Šonje: Cijene u Hrvatskoj su tamo gdje trebaju biti - Monitor.hr
Jučer (20:00)

Ekonomija objašnjava ono što živcira na blagajni

Šonje: Cijene u Hrvatskoj su tamo gdje trebaju biti

Velimir Šonje za Ekonomski lab objašnjava da su više cijene u pravilu povezane s višim životnim standardom i većom kupovnom moći, što vrijedi i za Hrvatsku, koja se nalazi blizu „očekivane“ razine cijena s obzirom na stupanj razvoja. Inflacija nije posljedica jednog uzroka poput eura ili turizma, već kombinacije ekonomskog rasta, rasta plaća, fiskalne politike i strukture potrošnje, osobito rasta cijena usluga. Razlike u cijenama postoje i unutar Hrvatske, ali se velikim dijelom mogu objasniti regionalnim razvojem. Jednostavna objašnjenja inflacije dugoročno ne drže vodu jer je riječ o složenom i međusobno povezanom procesu.


Slične vijesti

Subota (20:00)

Janjetina je jeftinija, bakalar drži cijenu, a novčanik plače

Božićna košarica u Hrvatskoj: blagdanski ručak ove godine košta nešto više nego lani

Istraživanje Jutarnjeg lista pokazuje da četveročlana obitelj za osnovne blagdanske namirnice ove godine treba izdvojiti oko 118 eura, što je više nego prošle godine, unatoč dojmu nižih cijena zbog akcija i popusta. Janjetina i odojak su znatno jeftiniji nego lani, dok su cijene bakalara gotovo nepromijenjene. Povrće, limun, francuska salata, brašno, čokolada i pića bilježe manje promjene. Sindikati upozoravaju da će stvarni trošak košarice za Božić vjerojatno rasti, osobito za domaće proizvode, pa će inflacija i dalje osjećajno utjecati na blagdanski budžet. Jutarnji

10.09. (10:00)

Pjena za kosu, suze za novčanik

Košarica od 100 kuna sad vrijedi 20 eura – cijene porasle za gotovo 50%

U jesen 2022. sedam osnovnih proizvoda u trgovini koštalo je 100 kuna (13,33 eura), a danas gotovo 20 eura – 49,4% više. Najviše je poskupio šampon, s 1,59 na 3,89 eura, dok je i riža, unatoč ograničenjima, skuplja za 13 centi. Vlada je zamrzavala cijene nekih artikala, no svi proizvodi iz košarice su poskupjeli. U istom razdoblju medijalna neto plaća porasla je 43%, što ipak ne prati u potpunosti rast troškova. Rezultat: skuplje blagajne i praznije košarice. Index

27.06. (15:00)

Furešti ni priko lita, ako ne ponesu zlato i živce

Vizek: Hrvatska riskira reputaciju preskupe destinacije – s mogućim padom potražnje

Hrvatska je i u 2024., treću godinu zaredom, ostvarila najveći godišnji porast prosječnih cijena usluga smještaja te pripremanja i posluživanja hrane i pića. Visoke cijene turističkih usluga u Hrvatskoj ne bi predstavljale problem kada bi ih pratila i odgovarajuća razina kvalitete. No Eurostatovi podaci barem u načelu pokušavaju uspoređivati smještaj i ugostiteljske usluge slične razine kvalitete, što bi značilo da je ugostiteljska usluga ista kvalitete primjerice u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu niža nego u Hrvatskoj. Pravo pitanje koje si trebamo postaviti prije nego uđemo u glavni dio turističke sezone: želimo li i dalje graditi našu turističku strategiju na kratkoročnom profitu, ili na dugoročno održivoj vrijednosti? Maruška Vizek za tportal.

13.06. (16:00)

Osim ako je manje turista, a utržak jednak

Veliki rast cijena na Jadranu tjera turiste, ministar turizma: Sve ovisi o nama, važno je biti mudar s cijenama

Broj turista koji posjećuju Hrvatsku znatno je opao, što je veliki udarac za turističku industriju. Hrvatska je dugo bila utočište za posjetitelje iz Njemačke, Austrije, Češke i Italije, međutim, u posljednje tri godine cijene turističkih usluga u Hrvatskoj porasle su čak 50%. Taj nagli porast učinio je Hrvatsku skupljom od njezinih najvećih konkurenata – Španjolske i Grčke. Cijene u te dvije mediteranske zemlje porasle su u istom razdoblju samo za 15–20%, prenosi Express. Rast troškova nije uzrokovan vanjskim čimbenicima – poput cijene energije ili stope PDV-a. Glavni razlog rasta cijena leži u sve većim operativnim troškovima unutar ugostiteljskog sektora. Više cijene dovele su do stagnacije u broju noćenja, a što je još zabrinjavajuće – i do pada turističke potrošnje. Poslovni… Ministar turizma je optimističan, uz poruke opreza da se cijene ne dižu bezrazložno. Poslovni

11.06. (09:39)

Trešnje koštaju kao janjetina, cijena na tržnicama skočila za 150 posto

27.05. (15:00)

Inflacija napadnuta tipkovnicom

Domaći programeri lansirali stranicu za usporedbu cijena u trgovinama

Od 15.5.2025. trgovci moraju objavljivati ažurne cjenike na internetu, a programeri su to iskoristili da građanima olakšaju život. Pokrenuli su web stranicu Usporedi cijene koja prikuplja podatke iz objavljenih cjenika i omogućuje usporedbu cijena proizvoda po trgovinama i lokacijama. Stranica koristi i API servis cijene.dev te je projekt potpuno besplatan i otvoren za prijedloge na GitHubu. Cilj im nije zarada, već zajednička korist – i malo developerskog gušta. Bug

15.02. (17:00)

Žaba je već kuhana

Njemački mediji o bojkotu trgovina kod nas: Ono što su turisti već odavno primijetili, sada primjećuju i domaći ljudi

Njemački mediji navode kako su visoke cijene već neko vrijeme problem u Hrvatskoj, što su na svojoj koži već osjetili turisti. Kažu da je bojkot očito donio rezultae, budući da je reagirala i politika smanjivanjem cijena. Međutim, skeptični su oko trajnosti uspjeha, i to zbog nadolazeće turističke sezone. „I dok ukupni troškovi kućanstava u Hrvatskoj iznose samo 75,7 posto srednje vrijednosti u Europskoj uniji, troškovi za živežne namirnice su sa 103,5 posto čak viši od onih u Njemačkoj”. No, ni kod njih nije bajno. DW

07.02. (13:00)

Skupi snovi, jeftini turisti

Otvoreno: Hrvatska gubi cjenovnu konkurentnost u turizmu

Cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rastu brže nego kod mediteranskih konkurenata, dok kvaliteta stagnira. Ministar turizma Tonči Glavina upozorava na pad cjenovne konkurentnosti i potrebu poboljšanja omjera cijene i usluge. Kristjan Staničić ističe da Hrvatska gubi prednost pred Španjolskom i Grčkom, a privatni smještaj već spušta cijene zbog prevelike ponude. Ugostitelji upozoravaju na sezonalnost i nerealna očekivanja zarade. Iako će 2025. biti izazovna, cilj ostaje jasno definiran – turizam koji neće tretirati goste kao hodajuće bankomate. HRT

25.01. (08:00)

Možda da bojkot uvedemo u naviku, ali zbog sebe

Bojkot trgovina ne može poništiti temeljne silnice koje određuju maloprodajne cijene

Razlozi rasta cijena hrane su slojeviti i nisu utemeljeni u politikama, odnosno poslovnim modelima trgovačkih lanaca. Pored rastućih troškova dobavljača, prodajne cijene hrane su pod utjecajem mnogih drugih čimbenika poput već spomenutog snažnog rasta ukupnih primanja zaposlenih, četvrte najviše efektivne stope PDV-a u EU (20,3 posto) te općenito visokog poreznog opterećenja rada i dobiti, sezonalnog šoka zbog turizma, rasta cijena energenata, povećanja troška inputa, naročito rada i energenata, kao i povećanog neto uvoza. Uz to, statistika pokazuje nastavak ubrzanog rasta potrošnje u trgovinama, a rekordna potrošnja je rezultat snažnog rasta plaća zaposlenih. Lider

09.01. (13:00)

Gdje nam odlazi plaća – mala matematika hrvatskog budžeta

Potrošač kaže da je hrana skupa, dok više daje za mobitel, kavu i/ili cigarete

Trenutno u Hrvatskoj možete kupiti 1 kg mesa za 5-6 eura, 1 kg povrća 2-3 eura, kruh 1,5 eura, jaja (4 kom) 1,2 eura, mlijeko 1,5 eura, dakle ukupno 15 eura dnevno ili 450 eura mjesečno, cijene su dakako zaokružene i uprosječene. Ako je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.000 eura, ispada da nam jedna četvrtina plaće odlazi na osnovnu hranu. Treba razmotriti i na što odlazi ostatak plaće ljudi u gradovima. Proizvođači hrane nisu odgovorni za poskupljenje kvadrata u gradovima od 1.000 na 4.000 eura, što je rezultiralo da je rata stana sada trostruko veća, niti za poskupljenje automobila. Dvoje ukućana koji puše troše gotovo 300 eura mjesečno na cigarete. Samo dvije kave dnevno u gradu ili dva pića s prijateljima koštaju 5 – 10 eura, što iznosi gotovo 300 eura mjesečno. Malo tko ima mobitel jeftiniji od 1.000 eura, ali se često smatra da je to trošak koji ne treba plaćati. Čak i mlade obitelji imaju izdatke za mobitele, internet i televiziju veće od računa za struju. Agroklub