Šonje: Nije BDP rastao 5,2%, nego je pao 0,4% - Monitor.hr
30.11.2022. (12:00)

Brojke kasne za stvarnošću

Šonje: Nije BDP rastao 5,2%, nego je pao 0,4%

Dio ljudi uporno tumači ekonomska kretanja (BDP, inflaciju…) kroz promjene u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Time mjere daleku prošlost, a ne trenutnu promjenu koja, ponekad, odstupa od naslijeđenoga trenda, tako da ga promijeni… sezonski prilagođeni realni BDP u Hrvatskoj je u trećem tromjesečju 2022. smanjen za 0,4% što znači da se ekonomska aktivnost našla u padu… Obistinjuje se najava o (tehničkoj) recesiji. Tko gleda unazad i vjeruje u fatamorgane trebat će još neko vrijeme za shvaćanje što se događa. Barem do kraja veljače sljedeće godine (još tri mjeseca), kada će podatak za tromjesečje u kojemu se sada nalazimo vjerojatno potvrditi još jedan minus desezoniranih kvartalnih podataka, čime će se ispuniti famozni uvjet tehničke recesije (dva kvartala pada zaredom)… Koliko bi recesija mogla potrajati, i koliko bi duboka mogla biti? – kao i uvijek, razumni optimist Velimir Šonje za Ekonomski lab daje 4-5 razloga zašto će recesija biti samo tehnička, tj. kratka i plitka.


Slične vijesti

31.08.2023. (07:00)

Idemo delat

Šajatović: Nećemo inflaciju! Nećemo recesiju! A da povećamo produktivnost?

Objava da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo za 2,5 posto na godišnjoj razini i 1,1 posto na kvartalnoj nije izazvala oduševljenje i olakšanje. Javnost je i dalje uplašena žilavom inflacijom (7,5 posto na godišnjoj razini) i sve izglednijim scenarijem da će se njezino rušenje na dva posto morati izvesti daljnjim dizanjem kamata i zaranjanjem u recesiju. Razmaženi umjetnim odgađanjem recesijske faze poslovnog ciklusa, ljudi se pitaju postoji li neko manje bolno rješenje. Dobra je vijest da ekonomski ‘treći put‘ postoji. Loša je vijest da traži izlazak iz zone komfora većine segmenata društva, znanje, organizaciju, agilnost i fokusiranost. Rast produktivnosti nije samo posljedica kapitalnog jačanja industrije u kojoj onda jedan zaposleni stvori veliku dodanu vrijednost. Svoj doprinos boljom organizacijom mora dati i državna administracija. Koja neće komplicirati život poduzetnicima, nego će im ostaviti više vremena i energije da se bave razvojem novih proizvoda i osvajanjem novih tržišta. Miodrag Šajatović za Lider.

24.08.2023. (14:00)

Letački rječnik

Šajatović: Recesija je neugodnija, ali korisnija od petljanja s mekim spuštanjem

Premda je do kraja 2023. ostalo tri mjeseca, ozbiljniji igrači na poslovnoj sceni već razmišljaju o 2024. Najčešće pitanje na koje pokušavaju dokučiti odgovor je hoće li sljedeće godine u Hrvatskoj biti recesije. Nitko ju ne priželjkuje, naravno. Ekipa koja ju je poslovno i osobno uspjela preživjeti prije desetak godina s nelagodom se sjeća gotovo šestogodišnje hrvatske recesije.  S druge strane, racionalnim poslovnim ljudima jasno je da smo još u kapitalizmu koji ima poslovne cikluse koji podrazumijevaju i zimu, a ne vječito proljeće. Aktualne vijesti da se njemačka ekonomija nije uspjela meko prizemljiti nego je tresnula u recesiju u većem dijelu komentara stavljaju se u kontekst slabosti tamošnje industrije temeljene na klasičnoj automobilskoj industriji. Ako je to i točno, prednost ulaska u recesiju je signal da nešto treba mijenjati. Kad je o Hrvatskoj riječ, mi smo većinu fiskalnih i monetarnih poluga s veseljem prepustili Bruxellesu i Frankfurtu, pa kreatori ekonomskih politika mogu bez velike odgovornosti samo tumačiti što se događa. Biznis-zajednica ipak nije u tako ugodnoj poziciji. Odgovorni poduzetnici i menadžeri upućuju na oprez. Miodrag Šajatović za Lider.

19.05.2023. (15:00)

Kitajci, odmorite malo

Kina ne može (opet) spasiti svjetsko gospodarstvo

Dok se ostatak svijeta kreće na rubu recesije, posljednja stvar koju zapadni političari žele je da Kina, najveći pokretač globalnog gospodarskog rasta od financijske krize 2008., kaska u oporavku od posljedica pandemije. No upravo je to ono što se sada događa. Nakon velike krize 2008., Pekinški program poticaja pomogao je Zapadu da se oporavi. No sada je oporavak Kine nakon COVID-a nestabilan, tako da je malo vjerojatno da će Kina moći zaustaviti globalnu recesiju. No, upravo su te mjere poticaja ostavile Kinu s gomilom dugova. U ožujku je MMF upozorio na to da je samo dug kineske lokalne samouprave porastao na rekordnih 66 bilijuna juana, što je jednako polovici BDP-a zemlje. DW

10.04.2023. (15:00)

Kriza, pogled izbliza

Nouriel Roubini: “Ozbiljna recesija jedina može ublažiti inflaciju, ali će i dužnička kriza biti teška”

Drugi najveći bankrot banke u povijesti SAD-a zaljuljao svjetske burze - N1

Zbog negativnih agregatnih šokova u opskrbi, kao što su pandemija i rat u Ukrajini, postizanje stabilnosti cijena povećanjem kamatnih stopa sigurno je povećalo rizik od recesije i nezaposlenosti. Što je još gore, više kamatne stope smanjile su tržišnu vrijednost i druge imovine banaka. Ako podignete bankovni kredit na deset godina kada su dugoročne kamatne stope 1%, a te stope tada porastu na 3,5%, prava vrijednost tog kredita pada. Ako to uzmemo u obzir, to podrazumijeva da nerealizirani gubici američkih banaka zapravo iznose 1,75 bilijuna dolara, odnosno 80% njihovog kapitala. “Nerealizirana” priroda tih gubitaka samo je artefakt postojećeg regulatornog režima koji bankama omogućuje vrednovanje vrijednosnih papira i kredita po nominalnoj vrijednosti, a ne po pravoj tržišnoj vrijednosti. Zapravo, sudeći po kvaliteti njihovog kapitala, većina američkih banaka tehnički je blizu nesolventnosti, a stotine su već potpuno nesolventne. Poslovni

03.02.2023. (20:00)

Kupujemo samo ono kaj nam treba

Počelo je osjetno „hlađenje“ hrvatskoga gospodarstva

Glavna gospodarska tema u 2022. sasvim sigurno je bila – inflacija. Pod uvjetom da ne bude nekih novih globalnih šokova koji bi mogli promijeniti trenutni razvoj događaja, s određenom dozom sigurnosti možemo reći da je najgore po pitanju inflacije iza nas. S dosadašnjim oporavkom tj. brzinom i intenzitetom izlaska iz korona-krize Hrvatska može biti jako zadovoljna; hrvatsko se gospodarstvo pokazalo otpornijim i agilnijim nego su mnogi mislili, a čak je i hrvatsko tržište kapitala u 2022. dobro prošlo u relativnoj usporedbi. Dug u BDP-u nastavio je padati, a državni proračun se dobro punio. Dobro je stanje i na tržištu rada. Pala nam je industrijska proizvodnja i povećao uvoz. Pala je i realna vrijednost plaća, a s padom maloprodaje predviđa se i pad potrošnje. Arhivanalitika

01.02.2023. (21:00)

"Recesijske brinete" su in

Kreativna štednja: Amerikanci se sve manje tetoviraju, a sve više uzgajaju svinje i unajmljuju kokoši

Da li je bolja štednja u banci ili u osiguravajućem društvu? - UNIQA  Osiguranje

Iako recesija nije službeno proglašena, američki potrošači itekako osjećaju posljedice negativnih ekonomskih kretanja – kompanije (posebno u tehnološkom sektoru) otpustile su na stotine tisuća ljudi, štednja se topi, a kamatne stope i cijene nezaustavljivo rastu. Amerikanci ne uspijevaju držati korak s inflacijom te posežu za vrlo kreativnim načinima uštede. Primjerice, novinari su zabilježili porast potražnje za – svinjama i kokošima. Oni koji imaju uvjete sve češće se odlučuju na uzgoj vlastitog mesa te u širokom luku zaobilaze mesnice. Zabilježen je i porast broja biznisa koji iznajmljuju perad na određeno vrijeme uz, naravno, skromnu naknadu. Trenutna ekonomska nestabilnost potaknula trend “recesijskih brineta“: naime, frizerski saloni bilježe porast zahtjeva za tamnijim, toplijim nijansama koje su prirodnije, lakše za održavanje i traže manji broj odlazaka frizeru, a potražnja za tetoviranjem i piercing uslugama sve je slabija. Lider

18.11.2022. (18:00)

Malo ćemo štedit, i to je to

Hrvatska gazi u recesiju

Hrvatska se protiv inflacije, kao i većina zemalja EU-a, bori državnim paketima pomoći, ograničenjem cijena goriva i prehrambenih proizvoda, a to zasad ne daje rezultate jer je inflacija u listopadu prebacila 13 posto, što analitičarima daje pravo da zaključuju kako se počela prelijevati na sve skupine proizvoda i vršiti pritisak sa strane potražnje. Novca ima, ali on vrijedi manje pa se režu nepotrebni troškovi. Iduće godine ekonomisti prognoziraju inflaciju u Hrvatskoj na razini od šest posto, no moguća su svakakva neugodna iznenađenja kako zbog uvođenja eura, tako i zbog prestanka ograničenja cijena hrane i goriva. Maloprodaja već pokazuje naznake usporavanja, industrijska proizvodnja se koliko-toliko drži, a velika će očekivanja u 2023. biti od turističke sezone, no može je ugroziti nekoliko faktora. Tportal

02.11.2022. (10:00)

"Eurozona je već u recesiji i mislim da će biti dugačka i ružna"

Ekonomist Nouriel Roubini: Deset megaprijetnji ugrožavaju našu budućnost

Amerikanac Nouriel Roubini, jedan od najpoznatijih ekonomista današnjice, u opsežnom intervju za njemački Der Spiegel govorio je o deset megaprijetnji koje ugrožavaju našu budućnost. Inače, Roubini je predvidio financijsku krizu 2008. godine, a zbog svojih pesimističnih predviđanja dobio je nadimak “dr. Doom” (dr. Propast). Rekao je da je šezdesete i sedamdesete godine proveo u Italiji i da tada nije bilo zabrinutosti oko nuklearnih prijetnji, klimatskih promjena i globalne pandemije, kao ni o tome da će roboti preuzeti naše poslove. “Živjeli smo u stabilnim demokracijama, čak i ako nisu bile savršene. Javni dug nije bio visok, nismo imali prestaru populaciju. To je svijet u kojemu sam odrastao. Danas moram brinuti o svemu tome”, pojasnio je Roubini. Net

19.08.2022. (16:00)

Kupuj sad, štedi poslije

Štednja nas neće spasiti nego gurnuti u recesiju

I globalno smo i lokalno, dakle, smješteni između inflacije i recesije. Prošla financijska kriza iz 2008. pokazala je da austerity /štednja nije rješenje, jer gura izravno u recesiju (iz koje se Hrvatska izvlačila šest godina, ali ni Europa nikada nije dosegnula prijašnju razinu ekonomske razigranosti). No, s nekoliko kriza na leđima koje bi se mogle (ako već nisu) stopiti u savršenu oluju, pitanje je može li bilo kakva naučena, osmišljena, isprobana politika uopće djelovati? Točnije, bi li u sadašnjim uvjetima bolje djelovala politika štednje ili poticaja (oko te se dvije varijante uglavnom vrte sva rješenja) i može li uopće ijedna? Analitičar Velimir Šonje kaže kako nema univerzalnog odgovora, jer inflacija ima različita izvorišta i dinamiku u različitim zemljama. Lider

03.08.2022. (15:00)

Recesija? Koja recesija?

Brkljača: Znakovi recesije u SAD-u i EU, a što je s Hrvatskom?

Ivica Brkljača predviđa da će SAD i veći dio EU dobiti “po repu”, ali Hrvatska neće proći tako loše, ponovit će se priča iz pandemijske recesije – zvuči nevjerojatno, ali proći ćemo bolje od većine drugih: SAD su u neslužbenoj recesiji. Realna gospodarska aktivnost u drugom je tromjesečju pala za 0,9%, a kako je i u Q1 došlo do pada od 1,6% u odnosu na prethodno tromjesečje, time je zadovoljen uvjet tehničke recesije koji definira recesiju kao pad BDP-a u dva uzastopna tromjesečja… Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj nastavila je rasti u prvoj polovici godine te je bila za 2,9% veća u odnosu na isto razdoblje lani, dok je eurozoni u prvih 5 mjeseci (za lipanj još nema podataka) pala za prosječno 0,3%. Turizmu ide sjajno pa smo tako u prvih 5 mjeseci godine imali smo 287 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje lani. Nadalje, stopa nezaposlenosti u lipnju iznosila je za Hrvatsku povijesno niskih 6,1%, a broj zaposlenih najviši je još od Domovinskog rata (dakle, viši je nego prije pandemije i viši nego na vrhuncu ciklusa 2008., što je posebno zanimljivo jer smo tada imali preko 10% više stanovnika u zemlji). Dobro stanje na tržištu rada rezultira i rekordnom potrošnjom koja, unatoč inflaciji, skoro da i ne pokazuje znakove usporavanja… Ekonomski lab