Smijeh je najbolji lijek - Monitor.hr
11.01.2016. (11:32)

Smile , what's the use of crying?

Smijeh je najbolji lijek

Kad se smijemo radi nam 15 mišića lica, smijeh dovodi kisik u krvožilni sustav i potiče lučenje endorfina, podsjećaju znanstvenici i liječnici povodom Dana smijeha koji je obilježen jučer. Istraživanja pokazuju da se u odrasloj dobi smijemo oko 17 puta dnevno, klinci se smiju 300 puta dnevno, a osim čovjeka smiju se i drugi sisavci. junior.24sata.hr


Slične vijesti

06.06. (16:00)

Humorom protiv surove stvarnosti

Zavod Scaramouche donosi komediju i svježinu u Europsku prijestolnicu kulture

Zavod Scaramouche okuplja mlade glumce u Novoj Gorici, Europskoj prijestolnici kulture 2025., kako bi kroz komediju oživio lokalne priče iz pogranične regije. Fokusirani na zapostavljeni žanr, njegovi članovi ističu važnost humora kao sredstva kritike i društvenog rasterećenja. Projekt Europske prijestolnice kulture pružio im je vidljivost, potporu i nova partnerstva. Sudjeluju i u serijalu Talenti EU regija, koji se bavi izazovima iseljavanja mladih talenata iz manjih europskih sredina. Agroklub

25.11.2022. (14:00)

Nije šala

Čak 65 posto životinjskih vrsta ima sposobnost smijanja

Da se neke životinje smiju, već je dobro poznato i dokumentirano. Primjerice, svi znamo da se majmuni i štakori smiju, ali neke bi vas vrste mogle iznenaditi. Osim poduljeg popisa primata tu se nalaze i domaće krave, psi, lisice, tuljani, mungosi i tri vrste ptica. Autori su istraživali razne zaigrane zvukove, snimali ih na razne načine i analizirali. I dok se neke životinjske vrste smiju doista očito i glasno, neke je malo teže dokumentirati i snimiti, no premda su tiši, jednako su veseli. N1

15.01.2022. (11:00)

Tko se zadnji smije, evolucijski naprednije se smije

I životinje se smiju: utvrdili smijeh kod najmanje 65 različitih vrsta

Smijeh ipak nije rezerviran samo za ljude, pokazuje nova studija: osim ljudi, smiju se neke vrste primata, domaćih krava pa čak i pasa. Ima ih još: smiju se lisice, tuljani, mungosi, ali i nekoliko vrsta ptica. No, uloga smijeha kod životinja je malo drugačija nego kod ljudi. U eksperimentu u kojem su škakljali štakore, primijetili su kako to pozitivno utječe na njih. Zaključak je bio da je kod njih znak razigranosti i poziva na igru jednak našem smijehu. S druge strane, kod ljudi je smijeh društvena karakteristika, koja u sebi ipak sadrži sukus istoga što osjećaju i životinje, kao evolucijski napredniju verziju poziva na igru. Openculture

14.12.2016. (21:48)

Humorom protiv agresije

Vuk Perišić: Zdravo društvo mitova se rješava s podsmjehom

“Zdravo, zrelo, demokratsko i civilizirano samo je ono društvo koje je sposobno odnositi se spram vlastitih mitova i svetinja sa sumnjom, ako treba i s podsmijehom. Nema kroatofobije u toj sumnji i tom podsmijehu. Naprotiv. To je pravo i nepatvoreno domoljublje, premda sebe tako ne želi nazivati iz jednostavnog razloga što je domoljublje beznadno kompromitirana, agresivno dosadna fraza koja je Hrvatskoj otela budućnost i preobrazila je u opustošenu, samozadovoljnu provinciju”, piše Vuk Perišić. T-Portal

28.04.2016. (12:50)

Pseudobulbarni ‘efekt’: sindrom nekontroliranog smijeha ili plača

07.04.2016. (14:09)

Znanost potvrdila: Smijeh produžuje život

22.03.2016. (15:49)

Smijeh, konfeti, psi, skejteri i druge stvari koje treba što prije ukinuti ili ukloniti iz javnog prostora