Splitski neboder bez dugova i s vlastitom solarnom elektranom - Monitor.hr
Jučer (09:00)

Kad stanari rade bolje od države

Splitski neboder bez dugova i s vlastitom solarnom elektranom

Suvlasnici nebodera u splitskom naselju Blatine vlastitim su sredstvima, bez subvencija, ugradili fotonaponsku elektranu vrijednu 12.000 eura i sveli trošak zajedničke struje na nulu. Zgrada as 64 stana jedinstvena je i po tome što nitko ne duguje pričuvu već 25 godina, zahvaljujući dogovoru o zajedničkom plaćanju. Elektrana proizvodi 10 kWh energije i višak predaje HEP-u, čime se ulaganje vraća kroz nekoliko godina. Projekt bi uskoro mogli slijediti i susjedni neboderi, dok promjene zakona nakon 2025. prijete smanjenjem isplativosti sličnih ulaganja. Zgradonačelnik


Slične vijesti

03.10.2024. (10:00)

Dobar deal

Za fotonaponsku elektranu na kući možete dobiti 50 posto sredstava

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je javni poziv za poticanje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama. Podnošenje prijava počinje 4. studenog u devet sati, a podnose se isključivo elektronički, putem informacijskog sustava eFZOEU uz NIAS autentifikaciju i korištenje vjerodajnica značajne sigurnosti. Na javni poziv mogu se prijaviti građani koji su od 1. siječnja do 29. prosinca 2023. na svojim kućama već instalirali fotonaponsku elektranu i dobili potvrdu za trajni pogon, ali i građani koji na prošlogodišnji poziv za sufinanciranje fotonaponskih elektrana nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju, a udovoljavaju propisanim uvjetima. Green

05.12.2023. (10:27)

Najviše fotonaponskih elektrana na krovovima ima Zagreb, slijedi ga Koprivnica

05.12.2023. (09:00)

Eh, di smo mi do Švicarske

U Švicarskoj postavili vertikalne solarne panele uz cestu, proizvode struju za 50 kućanstava

Švicarski kanton Vanjski Apenzel (Appenzell Ausserrhoden) ima lokalni ekološki cilj – do 2035. godine najmanje 40% vlastite potrošnje električne energije dobivati iz obnovljivih izvora. Kako bi postigli zacrtani cilj, prošle su godine udvostručili subvencije za postavljanje fotonaponskih elektrana, što je omogućilo širu primjenu te tehnologije i njezinu isplativost, iako je riječ o alpskom području, koje nije baš poznato po velikom broju sunčanih sati. Na zid pod nagibom od 75 stupnjeva postavili su oko 756 staklenih fotonaponskih modula i pustili u rad. Ukupna nazivna snaga instalacije je 325 kW, a procjenjuje se da će godišnje proizvoditi oko 230.000 kWh električne energije, što je otprilike usporedivo s godišnjom potrošnjom 52 četveročlana kućanstva. Izvođači napominju da će zimi, zbog svojeg jedinstvenog položaja i niže putanje Sunca, ovi paneli imati viši prinos, a to je razdoblje godine kada kanton tradicionalno uvozi najveću količinu električne energije. Bug

03.05.2022. (12:00)

Smiješi nam se sunce

Raos: Tajna najljepše molekule koja izgleda kao nogometna lopta

To je molekula buckminsterfullerena, molekula C60 – šezdeset ugljikovih atoma povezanih u mrežu nalik na nogometnu loptu. Od njezina predstavljanja našlo se mnogo primjena za novu alotropsku modifikaciju ugljika, a sintetizirane su i mnoge slične molekule. Ako tome pridružimo nanocjevčice, vidimo da se s otkrićem molekule C60 rodila nova grana kemije. Istraživači su izračunali (ne i izmjerili!) kako bi mogla poslužiti kao materijal za izradu fotonaponskih ploča. Time se otvaraju nove perspektive pretvaranja Sunčeve energije u električnu. Fotonaponska ćelija temeljena na kompleksima molekulskih pokala bila bi debela samo nekoliko nanometara, pa bi se mogla s lakoćom ugrađivati u plastične folije i slične tanke i savitljive materijale. Nenad Raos za Bug.

07.10.2021. (11:30)

Ulaganje nije trošak

Budućnost: Fotonaponske elektrane na višestambenim zgradama

Kada će građani moći postavljati fotonaponske elektrane na zgrade, što su energetske zajednice, što nas očekuje u budućnosti… Kao što je mnogo puta istaknuto, situacije s klimatskim promjenama su alarmantne. Ljudi će morati početi razmišljati o tome što kupuju, što jedu, kakav prijevoz koriste, kako i koliko odvajaju otpad. Jedan od načina za smanjenje klimatskih promjena su obnovljivi izvori energije. S obzirom da EU želi do 2050. godine postati prvi klimatski neutralan kontinent, jedan od tih ambicioznih planova je i energetska obnova zgrada u cijeloj EU. To je svugdje veliki izazov, a u Hrvatskoj posebno, pogotovo nakon potresa koji su pokazali jednu tragičnu nefunkcionalnost državnih i gradskih institucija koje su trebale izaći s jednom vizijom i konkretnim rješenjima kako stvar pokrenuti. Potres je trebao biti prilika, i još uvijek je prilika, da se grad modernizira, ozeleni, učini održivim, naprednim i jednim ugodnim mjestom za život. Zgradonačelnik…