Fleksibilno radimo, kruto živimo
Šonje: Koliko radimo i zašto toliko radimo
S 37,8 sati u prosjeku na tjedan, Hrvati na glavnom poslu provedu približno jednako vremena kao Slovenci (38,0), Česi (37,8) i Slovaci (37,9), i to ne računajući pauze. Važno je uzeti u obzir i razlike u vremenu koje ljudi provedu putujući s posla i na posao. S prosječnih 24 minute u jednom smjeru stojimo relativno dobro – samo Grci (20) te Talijani i Portugalci (21) putuju u prosjeku kraće. Društvo može birati između većeg dohotka i više slobodnog vremena, no taj izbor čine pojedinci kroz vlastite odluke o radu. Obrazovanje i tehnologija ključni su alati za oba cilja – bilo za veće plaće, bilo za više dokolice. Ipak, neki ljudi, bilo zbog nužde ili ambicije, odlučuju raditi više poslova, što često znači i više učenja i ulaganja truda. Hrvatska bilježi snažan porast radne aktivnosti žena, osobito u mlađoj i starijoj dobi, što upućuje na sve veću fleksibilnost radnih aranžmana i kombiniranje tržišnog rada s obiteljskim obavezama. Iako su ovi procesi u početnoj fazi, očekuje se da će u idućih 10-15 godina dovesti do konvergencije s europskim prosjekom, uz fleksibilnije ugovore i moguće smanjenje prosječnog broja radnih sati. Velimir Šonje za Ekonomski lab.
