Šonje: Nije BDP rastao 5,2%, nego je pao 0,4% - Monitor.hr
30.11.2022. (12:00)

Brojke kasne za stvarnošću

Šonje: Nije BDP rastao 5,2%, nego je pao 0,4%

Dio ljudi uporno tumači ekonomska kretanja (BDP, inflaciju…) kroz promjene u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Time mjere daleku prošlost, a ne trenutnu promjenu koja, ponekad, odstupa od naslijeđenoga trenda, tako da ga promijeni… sezonski prilagođeni realni BDP u Hrvatskoj je u trećem tromjesečju 2022. smanjen za 0,4% što znači da se ekonomska aktivnost našla u padu… Obistinjuje se najava o (tehničkoj) recesiji. Tko gleda unazad i vjeruje u fatamorgane trebat će još neko vrijeme za shvaćanje što se događa. Barem do kraja veljače sljedeće godine (još tri mjeseca), kada će podatak za tromjesečje u kojemu se sada nalazimo vjerojatno potvrditi još jedan minus desezoniranih kvartalnih podataka, čime će se ispuniti famozni uvjet tehničke recesije (dva kvartala pada zaredom)… Koliko bi recesija mogla potrajati, i koliko bi duboka mogla biti? – kao i uvijek, razumni optimist Velimir Šonje za Ekonomski lab daje 4-5 razloga zašto će recesija biti samo tehnička, tj. kratka i plitka.


Slične vijesti

18.11.2022. (17:00)

Malo ćemo štedit, i to je to

Hrvatska gazi u recesiju

Hrvatska se protiv inflacije, kao i većina zemalja EU-a, bori državnim paketima pomoći, ograničenjem cijena goriva i prehrambenih proizvoda, a to zasad ne daje rezultate jer je inflacija u listopadu prebacila 13 posto, što analitičarima daje pravo da zaključuju kako se počela prelijevati na sve skupine proizvoda i vršiti pritisak sa strane potražnje. Novca ima, ali on vrijedi manje pa se režu nepotrebni troškovi. Iduće godine ekonomisti prognoziraju inflaciju u Hrvatskoj na razini od šest posto, no moguća su svakakva neugodna iznenađenja kako zbog uvođenja eura, tako i zbog prestanka ograničenja cijena hrane i goriva. Maloprodaja već pokazuje naznake usporavanja, industrijska proizvodnja se koliko-toliko drži, a velika će očekivanja u 2023. biti od turističke sezone, no može je ugroziti nekoliko faktora. Tportal

02.11.2022. (10:00)

"Eurozona je već u recesiji i mislim da će biti dugačka i ružna"

Ekonomist Nouriel Roubini: Deset megaprijetnji ugrožavaju našu budućnost

Amerikanac Nouriel Roubini, jedan od najpoznatijih ekonomista današnjice, u opsežnom intervju za njemački Der Spiegel govorio je o deset megaprijetnji koje ugrožavaju našu budućnost. Inače, Roubini je predvidio financijsku krizu 2008. godine, a zbog svojih pesimističnih predviđanja dobio je nadimak “dr. Doom” (dr. Propast). Rekao je da je šezdesete i sedamdesete godine proveo u Italiji i da tada nije bilo zabrinutosti oko nuklearnih prijetnji, klimatskih promjena i globalne pandemije, kao ni o tome da će roboti preuzeti naše poslove. “Živjeli smo u stabilnim demokracijama, čak i ako nisu bile savršene. Javni dug nije bio visok, nismo imali prestaru populaciju. To je svijet u kojemu sam odrastao. Danas moram brinuti o svemu tome”, pojasnio je Roubini. Net

19.08.2022. (16:00)

Kupuj sad, štedi poslije

Štednja nas neće spasiti nego gurnuti u recesiju

I globalno smo i lokalno, dakle, smješteni između inflacije i recesije. Prošla financijska kriza iz 2008. pokazala je da austerity /štednja nije rješenje, jer gura izravno u recesiju (iz koje se Hrvatska izvlačila šest godina, ali ni Europa nikada nije dosegnula prijašnju razinu ekonomske razigranosti). No, s nekoliko kriza na leđima koje bi se mogle (ako već nisu) stopiti u savršenu oluju, pitanje je može li bilo kakva naučena, osmišljena, isprobana politika uopće djelovati? Točnije, bi li u sadašnjim uvjetima bolje djelovala politika štednje ili poticaja (oko te se dvije varijante uglavnom vrte sva rješenja) i može li uopće ijedna? Analitičar Velimir Šonje kaže kako nema univerzalnog odgovora, jer inflacija ima različita izvorišta i dinamiku u različitim zemljama. Lider

03.08.2022. (15:00)

Recesija? Koja recesija?

Brkljača: Znakovi recesije u SAD-u i EU, a što je s Hrvatskom?

Ivica Brkljača predviđa da će SAD i veći dio EU dobiti “po repu”, ali Hrvatska neće proći tako loše, ponovit će se priča iz pandemijske recesije – zvuči nevjerojatno, ali proći ćemo bolje od većine drugih: SAD su u neslužbenoj recesiji. Realna gospodarska aktivnost u drugom je tromjesečju pala za 0,9%, a kako je i u Q1 došlo do pada od 1,6% u odnosu na prethodno tromjesečje, time je zadovoljen uvjet tehničke recesije koji definira recesiju kao pad BDP-a u dva uzastopna tromjesečja… Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj nastavila je rasti u prvoj polovici godine te je bila za 2,9% veća u odnosu na isto razdoblje lani, dok je eurozoni u prvih 5 mjeseci (za lipanj još nema podataka) pala za prosječno 0,3%. Turizmu ide sjajno pa smo tako u prvih 5 mjeseci godine imali smo 287 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje lani. Nadalje, stopa nezaposlenosti u lipnju iznosila je za Hrvatsku povijesno niskih 6,1%, a broj zaposlenih najviši je još od Domovinskog rata (dakle, viši je nego prije pandemije i viši nego na vrhuncu ciklusa 2008., što je posebno zanimljivo jer smo tada imali preko 10% više stanovnika u zemlji). Dobro stanje na tržištu rada rezultira i rekordnom potrošnjom koja, unatoč inflaciji, skoro da i ne pokazuje znakove usporavanja… Ekonomski lab

30.06.2022. (14:00)

Samo da mi se ne odrazi na plaću

Sve već miriše na recesiju

Svi ekonomski pokazatelji, naročito vrlo visoka inflacija u SAD-u te odgovor centralnih banaka povećanjem referentnih kamatnih stopa, što znači povećanje cijena zaduživanja (što su učinile i Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo), odmah su dovele do pada cijena na dioničkim tržištima te su dionički indeksi pali na burzama diljem svijeta. Također, očekuje se usporavanje gospodarstva koje neminovno dovodi i do rasta nezaposlenosti. Europska središnja banka podiže referentne kamatne stope i to ranije nego je većina stručnjaka predviđala. Inflacija se trenutno gasi s barem dva fronta, gašenjem tiskanja novca i rastom kamata, što vodi Europu ka recesiji. S gospodarskim rastom i inače skromnijim od, primjerice, SAD-a ili Kine, te uz činjenicu da sankcije nametnute Rusiji najviše pogađaju upravo Europu, ECB je očito odlučio i recesijom pokušati ublažiti inflacijski udar. Lider

02.05.2022. (13:00)

Don't panic!!!

Tjedni pregled ekonomskih statistika: Recesija pred vratima?

Preliminarna procjena inflacije za travanj u eurozoni objavljena u petak pokazuje da inflacija nastavlja rasti. U travnju je tako stopa inflacije iznosila 7,5%, a iako je to tek nešto više od 7,4% koliko je bila u ožujku, zabrinjavajuće je što rast nastavlja unatoč tome što su cijene energije (prvenstveno nafte) pale u odnosu na mjesec ranije. Nemamo naznaka da će se inflacija u skorije vrijeme primiriti, a ovakve stope inflacije nikad ranije nisu zabilježene u eurozoni. Gledano po pojedinačnim zemljama, vidimo da su stope inflacije svugdje relativno visoke, no u nekim su zemljama prešle u dvoznamenkaste stope rasta (baltičke zemlje, Slovačka, Nizozemska). Proizvođačke cijene, koje su leading pokazatelj za daljnji smjer kretanja potrošačkih cijena, rastu još i brže: u Njemačkoj po stopi od 30,9% u ožujku (nikad ranije viđeno u zadnjih 50 godina od kad se vode podaci), u Španjolskoj još nevjerojatnijih 46,6% itd. Tko će i kako „progutati“ taj trošak odnosno kako u takvim uvjetima ostvariti ikakav realni gospodarski rast, potpuno je nejasno. Kako bi rekli naši stari: Brace yourself! Nova recesija je na vidiku – upozorava Ivica Brkljača na Ekonomskom Labu.

07.04.2022. (14:00)

Korak bliže scenariju Mad Maxa

Recesija pred vratima: u pitanju veliki broj radnih mjesta

Od jeseni prošle godine cijene struje na europskim burzama konstantno rastu. Strahovi zbog nestašice ruskog plina poskupili su električnu energiju još prije početka rata u Ukrajini, a eskalacija rasta cijene dogodila se početkom ožujka. Ruski je plin ključan za proizvodnju električne energije u zemljama poput Njemačke nakon što se okrenula plinu kao ‘zelenijoj’ alternativi. Zelenije znači i skuplje, što će na svojim džepovima uskoro osjetiti i naši građani, a poduzetnici koji plaćaju struju prema tržišnim uvjetima počinju strahovati za održivost poslovanja i radnih mjesta. Struju proizvodimo, ali nedovoljno. Traže se rješenja i subvencije za energiju, no reakcije su sporije od rasta cijena. Tportal

04.03.2022. (10:00)

Iza kulisa

Mario Gatara: Ponovo aktualiziran scenarij inverzije prinosa

Zanimljiva analiza Marija Gatare za Ekonomski lab: Vojna invazija na Ukrajinu, kojom je Vladimir Putin razdrmao temelje domaćeg financijskog sustava, na kratki je rok ublažila nervozu na Wall Streetu, jer FED je, čini se, odustao od agresivnijeg povećanja kamatnih stopa. Ali ne i promijenio kurs, zbog čega se spread na američke državne obveznice ubrzano topi i otvara mogućnost inverzije koja u pravilu signalizira – recesiju.

08.01.2022. (13:00)

Tko se ne bude bavio inflacijom, ona će se baviti njime

Šajatović: Biznis između čekića i nakovnja – inflacije i recesije

Tko hoće utjehu, može se zadovoljiti izjavama da će se rast cijena, koji je sada na oko pet posto, smiriti ‘u drugom polugodištu 2022.’. Nažalost, mnogi se sjećaju hrvatske recesije nakon 2009. godine. I tada su iz vlasti poručivali da će sve biti u redu ‘u drugom polugodištu’. I tako šest godina zaredom. Razumljivo je da danas čelnici vlada i centralnih banaka ne žele podgrijavati inflacijska očekivanja. No, mudriji su naučili čitati i između redaka. Opreza nikad dosta! Pojednostavnjeno, inflaciju je korona samo probudila. Globalna ekonomija odavno je pregrijana. Globalni dug, kojim se zadnjih godina loži rast BDP-a, čak je 3,5 puta veći od godišnjega svjetskog BDP-a. Kapitalizam je žilav i prilagodljiv sustav pa ne treba isključiti mogućnost da svjetski politički i financijski centri moći nađu rješenje kako da se inflacija svede u prihvatljive okvire, održi solidan rast i spriječi financijski slom. Ako u tome uspiju, svaka im čast. Ipak, izglednije je da će se birati između inflacije i recesije. Miodrag Šajatović za Lider.

27.11.2020. (13:03)

Hrvatska je službeno u recesiji: BDP pao za 10 posto

Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je ponajviše posljedica pada osobne potrošnje, no pad je manji u odnosu na rekordnih 15 posto u prethodnom kvartalu. To je drugo tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u prvu recesiju od 2014. godine. Poslovni