Srećko Horvat: Bliži li nam se smak svijeta i kako se društvo s njim nosi? - Monitor.hr
17.03. (12:00)

Srećko, nesrećko

Srećko Horvat: Bliži li nam se smak svijeta i kako se društvo s njim nosi?

Ako ste dovoljno sretni, svakodnevno ste bombardirani apokaliptičnim slikama ili iz udobnosti svoga doma skrolate društvenim mrežama čitajući o recentnim katastrofama. Ali čekajte… kako ste to onda točno sretni? Sretnima bi vas trebala činiti činjenica da niste među milijardama pogođenima elementarnim nepogodama – od klimatske krize do razornih poplava i potresa – ili brutalnim vojnim napadima, nego razmišljate o tome je li organsko voće zaista organsko i treba li uložiti u električni automobil. Upravo će, među ostalim, i o sve bizarnijim svjetskim kontrastima na Danima komunikacija govoriti istaknuti filozof Srećko Horvat u predavanju naziva Your Lips, My Lips, Apocalypse. Večernji


Slične vijesti

20.01. (23:00)

Samo ne pretjeruj da te ne pokvari

Hit knjiga koja uči o 48 zakona moći

Pojam “moći” postoji od pamtivijeka i proučavali su ga mistici, filozofi, a u novije vrijeme svi humanistički znanstvenici. Psihologija i psihoanaliza temeljene su upravo na njemu, čak i ako određeni pristup to ne ističe eksplicitno. Radi se o djelu koje je spoj književnosti, povijesti, psihologije i svega drugog što nas potiče na razmišljanje, a preko njega i razumijevanje svijeta. Index izdvaja nekoliko zakona koji se spominju u knjiz Roberta Greenea (originalno objavljene 1989. a sada u ponovnom valu popularnosti): Ne vjerujte previše prijateljima, uvijek govorite manje nego što mislite da treba, privlačite pozornost svojom pojavom koja je veličanstvenija, tajnovitija i osebujnija od bezlične, neugledne mase, izbjegavajte negativne i nezadovoljne ljude i okružite se pozitivnijima, budite nepredvidivi, ostavite dojam da sve postižete s lakoćom…

27.12.2022. (08:00)

Nemamo unutarnjih resursa za rješavanje (ekoloških) problema koje smo sami stvorili

Filozof Wolfram Eilenberger: “Danas nam najviše nedostaje ne voda ili nafta, već nada”

'Svatko tko danas posjeti Njemačku vidjet će zemlju u propadanju, zemlju koja je prošla svoj vrhunac. Dok s druge strane kad dođete u Hrvatsku vidite da sve ide u pozitivnijem smjeru i da vlada malo drugačije raspoloženje'

Ovaj rat uključuje pitanja koja se izravno tiču naše industrije i energetike, a čini mi se da je to samo prvi od ratova koje ćemo vidjeti. Ne mislim da će rat u Ukrajini završiti na neki određeni način, zapravo ne vidim kako bi uopće mogao završiti. Najveći problem koji sada vidim je da resurs koji najviše nedostaje zapadnim demokracijama ili demokracijama nije voda ili nafta, već nada. Danas gotovo nitko ne može vidjeti budućnost za 20 godina koja bi bila bolja nego ova sadašnjost. Nije sigurno da imamo unutarnje resurse za rješavanje problema koje smo sami stvorili. A kad slobodno društvo ne vidi perspektivu svoje budućnosti koja je barem jednako dobra kao njegova sadašnjost, to je politički ekstremno rizična situacija. Mislim da je sve više ljudi svjesno da zapravo nemamo sredstava za rješavanje problema koje smo sami stvorili. Tportal

14.07.2022. (14:00)

O opasnim filozofijama i ljudima

Žižekov najbolji put u pakao

Čini mi se evidentnim da su, koliko nepoznavanje historije, toliko i selektivan pristup učiteljici života, opasni u svakom tekstu koji se odnosi na temu rata i(li) mira, a ove, 2022. godine i na tragediju ukrajinsko-ruskog rata. Naravno, ono opasni je lako zamjenjivo poželjnim. Nije Žižek od juče, on je javna ličnost koja poznaje težinu izgovorenog i napisanog. Žižek odlično zna i gdje treba napisati/opisati udarnu stvar. Dakle, na početku. A za početak napada na pacifizam. Sve u svemu, treba li da nas čudi kad Žižek istrgne iz konteksta pjesme „Imagine“ stih o svijetu koji će živjeti kao jedan i proglasi ga putem prema paklu? Lenon je sanjao o parametrima, barem nekim, koji bi svijet mogli učiniti boljim i pravednijim svim stanovnicima Planete. Žižek ne sanja, on razmišlja, a to čini politički korektno. Toliko korektno da čitalac njegovog članka može pomisliti da nema razlike između filozofa i ratnih huškača, koji uživaju na putevima svog Raja. Reakciju na jedan od zadnjih Žižekovih tekstova za Lupigu, piše Božidar Stanišić.

22.02.2022. (15:00)

Zrnca mudrosti i pesimizma

Na današnji dan rođen Arthur Schopenhauer

Njemački filozof Arthur Schopenhauer rođen je 22. veljače 1788. godine. U povodu njegovog rođendana prisjetimo se nekih njegovih mudrih citata:

  • Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma zbog čega; zbog stjecanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užitcima i da ne govorimo.
  • Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima.
  • Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze duplirati.
  • U svakom je slučaju bolje da se razboritost pokaže onim što se prešuti nego onim što se kaže.
09.11.2021. (17:00)

Više razmišljanja, manje filozofiranja

Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije

Filozof se određuje prema filozofiji. On se izgrađuje izgrađujući svoje djelo, čijim posredništvom čitalac na jedan povratni način određuje tko jest njegov autor. U namjeri filozofa ogleda se način njegovog filozofskog utemeljenja, njegovo polazište i osnova mišljenja, njegov izvor i svjetonazor. Ako bismo se i mogli složiti da bit filozofije, ma koliko to zvučalo kao pleonazam, jest u filozofiranju, odnosno da se do odgovora na pitanje: „što jest filozofija?“ dospijeva samo filozofskim pitanjima, time još nije dovoljno rečeno što znači biti filozof. Ovo prvo odnošenje spram filozofije nije u biti samo subjektivno, već i nefilozofsko, jer se gradi na uvjerenju, a ne na nekom pouzdanom saznanju, iako odmah treba dodati da jedno pouzdano saznanje u ovoj vrsti činjenja ne može pružiti ništa, pa čak ni ostvareno djelo. Već u ovom početnom stadiju filozofiranja postaje jasno da filozofija mora biti nešto prisno, a ne neka oblast u kojoj se odrađuju dnevni zadaci. Predrag Finci, Lupiga.

29.10.2021. (00:00)

‘Što je čovjek dalje od ludosti to manje ima od života’

U povodu rođendana nizozemskog filozofa i humanista Erazma Roterdamskog, koji bi danas ispuhao 556 svjećica, evo par njegovih mudrih citata iz djela ‘Pohvala ludosti‘: “…znak je prave pameti da ne želiš biti nadljudski mudar kad si već rođen kao čovjek, nego da sa čitavim svijetom ili dragovoljno zatvaraš oči pred pogreškama ili se uljudno pretvaraš.

…ako mudrost leži u iskustvu, tko više zaslužuje da nosi ime mudraca: da li pametan, koji se nešto iz stida, nešto iz plašljivosti ne prihvaća ničega ili ludak, koga ni od jedne namjere ne odvraća ni stid (jer ga nema) ni opasnost (jer ne razmišlja)? Mudrac se zagnjuruje u knjige starih pisaca, gdje se nauči nekom pretjeranom cjepidlačenju. Ludak, naprotiv,baš stoga što neprestano učestvuje u svemu i ne haje za opasnost, stiče pravu mudrost. To je dobro uočio i Homer, iako je bio slijep, jer veli: i lud se nauči u nevolji.

03.10.2021. (09:00)

Stoljeće od objavljivanja Logičko-filozofskog traktata

Ludwig Wittgenstein, um u plamenu

Godine 1920, nakon što pet puta nije uspio pronaći izdavača za svoju tek završenu knjigu “Logičko-filozofski traktat”, filozof Ludwig Wittgenstein, rođen u Austriji, tješio se u pismu Bertrandu Russellu: Ili je moje djelo rad najvišeg ranga, ili nije rad najvišeg ranga. U ovom drugom (i vjerovatnijem) slučaju ja sam za to da se ne štampa. Ako je riječ o prvom slučaju, svejedno je da li se štampa dvadeset ili sto godina prije ili poslije. Uostalom, ko pita je li Kritika čistog uma… napisana godine 17x ili y. Uprkos tome što je jedno od najslavnijih filozofskih djela ikada napisanih, Traktat je takođe jedno od najmisterioznijih – čak i sada nema konsenzusa o tome kako ga treba tumačiti. Ipak je izazvao fascinaciju koja se proteže izvan okvira akademske filozofije. Russell ga je nazvao “najsavršenijim primjerom genija kojeg sam znao kao tradicionalno zamišljenog, strastvenog, dubokog, intenzivnog i dominantnog”. XXZ Magazin

23.10.2020. (15:30)

Rojevi misli

Filozofija i korona: Poslije će svi biti pametni

Može li filozofija odgovoriti na izazov trenutka? Iskustvo uči mišljenju. Mislimo situaciju, a situacija uvjetuje mišljenje. Ne diktira mišljenje iskustvo, nego iskustvo mišljenje. Jedno je ono što sam o ratu mislio za vrijeme rata, pogotovo dok sam ratu izravno svjedočio, a drugo što danas o ratu mislim. Spoznaja mijenja našu predodžbu. Što je potpunija, naša slika problema o kojem mislimo je cjelovitija. Barem mislimo i vjerujemo: jasnija… Mislimo o prisutnoj opasnosti koju svakojaka nagađanja nisu učinila manje nepoznanicom. Ono što je već vrlo jasno jest da opasnost po tijelo kao i uvijek postaje i opasnost po duh, piše Predrag Finci.

21.09.2020. (23:00)

Moć znanja da mijenja i stvara

Propast svijeta: Esej filozofa Vučetića ljudima koji su uništili 68% životinjske populacije…

Odustati od razuma i slobode, odustati od znanja koje raste i mijenja nas, znači promovirati zablude neslobodnog čovjeka. Istina nije nešto što se osjeća, to je vjera. Istina je razumsko osvjetljavanje onoga što je prije bilo nepoznato. Istina ne ovisi o mnoštvu, ona ne nastaje okupljanjem mase. Okupljanjem mase nastaje istina o masi, a ona glasi: masa neslobodna, nebitna i neodgovorna. U masi nema odgovornosti. Tu nitko ništa ne čini, nego se stvara dojam da se nešto neosobno sudbinski događa, da sama duša svijeta progovara putem okupljene pastve koja je odustala da bude razumom i slobodom dovršavana. Znati konačnu istinu, imati konačno znanje o nečemu, moguće je samo ako smo pokopali znanost i razum. 24 sata