Sead Alić: O jeziku olova ili autocenzuri - Monitor.hr
24.07.2021. (09:30)

Sljedbenici olova i olovnih žica

Sead Alić: O jeziku olova ili autocenzuri

Autocenzura je uvijek uspješnija od cenzure. Ona je nevidljiva. Za nju se nikad nikoga ne može okriviti. Barem ne službeno. Uvijek je prisutna tamo gdje se ništa ne kritizira, a cijelo vrijeme govori o važnosti kritike. Autocenzura suvremenog kukavičluka ima estetski karakter. I jezik je sredstvo i autocenzure i cenzure. Jezikom se podižu zidovi koji su viši i snažniji od bodljikave žice na granicama. Osim toga zidovi jezika omogućuju da se uljezi prepoznaju i kad prijeđu granice ukrašene bodljikavom žicom. Za zidove jezika ponajviše je krivo – olovo. Ono je omogućilo tiskarsku tehnologiju, a ova je tehnologija omogućila nacionalizme. Tako je govorio Marshall, a ja mislim da je bio u pravu. Svi veliki nacionalisti ljudi su tipografskoga uma. O autocenzuri, olovu i o tome zašto je važno vjerovati u propagandnu poruku Budimo odgovorni (ironično, doduše), povezuje i zaključuje Sead Alić u novom tekstu za Epohu.


Slične vijesti

Četvrtak (14:00)

Iznimka koja bi mogla prekinuti pravilo

Vučetić: Imamo samo Uzinićeve suze. Druge, naprosto, nema

Mate Uzinić nesumnjivo je neuobičajena pojava među hrvatskim (nad)biskupima, upravo zato što je nadbiskup. Taj nadbiskup čini nešto što ne čine ostali (nad)biskupi – zaustavlja i osuđuje iživljavanje nad drugima, koje se čini u ime svetosti Katoličke Crkve. Ona vrlo često oduzima osobnost kako bi ljude propustila kroz kalup koji im daje isti, neiskreni i beživotni oblik. Kroz taj kalup su prošli papa Franjo i nadbiskup Mate Uzinić, ali s jednom razlikom u odnosu na mnoge – oni su jednim dijelom uspjeli sačuvati vlastitu osobnost. On progovara o stvarima o kojima drugi biskupi šute. Ne želim ulaziti u to koliko je pritom iskren. Promašena je rasprava i o tome jesu li njegove suze na ovotjednoj konferenciji za medije iskrene ili to nisu. Bitno je da su to prve suze jednog biskupa javno puštene zbog pedofilskog zločina u crkvenim redovima. Promišlja Marko Vučetić za Autograf.

Četvrtak (14:00)

Ljudski faktor

Šajatović: Kako iskoristiti mane umjetne inteligencije

Dakle, naveliko se piše i govori da će umjetna inteligencija zadati smrtni udarac postojećem novinarstvu. AI će gotovo pa besplatno pisati tekstove, svatko će moći na netu dignuti portal i puniti ga bez urednika i novinara. Tehnički da. To se već pokazuje mogućim. Ključna je prednost nas ljudi što, bar za sada, imamo empatiju, neverbalnu komunikaciju i ono što je za novinarstvo važno – maštu. Umjetna inteligencija, za sada, ne može sjesti u automobil, otići do Varaždina i održati forum ‘Lider invest‘. Kooperacija i nadmetanje s umjetnom inteligencijom bit će uzbudljivi za nas iz medija. Dok AI ne bude sposoban voditi intervjue sa živim ljudima – poslodavcima – i čitati njihovu neverbalnu komunikaciju, u prednosti smo. A ako i kad i time ovlada? Već ćemo se snaći. Maštoviti smo mi ljudi.  Optimističan je Miodrag Šajatović za Lider.

Utorak (18:00)

Sami sebi neprijatelji

Krušelj: Tri najveće oporbene stranke mogle bi u koaliciji na izborima pobijediti HDZ

U ovotjednom dnevniku javne televizije bio je i neki prilog o očuvanju zdravlja, koji je bio realiziran u Saboru. Zastupnici su provjeravali svoj tlak, otkucaje srca i razinu šećera. U pokušaju da budu duhoviti, autore priloga je zanimalo što u sabornici najviše utječe na pogoršanje njihovog zdravstvenog stanja. Kad su zapitkivali oporbene zastupnike, odgovori uglavnom nisu bili vezani za sukobljavanje s vladajućima, već za njihove kolege iz drugih oporbenih klubova. Iako je u koncipiranju priloga opet bilo uočljivo suptilno podilaženje Hrvatske televizije HDZ-u, što je i duži niz godina najveća bolest javnog servisa, i tu se ispostavilo da niz aktualnih političkih problema proizlazi iz loših međusobnih odnosa u oporbenim redovima. Željko Krušelj za Glas Podravine

Utorak (10:00)

U grupnjaku nitko nije nevin

Starešina: Ozbiljna kriza demokracije u njezinoj kolijevci – SAD-u

Bivši američki predsjednik Donald Trump likuje. Napokon je objavljeno Durhamovo izvješće koje pokazuje da je FBI zloupotrijebio svoje ovlasti istražujući njegove navodne tajne dogovore s Rusijom. No, nakon istrage nije podignuta nijedna optužnica. Pokraj Trumpa, ni Biden nije lišen sumnjivih financijskih poslova. Prisutnost duboke države, klijentelizma političara i tempiranih kaznenih progona u politici nije novost. Ali duboka kriza političkog vodstva u državama demokratskog svijeta, uključujući SAD, ostavlja velik prostor institucijama i financijski moćnim interesnim skupinama bez izbornog legitimiteta da presudno utječu na izborne rezultate. S europske strane slična priča, gdje i von der Leyen navodno voli “uzeti sa strane”. Višnja Starešina za Lider.

Utorak (09:00)

Nezgodno vrijeme za razgovor o cjepivu i Stepincu

Nacionalna groupie: Balada na kraju epidemije

Zanimalo me kakav je taj novi kardinal Dražen Kutleša, zna li održat dobru propovijed. U nedjelju sam se nacrtao na misi koju je vodio u zagrebačkoj katedrali. U jednom trenutku zahvalio je Bogu što je proglašen kraj epidemije korone i pogledao epidemiologinju Alemku Markotić koja je stajala u prvom redu. Činilo se kao da od nje traži potvrdu da je zbilja gotovo. Vratio mi se žal za tim vremenima korone kad birtije nisu radile, kad je kretanje bilo ograničeno, kad nigdje nismo mogli putovati… O, kako je to bilo dobro vrijeme! Toliko sam love uštedio jer nisam pio po birtijama nego po klupicama. I nisam bio ljubomoran na ljude koji na Fejsu objavljuju fotke s putovanja jer nitko nije mogao putovati, svi smo bili isti… Pružio ruku Alemki za mir s tobom, da bi se i tu uspjeli posvađat. Nova nezgoda Nacionalne groupie.

20.05. (16:00)

Promijeniš pismo i odmah drugačija biografija

Vučetić: Tuđman je negirajući vlastitu prošlost i dokazujući hrvatstvo postao primjer drugima

Da Šeks nije izvršio sustavnu negaciju vlastite prošlosti, prijetila bi nam opasnost da tekst Ustava napiše na pisaćoj mašini s ćiriličnim pismom, dakle, na istoj onoj pisaćoj mašini na kojoj je, za vrijeme Jugoslavije, pisao zamolbe za radno mjesto. Njegova biografija sada, kada se piše na latiničnom pismu, izgleda puno drugačija, ona je domoljubnija, borbenija i potpuno neiskrena. Takvih krivotvoritelja vlastitog života i destruktora našeg javnog života ima na pretek. Svi oni su bili ili sada jesu članovi HDZ-a. Latinični Šeks ćirilične negacije je samo jedan od njih. Njega spominjem jer je u pravni poredak ove izigrane države ubacio negacijski kôd i potrebu da se pravni poredak opravda pred HDZ-om i HDZ-u dokaže državotvornu, odnosno latiničnu pravovjernost Šeksovog tipa. Marko Vučetić za Autograf

20.05. (10:00)

Skupa, ali potencijalno unosna igra

Litvan: Let 3 nije mogao pobijediti u euroblatu, ali ‘Mama ŠČ!‘ može biti odličan izvozni proizvod

Globalna je nepravda pregolema. U društvu jednakih uvijek postoje jednakiji. To vrijedi i za Ujedinjene narode, gdje bilo koja od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti može blokirati bilo koju odluku. Slična kalimerovska ‘prava pravcata nepravda‘ caruje i na ‘Eurosongu‘, gdje predstavnici pet povlaštenih država ulaze izravno u finale. Let 3 zapravo je iznimka jer se uopće uspio plasirati u finale. Naime, ako se ideš hrvati u blatnom bazenu, iz njega ne možeš izaći čist. Ako ulaziš u arenu s lobijima, možeš uspjeti samo ako lobiraš bolje od drugih. Međutim, za takve aranžmane trebalo je više i ranije lobirati pa bi se poslije manje plakalo. Riječka grupa pred najvećim je poslovnim izazovom, kojeg je svjestan svaki imalo ambiciozniji poduzetnik s konkurentnim proizvodom: ostati doma ili ‘ići van‘. Izvoz je svakako rizičniji. Goran Litvan za Lider.

20.05. (00:00)

I Basara se čita zbog Basare

Basara: Provera

Osim moje neznatnosti – čije je poverenje odavno prokockao – moja omiljena žutara Blic izgubio je još jednog čitaoca, ovoga puta Teofila Pančića, koji je, kako se obavestih iz njegovih Nuspojava, kupovinu Blica odavno redukovao na izdanja od utorka i nedelje, utorkom zbog kulturnog dodatka, a nedeljom zbog kolumne Biljane Srbljanović. Blic zovem žutarom zato što ta reč u zapadnosrbijanskom vernakularu označava jednu formu ženskog polnog organa, kao npr. mnogo poznatija preklapača. Mit o tome da je Blic bio nešto drugo (bolje) za Vesinog vakta najobičniji je bulšit. Blic je oduvek bio neoprana žutara, s tim što je Veso, kao novinar stare škole, umeo da od hrpe čaršijskih govana (i govnara) napravi čitljivu pitu. Posle Vesine smrti stvar su u svoje ruke preuzeli funkcionalno nepismeni dordomuzi koji bi i od pite napravili govno, tj. sranje. Što udarnički i čine. Svetislav Basara za drugu žutaru.

19.05. (14:00)

Ne cvate cveće ni u naše preduzeće

Šajatović: U Hrvatskoj ima 60 tisuća poduzetnika?

Novinarski pokušaj da se pronađe analiza ili znanstveni rad koliko bi se ukupno fizičkih osoba moglo podvesti pod pojam poduzetnika nije urodio plodom. Ispada da se od početka tranzicije u kapitalizam cjelovitim, dubinskim pristupom nitko nije bavio. A podatak bi bio vrlo koristan za politike prema gospodarstvu. Jer poduzetnici, definirani kao osobe koje spajaju poslovne ideje, kapital i ljude, uvelike su zaslužni ili krivi za stvaranje dodane vrijednosti, punjenje državne blagajne i stopu rasta/pada BDP-a. Kad bi se broj poduzetnika temeljio na registriranom broju poslovnih subjekata, ispalo bi da u Hrvatskoj ima čak gotovo 600 tisuća poduzetnika. U tu brojku uvrstila bi se sva trgovačka društva, obrti, OPG-ovi… Međutim, stvaran broj poduzetnika je mnogo manji. Još kad se odbiju oni koji posluju s državom… Miodrag Šajatović obećaje da će se time kvalitetnije pozabaviti, za Lider.

19.05. (09:00)

Prljavi igraju prljavo

Krušelj: Prekrajanje izbornih jedinica bit će novi dokaz HDZ-ovog političkog nasilja

Mogle bi se nabrajati razne teritorijalne nelogičnosti, ali stvaranje izborne zbrke također je dio HDZ-ove predizborne strategije. Manja izlaznost više odgovara strankama koje imaju stabilno biračko tijelo, a tu se Plenkovićeva stranka pobrinula da proračunskim izdvajanjima i brižljivo biranim investicijama zadrži dosadašnju razinu lojalnosti pojedinih interesnih, socijalnih i regionalnih skupina. Važna je i procjena, koja je također sve izglednija, da će se parlamentarni izbori održati već u proljeće iduće godine, što će se poklapati s dovršenjem nekih Vladinih infrastrukturnih projekata i financijskih transfera. HDZ-u je jako važno da ti izbori budu prije onih ljetnih za europarlament, gdje bi zbog kandidatura pojedinaca moglo biti svakovrsnih iznenađenja, smatra poslovično nehadezeovski nastrojen Željko Krušelj za Glas Podravine.