanju društvenog pamćenja ključnih događaja 20. stoljeća. Brojnim i raznovrsnim aktivnostima udruga nastoji odgovoriti na povijesni revizionizam i prekrajanje prošlosti, ali i doprinijeti čuvanju sjećanja na otpor i zaštiti kulturne baštine antifašizma. Upravo na tom tragu 2021. godine objavljen je online vodič Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju koji, povezujući povijesna istraživanja, ulomke iz književnih djela, dnevnika i osobnih sjećanja, mapira ključna mjesta stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu. Dio spomenika, spomen-ploča i drugih obilježja postavljenih za vrijeme socijalističke Jugoslavije su uklonjena, a ona koja su ostala, prepuštena su zaboravu i propadanju. Zbog toga, kao i zbog snažnog revizionizma, ni ta mjesta nisu označena niti se spominju u obrazovnom sustavu. Kulturpunkt

19.04.2023. (16:00)

"Bez hrabrih Poljaka ja ne bih preživjela"

Sjećanje na ustanak u Varšavskom getu: Osobna priča Krystyne Budnicke (91)

Krystyna Budnicka gleda na područje bivšeg Varšavskog geta

Varšavski geto je stvoren 1940. u židovskoj četvrti toga grada. Prije vala deportacija u logore smrti 1942. godine u getu je živjelo do 400.000 Židova, nakon toga je ostalo oko 60.000, u četvrti ograđenoj zidom. Početkom 1943. je Heinrich Himmler naredio konačnu likvidaciju geta. Do tada je većina Židova odbijala pružanje oružanog otpora, i zbog vjerskih razloga. Ali, kad su trebale početi posljednje masovne deportacije stotine mladih Židova su se odlučile boriti se. Otpor je trajao 27 dana. O ustanicima Budnicka kaže: “Oni su se manje borili za vlastiti život, a više za dostojanstvo svih nas. Nijemci su nama, Židovima, htjeli oduzeti ljudsko dostojanstvo. Ovaj otpor je pokazao da nisu uspjeli.” Deutsche Welle / Nacional

01.02.2023. (17:00)

I SAD i SSSR su od starih neprijatelja nacista stvorili nove saveznike

Operacija “Spajalica”: Kad osovina zla postane osovina napretka

Operacija "Spajalica" - Kako su vodeći nacistički znanstvenici prebačeni u SAD - YouTube

Današnja Rusija nije ništa naučila iz raspada Sovjetskog saveza ili možda ne želi izvući pouke. Čitav koncept „specijalne vojne operacije“, kako je Kremlj i Putin nazivaju, baziran je na imaginarnoj borbi protiv „novih fašista i neonacista u Ukrajini koji prijete Rusiji“. No zaboravlja se da su upravo nacisti, zarobljeni na kraju Drugoga svjetskog rata, pomogli u obnovi i razvoju i SSSR-a i Sjedinjenih Američkih Država. U sklopu tajne operacije “Paperclip” (Spajalica) u SAD, a djelomice i u Veliku Britaniju i Francusku stiglo je nešto više od 5400 zarobljenih nacista među kojima i gotovo 2000 znanstvenika – biologa, kemičara i graditelja aviona. Čim su od poljskih „dvostrukih“ agenata saznali za tu operaciju, Sovjeti su pokrenuli sličan program. Do 1946. povukli su više od 6000 bivših nacističkih znanstvenika i oficira, no za razliku od američke „Spajalice“, oni su ostali u statusu ratnih zarobljenika, bez prava da povedu svoje obitelji. Aljazeera /Jutarnji

28.01.2023. (21:00)

Previše sličnosti, premalo razlike

Analiza povjesničara: Sličnost rata u Ukrajini s ratovima 90-ih na području bivše Jugoslavije i Drugim svjetskim ratom

Povjesničar: “Putin je dobro procijenio da je jači, da se Zapad neće miješati, no dvije su ga stvari iznenadile” – NACIONAL.HR

Koliko je rat u Ukrajini, sa svojim uzrocima i povodima, ali i načinom na koji se vodi, usporediv s ratovima u bližoj i daljoj europskoj prošlosti, upitao je portal NET povjesničara Hrvoja Klasića. “Rekao bih da je ključna sličnost u tome što je izvršena agresija jedne zemlje na drugu, što agresor želi zauzeti teritorij druge države, pri čemu agresiju opravdava pružanjem pomoći sunarodnjacima koji žive u toj drugoj državi, a koji su, po njegovu mišljenju, zakinuti za svoja prava ili su im ugroženi životi”, odgovorio je Klasić. “Ono čega se bojim u slučaju Rusije, više bih usporedio s ratovima 90-ih godina u bivšoj Jugoslaviji. Srbija nije proživjela katarzu i njeno društvo nije usvojilo stav da je odgovorna i za ratove i za zločine. Sasvim suprotan primjer je Njemačka nakon Drugog svjetskog rata. Njemačka je 1945. bila poražena, razorena i proglašena glavnim krivcem, a cijelo društvo suočilo se s tamnom stranom svoje prošlosti. Net