Seks za stanarinu: kako kriza stanovanja pretvara očaj u valutu - Monitor.hr
15.10. (12:00)

Kad tržište ogoli dušu (i tijelo)

Seks za stanarinu: kako kriza stanovanja pretvara očaj u valutu

Novo britansko istraživanje otkriva najmračniju stranu stambene krize: sve više ljudi, posebno mladih žena i ekonomski ranjivih muškaraca, prisiljeno je prihvaćati ponude smještaja u zamjenu za seks. Fenomen “sex-for-rent” razotkriva koliko duboko pucaju temelji socijalne sigurnosti — gdje stan više nije pravo, nego roba, a tijelo postaje sredstvo preživljavanja. Na slične ponude mogu naići i podstanari u Hrvatskoj koji svoja iskustva dijele u tematskim grupama na društvenim mrežama, primjerice onoj “Stanovi Zagreb – NAJAM”, o čemu se već pisalo u Jutarnjem prije dvije godine. Studentice tamo dijele svoja neugodna iskustva prepiski s muškarcima ili lažnim ženskim profilima koji tvrde da imaju odlične i povoljne stanove, ali i da se mogu “dogovoriti oko cijene”. Jutarnji


Slične vijesti

27.09. (14:00)

Preživljavanje uz studij postaje olimpijska disciplina

Studenti u problemu: Tisuće ih traži stan u Zagrebu, najam garsonijere košta i do 600 eura

Za jesenski semestar u Zagrebu prijavilo se gotovo 10.000 studenata, a oko 3.200 ostalo je bez mjesta u domovima. Cijene privatnog najma višestruko premašuju stanarine u domovima (garsonijere 450–600 €, dvosobni stanovi 650–900 €). Kapaciteti domova nisu povećani od 2016., a Studentski zbor predlaže dugoročno gradnju novih domova i kratkoročno povećanje subvencija s 60 na 120 eura. Studentski život u Zagrebu i dalje je kombinacija borbe za mjesto u domu i financijskog gimnastičarenja na tržištu privatnog najma. Nacional… autor na Monitoru se prisjeća svojih studentskih dana u Zagrebu, kada je najam stana koštao najviše 2 tisuće kuna (manje od 300 eura)…

28.08. (14:00)

Stanari traže krov, iznajmljivači traže – zvjezdane cijene

Najamnine pod zvijezdama: Zagreb i Europa u istoj orbit(i)

Početak akademske godine u Zagrebu znači lov na stanove, no cijene su visoke: garsonijere 500–550 €, manji stanovi 600–950 €, uz polog i režije koje dižu trošak i preko 100 €. Studenti raspolažu s 400–650 €, često uz cimere. Sličan trend vlada u Europi: London vodi s 5 088 € za trosobni stan, dok su Atene najjeftinije s 1 080 €. Najveći rast najma bilježi Istanbul (+206 %), a Švicarska i zapad Europe ostaju najskuplji. Globalno, New York prednjači sa 7 676 €, Kairo je “bajkovit” s 377 €. N1 i N1…

29.07. (10:00)

Kad ti najamnina pojede i plaću i živce

Samo pet europskih gradova još nudi trosoban stan u centru za manje od 2000 eura

Cijene najma u središtima europskih gradova naglo su porasle u posljednjih pet godina, pri čemu samo pet gradova nudi trosobne stanove ispod 2000 eura mjesečno. London prednjači s preko 5000 eura, dok je Atena najpovoljnija. Cijene su najviše skočile u Istanbulu, a najmanje u Helsinkiju. Zagreb nije obuhvaćen u analizi Deutsche Banka, no podaci pokazuju da su i tamo stanarine značajno porasle – čak 37 % u tri godine. tportal

17.06. (22:00)

Hoćeš apartman? Pitaj susjeda ispod, iznad i sa strane

Za bučne djelatnosti i kratki najam u zgradi potrebna suglasnost, za yogu i odvjetnike – ne

Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada razlikuje tihe djelatnosti (poput psihoterapije) koje ne trebaju suglasnost suvlasnika, i glasne (npr. apartmani, plesni studio) koje zahtijevaju dvotrećinsku suglasnost te posebno odobrenje susjeda iz neposrednog kontakta. Kratkoročni najam tretira se kao gospodarska djelatnost i također traži suglasnost, dok dugoročni ne. Zakon omogućuje i uvođenje dvostruke pričuve, ali samo ako je to predviđeno međuvlasničkim ugovorom. Ulazi li se u prostor s javne površine, pričuva ostaje obična. Zgradonačelnik

23.05. (12:00)

Za 800 eura mjesečno dobiješ stan i egzistencijalnu krizu gratis

Vizek: Najamnine su postale skuplje od rate kredita, isplativije je kupiti stan nego živjeti kao podstanar

Prvi službeni podaci o najamninama otkrivaju ozbiljnu krizu priuštivosti stanovanja. Iako najamnine rastu sporije od cijena stanova, u mnogim gradovima dosegnule su razine koje većini građana čine život u najmu teško održivim. Osobito alarmantni podaci stižu iz priobalnih županija, u kojima su se najamnine u tri godine udvostručile, a u nekim gradovima premašuju i 800 eura za stan od 60 kvadrata, upozorava u svojoj analizi tportalova komentatorica Maruška Vizek.

Svima onima koji žive u najmu, a ispunjavaju uvjete za dizanje kredita, podizanje kredita u ovakvim tržišnim uvjetima i uz ovu vrlo jednostavnu računicu isplativije je nego ostajanje u najmu. Oni koji pak nemaju nikakvog izbora i moraju živjeti u najmu mogu se nadati da će izmjene poreza na nekretnine, koje su stupile na snagu u siječnju 2025., ipak dovesti do povećanja ponude stanova za dugoročni najam, a samim time i do pada cijena najamnina.

11.11.2024. (16:00)

Neki si pišu crno

U Hrvatskoj je tri puta više praznih stanova od onih koje građani legalno iznajmljuju

Najam stanova u Hrvatskoj ključan je za gospodarstvo zbog snažnog utjecaja turizma na BDP. Iako je broj stambenih jedinica porastao, zabrinjavajuće je što je sve više praznih stanova (+43% u odnosu na 2011.), dok broj onih nastanjenih pada. Porezna pravila za najam postaju sve stroža, a broj iznajmljivača raste, no i dalje postoji značajna „siva zona“ najma. Primjerice, Split broji preko 5.000 službenih iznajmljivača, iako statistike sugeriraju da je taj broj zapravo mnogo veći. Savjeti

23.08.2024. (10:00)

Samo dugoročno

Vlada staje na kraj apartmanizaciji i izmjenama Zakona o upravljanju zgradama pokušava ograničiti kratkoročni najam, posebno za turiste i strane radnike

Trenutno postoji više od 900.000 stanova koji to i nisu. Prema podacima DZS-a i HEP-a, praznih je stanova 565.000. U kratkoročnom je najmu, do 30 dana, 231.000 stanova, 112.000 je prenamijenjeno u poslovnu svrhu. Ukratko: 40 posto stanova u Hrvatskoj ne koristi se za stanovanje. Ne profitira turizam, ne profitira stambena zajednica, ali profitiraju vlasnici stanova. Ovim zakonom definira se najam stranim radnicima kojih je u prostoru više od četiri, a da nisu u srodstvu. Također, to neće ići bez suglasnosti 80 posto suvlasnika. Zakon definira i formiranje zajednica stanara koje će imati vlastiti OIB, povećava obveze i odgovornost upravitelja i predstavnika suvlasnika, ali i uvodi dugo očekivanu mjeru sufinanciranja dizala. N1

10.06.2024. (19:00)

Mogli bi učiti od susjeda, ili?

Slovenska vlada želi pokrenuti izgradnju 5000 javnih stanova za najam

Jedan od važnih koraka prema novim javnim najamnim stanovima je dokapitalizacija Stambenog fonda Republike Slovenije. Prošle godine Vlada ga je dokapitalizirala s 25,5 milijuna eura, a ovih dana se očekuje potvrda još jedne dokapitalizacije u istom iznosu, a slvoenski premijer Robert Golob dodao da će to omogućiti početak projekata prije usvajanja zakona. Ovo je ambiciozan plan koji se nitko nikada nije usudio postaviti, nitko se nije usudio svake godine staviti na stol do 100 milijuna eura godišnje. Mi smo to napravili i vjerujem da je to najbolja poruka mladima u Sloveniji da će moći dobiti pristupačne stanove. Poslovni

29.09.2023. (20:00)

Više volim biti gazda

Kupnja nekretnine na kredit može biti isplativa, ali može se pretvoriti i u ulazak u ‘dužničko ropstvo’

Ako vam se smanje prihodi ili ostanete bez posla. Kupnja stana može biti i dobra investicija ako je tržište nekretnina u ekspanziji te se može očekivati rast cijena u dužem razdoblju. No uz nesumnjive koristi, posjedovanje nekretnine nosi brojne rizike. Ukupni trošak vlasništva nad kućom obično je veći od najma zbog dodatnih troškova kupnje i održavanja, čak i ako je rata stambenog kredita niža od najamnine, piše Tportal. Negdje morate živjeti, a to na ovaj ili onaj način uvijek košta. Unajmljivanje ne uključuje sve troškove i odgovornosti povezane s vlasništvom te omogućuje veću fleksibilnost jer niste nužno vezani za svoju nekretninu. N1

09.07.2022. (13:00)

Bolesna pohlepa

Muke splitskih podstanara: “Sve smo se dogovorili, ali me ubrzo zovu da su iznajmili Ukrajincima po trostrukoj cijeni

Naći stan za dugoročni najam u Splitu već je godinama prava lutrija. Nakon korone, koja je donekle smirila situaciju i donijela kakvu-takvu sigurnost podstanarima jer su u stanovima mogli ostati dulje nego prije, opet su krenule stare muke, pojačane sveopćom najezdom turista, ali i ukrajinskih izbjeglica koji su spremni platiti više. S druge strane, vlasnici nekretnina su se ponovno okrenuli turizmu pa je ponuda za dulji najam trenutačno slaba i neizvjesna. Pravi “hit” na Facebooku napravio je jedan iznajmljivač koji garsonijeru od 33 kvadrata u Velebitskoj ulici iznajmljuje za 700 eura do 1. studenoga, a nakon toga za 600 eura. Uvjeti su mu: dugoročni najam, plaćanje prvog u mjesecu, a na potpisivanju ugovora o najmu plaća se iznos u visini pet mjesečnih najmova: tekući mjesečni najam, tri najma depozita i agencijska provizija. Slobodna