Specijalizanti trebaju platiti milijune ako žele otići iz bolnice - Monitor.hr
08.09.2016. (10:14)

Nema micanja

Specijalizanti trebaju platiti milijune ako žele otići iz bolnice

Pravilnik o specijalizacijama donesen 2011. mlade je liječnike doslovno ucijenio. Članak 11. predvidio je naknadu štete ne ostanu li raditi u bolnici koja im je omogućila specijalizaciju. Iznosi koje bi morali vratiti bolnicama katkad se penju na više milijuna. Da se takva praksa ukine i ugovori revidiraju, preporuka je mjerodavnoga Ministarstva koje je donijelo i izmjenu Pravilnika. No, mnogi su se ravnatelji bolnica na nju jednostavno oglušili. Rigorozni ugovori trebali su zadržati liječnike u Hrvatskoj. No, jedino što se dogodilo jest to da nekim liječnicima sada prijete i ovrhe, piše HRT. Izvršni odbor Hrvatske liječničke komore zbog ovoga je pokrenuo disciplinske postupke protiv 66 članova-ravnatelja zdravstvenih ustanova i članova-dužnosnika zdravstvenih udruga.


Slične vijesti

15.06. (17:00)

Ajngemahtec - samo u jednom loncu

Strože mjere za dopunski rad liječnika: kraj šopinga između javnog i privatnog

Novi pravilnik o dopunskom radu liječnika uvodi strože kriterije: dopusnice više neće dobivati oni iz ustanova s dugim listama čekanja (preko 150 dana), a bit će ograničene na jednu privatnu ustanovu i na godinu dana. Bodovat će se i funkcije, uspješnost, iskustvo i prisutnost na poslu. Ministarstvo želi veću transparentnost i kontrolu, dok Hrvatska liječnička komora sumnja u učinkovitost. Cilj je rasteretiti javni sektor i smanjiti liste čekanja, no kritičari tvrde da bez boljeg nadzora i digitalizacije neće biti značajnog učinka. tportal

17.03. (20:00)

Bitno je što jedemo i što udišemo

Liječnici: Više od 80 posto svih karcinoma možemo spriječiti

Sve više mladih obolijeva od malignih bolesti, a stručnjaci povezuju taj trend s konzumacijom ultraprerađene hrane pune aditiva i štetnih sastojaka. Najčešće zahvaćeni organi su debelo crijevo, jetra, gušterača i jednjak. Pušenje uzrokuje 30% karcinoma, dok su pretilost, loša prehrana i tjelesna neaktivnost odgovorni za još 30%. S obzirom na to da se preko 80% malignih bolesti može prevenirati promjenom životnih navika, stručnjaci upozoravaju da je vrijeme za reviziju jelovnika i više kretanja. Danica

28.01. (13:00)

Kirurška (ne)preciznost HDZ-a - kad bolničke krize nisu problem nego strategija

Slučaj čakovečke bolnice: politika ispred pacijenata

Sve se vrti oko jednostavnog zapleta, zato što je međimurska bolnica jedna od rijetkih koja u istoj ravni drži svoje prihode i rashode, a samo 56 posto troši na plaće zaposlenika, što je za hrvatske prilike nevjerojatan uspjeh. Kako je kirurg i županijski HDZ-ovac Grudić unatoč svemu opet postavljen za šefa kirurgije, može se reći da je HDZ je u čakovečkoj bolnici svjesno poticao ozbiljnu krizu, slijedeći precizne smjernice što nikako ne treba napraviti. Veliko je pitanje i je li moralna odluka desetero kirurga da bolnicu i stanovništvo jednog kraja preko noći ostave bez životno važnog kadra, no sve to zajedno ne može relativizirati činjenicu da su i Beroš i Hrstić u bolnici gurali i podržavali HDZ-ove kompromitirane ljude, suočeni sa svim indicijama da će takvo postupanje ugroziti funkcioniranje vitalnog dijela bolničke zdravstvene zaštite. Nataša Škaričić za Novosti. Komentari na Forumu.

18.01. (08:00)

Manje smo bolesni, a oni koji jesu dulje čekaju

HZJZ: Pacijenata sve manje, liječnika više, a liste čekanja sve su duže

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. No, uz ove je podatke logično upitati kako je onda uz veći broj liječnika građanima zdravstvena usluga manje dostupna. Iz HJZJ-a zaHTV kažu kako je Hrvatska među zemljama s najvećom stopom hospitalizacija kroz dnevne bolnice u odnosu na broj stanovnika. U izvješću HZZO-a navodi se kako se u hrvatskim bolnicama 2023. godine liječilo 622.585 pacijenata, ostvareno je pet milijuna bolničkih dana, a iskorištenost postelja bila je 63 posto. U odnosu na prethodnu godinu liječeno je 32.000 pacijenata manje, čak 100.000 manje nego 2019. godine. Liječilo ih je 7.486 liječnika, što je stotinu više nego prethodne godine. Problem je i u sustavu naručivanja, koji je fragmentiran. Nije jasno definirano što se i u kojoj se bolnici može napraviti. Nacional

14.01. (23:00)

Pratimo zapadne trendove

Antoljak: Ukidaju li liječničku profesiju?

U nas često određene struje u zdravstvenoj politici žele nametnuti američki (pri tome mislim SAD) sustav zdravstva koji je, međutim, od nekadašnjeg na oko vrlo uspješnog sustava u sedamdesetima i osamdesetima prošlog stoljeća, posljednjih desetljeća pokazao niz manjkavosti. Naročito se to odnosi na nedostupnost zdravstvenih usluga za one koji ili škrtare na zdravstvenom osiguranju ili ga jednostavno ne mogu platiti, čak i kada je riječ o zbrinjavanju hitnih stanja o kojima ovisi život. U državama u kojima je studij medicine skup ili znatno skuplji od školovanje medicinskih sestara, nužno je da naprave vlastite analize te prema tome odgovarajuće intervencije kojima bi financijski i drugačije pomogli onima koji se žele baviti tim poslom. U većini to nije učinjeno te vrlo agresivno stranim liječnicima reklamiraju rad i preseljenje u njihove države, što nije pošteno prema državama iz kojih se iseljavaju liječnici i medicinske sestre, a unatoč tome imaju i dalje manjak te radne snage. Nataša Antoljak za Autograf.

28.12.2024. (09:00)

Ako ne računamo one koji su otišli u penziju...

Od ulaska u EU do danas broj liječnika u Hrvatskoj skočio za čak 76 posto

Hrvatska je 26. prosinca ove godine imala ukupno 16.820 liječnika, otkrivaju novi podaci Hrvatske liječničke komore. To su službeni podaci Atlasa liječništva koje Komora redovito ažurira u suradnji sa svim relevantnim državnim tijelima. Novi podaci otkrivaju i kako je od 2013. do danas u inozemstvo otišlo ukupno oko 1130 liječnika. Lani ih je otišlo 116, a ove godine 63, što je osjetan pad koji je vjerojatno povezan i sa značajnim poboljšanjem materijalnih prava liječnika. Danica

13.11.2024. (12:00)

Dobra lova sa strane

Ćimić: Dvanaestero liječnika odradilo 300 vještačenja u jednom mjesecu

Vještaci koji su ranije radili taj posao za ZOSI kažu za Index gotovo nemoguće u mjesec dana kvalitetno obraditi toliko zahtjeva, dok su zagrebački liječnici, izgleda, uspjeli to napraviti u svoje slobodno vrijeme. Naime, većina njih nije koristila ni godišnje odmore, a ni neplaćene dopuste na svojim radnim mjestima. Vještaka inače nedostaje, zbog čega se angažiralo oko stotinu vanjskih vještaka, liječnika u stalnim radnim odnosima u bolnicama na ugovore o djelu. Svih 12 odabranih vještaka u tri mjeseca dobilo je malo više od 220 tisuća eura bruto, a konkretno u svibnju isplaćeno im je malo više od 70 tisuća eura. Stalno zaposleni vještaci odrade oko 120 vještačenja mjesečno, odnosno u prosjeku šest predmeta po danu. Problem je i da navedeni liječnici dobivaju više predmeta nego osamdesetak njihovih kolega liječnika. Ilko Ćimić za Index istrage, nakon slučaja dječaka kojem nedostaju dijelovi ruku, a za čije nalaze vještaka čekaju i do dvije godine.

08.09.2024. (00:00)

Muškarci vs. doktori: Nema me dok ne bude hitno

Muškarci češće od žena odlažu odlazak liječniku

Muškarci često izbjegavaju liječničke preglede, što može imati ozbiljne posljedice na njihovo zdravlje. Strah, ego, osjećaj ranjivosti, kao i socijalni pritisci, često ih sprječavaju da potraže medicinsku pomoć na vrijeme. Unatoč značajnom napretku medicine, mnogi muškarci odlaze liječniku tek kad je problem ozbiljan ili ih netko prisili. Česta izjava “Nije mi ništa, tu sam zbog žene” često signalizira ozbiljan zdravstveni problem. Razumijevanje tih prepreka i pružanje podrške u prevladavanju straha može pomoći u promjeni ovog zabrinjavajućeg trenda te očuvanju zdravlja. Igor Berecki za Bug

02.08.2024. (01:00)

U manjini, a vladaju

Doktor, odnosno doktorica medicine u Hrvatskoj je tipično žensko zanimanje, pitanje je zašto nema previše ravnateljica bolnica

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, predlani je u Hrvatskoj bilo oko 10.100 doktorica i oko 5800 doktora medicine. Dakle, skoro duplo više. Kad je riječ o specijalisti(ca)ma medicine, žena je oko 6300, a muškaraca oko 4000. Iste je godine u Hrvatskoj bilo 454 doktorica znanosti i 352 doktora znanosti. U biomedicini i zdravstvu je 133 doktorica znanosti te 80 doktora. I potom dolazimo do apsurda: od ukupno 62 zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, u 41 je na čelu muškarac. Od osam kliničkih bolnica u državi, u samo jednoj je na čelu žena (KB Sestara milosrdnica u Zagrebu). Na koncu, ministar zdravstva je muškarac, a u svim Vladinim tijelima vezanima uz zdravstveni sektor žene su u manjini. Što, uostalom, i reći za Vladu u kojoj od 18 ministarstava samo dva vode žene. Danica