Sredinom prošle godine Hrvatska imala 4.087.843 stanovnika - Monitor.hr
13.09.2019. (15:30)

U minusu i ljudi i država

Sredinom prošle godine Hrvatska imala 4.087.843 stanovnika

Riječ je o nastavku kontinuiranog pada – lani je bilo 0,9% stanovnika manje u odnosu na prethodnu godinu, što je 36.688 ljudi manje, a pad su ostvarile gotovo sve županije osim Grada Zagreba, koji bilježi rast od 0,22%, i Istarske županije, koja broji 0,26% stanovnika više. Najviše stanovnika je u Zagrebu (804.507 ili 19,7% svih stanovnika) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (448,071 ili 11%), a najmanje u Požeško-slavonskoj (67,862 ili 1,7%) i Ličko-senjskoj županiji (45,184 ili 1,1%). Večernji


Slične vijesti

20.01.2021. (12:30)

Mravinjak

Grad Zagreb prešao 800.000 stanovnika

Jedino se u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji u proteklom desetljeću povećao broj stanovnika, dok su sve druge županije ostale bez više od dvjesto tisuća stanovnika. To je kao da je u deset godina nestao grad veličine Splita ili cijela Istarska županija. Istra je u blagom plusu od samo tisuću stanovnika, Grad Zagreb usisao je iz okolnih područja oko 17.000 osoba te narastao na 807.000. Večernji

01.03.2020. (11:30)

Doba demografskih promjena

Do kraja stoljeća na svijetu će biti 11 milijardi ljudi

Prema procjenama UN-a, do kraja stoljeća na svijetu će živjeti 11 milijardi ljudi, a svaki treći čovjek živjet će u Africi. Islam će postati dominantna religija. Zemlje regije čeka najveći pad populacije u svijetu – Hrvata bi uz gubitak 47 posto stanovništva moglo ostati oko dva milijuna. Srbija će izgubiti 52 posto, a Bosna i Hercegovina 50 posto stanovništva. Tportal

23.06.2019. (12:30)

Zlostavljanje statistikom

Eurostat treba prestati mučiti Hrvate ili: kako zaustaviti pad broja stanovnika

U novoj kolumni za Ekonomski lab, Velimir Šonje ironizira statistike koje dolaze od Eurostata kao “jednog od najvećih prikrivenih neprijatelja hrvatske države i hrvatskoga naroda”. “Potvrdom da je Hrvatska druga najsiromašnija zemlja EU, Eurostat je nastavio s nizom objava koje stvaraju kolektivnu anksioznost u domaćoj javnosti. Barem u onom dijelu javnosti koja čita i zna što je Eurostat”, kaže. Nedavno su objavljeni novi podaci o padu stanovništva, koji Hrvatsku svrstavaju na peto mjesto, bolje samo od Litve, Latvije, Rumunjske i Bugarske.

16.08.2017. (18:44)

Ljetni rast

Nin je rekorder, u špici sezone broj stanovnika naraste 5,5 puta

Nin u Zadarskoj i Medulin u Istarskoj županiji hrvatski su rekorderi po povećanju broja stanovnika tijekom ljeta – stanovništvo Nina, grada s oko 3.000 stanovnika, i Medulina, općine s oko 6.500 stanovnika, zbog turista se tijekom ljetne sezone poveća za gotovo pet i pol puta! Ovdje je riječ o manjim mjestima pa je moguć ovako veliki postotak, kod većih jadranskih gradova Šibenik i Pula u kolovozu imaju 30% više stanovništva, a Zadar 20%. Jutarnji

22.06.2017. (10:49)

Stara vijest

UN: Do 2050. u Europi će 35 posto stanovništva biti staro

Polovica rasta svjetske populacije s današnjih 7,6 milijardi na 9,8 milijardi stanovnika 2050. godine odnosit će se na samo devet država, otkrivaju predviđanja UN-a. Veličinom rasta vodeće države bit će Indija, Nigerija, DR Kongo, Pakistan, Etiopija, Tanzanija, SAD, Uganda i Indonezija. Rast stanovništva pada u gotovo svim regijama u svijetu, ali je skupina od 47 najmanje razvijenih zemalja svijeta između 2010. i 2015. imala zastrašujuće visoku razinu plodnosti od 4,3 djece po ženi. Stanovništvo Europe i dalje će postajati sve starije – danas je 25 posto stanovništva starije od 60 godina, a 2050. ta će brojka iznositi 35 posto. Index

08.07.2016. (16:54)

U EU porastao ukupni broj stanovnika, Hrvatska među zemljama s najvećim padom

Broj stanovnika EU u 2016. procjenjuje se na 510,1 milijun stanovnika, što je za dva milijuna više nego prethodne godine, objavio je Eurostat [pdf]. Rast je zabilježen uglavnom zbog useljavanja izbjeglica. Najviše stanovnika imaju Njemačka (82,2 milijuna), Francuska (66,7 milijuna), Velika Britanija (65,3) i Italija (60,7 milijuna). Hrvatska ima 4,19 milijuna stanovnika i čini 0,8% populacije Unije. Do najvećeg pada stanovništva došlo je u Litvi (11,3 promila), Latviji (8,7), Hrvatskoj (8,2), Bugarskoj (6,7) i Grčkoj (6 promila). Večernji