Stolen Focus - zašto imamo sve manju sposobnost koncentracije - Monitor.hr
02.09. (13:00)

Društvo sve kraće pažnje

Stolen Focus – zašto imamo sve manju sposobnost koncentracije

Nova knjiga britanskog novinara Johanna Harija pobliže se pozabavila onime što se događa i što se dogodilo s kolektivnom pozornošću. Hari tvrdi da se svi polagano gubimo u vlastitim životima koji sve više djeluju kao parada odvraćanja pažnje koja iz godine u godinu postaje sve gora. Zanimljivo je, kad sam počeo pisati knjigu i rekao ljudima da se radi o pozornosti i fokusu, mislili su da pišem o pametnim telefonima. Ono što me pogodilo tijekom istraživanja je to da postoje aspekti tehnologije koji su štetni za našu sposobnost koncentracije, ali ujedno i nešto što se može popraviti. To nije vezano isključivo za tehnologiju. Index


Slične vijesti

07.08. (13:00)

Obitelj je ideološka mistifikacija i političko-ekonomski projekt

Primat “nuklearne obitelji” nauštrb društva: Ukidanje društvene odgovornosti i ženski neformalni rad

Ne samo da pojedinac ne može zamijeniti društvo, koliko god zavodljivo djelovala gesta Maggie Thatcher, nego on ne predstavlja čak ni osnovu društva. Pojedinac je izmišljena kategorija bez krvi i mesa, metafizička utvara koja svoje postojanje duguje vrlo specifičnim političko-pravnim odnosima moći. Društvo ne možemo uspostaviti bez neke vrste odnosa – političkog, ideološkog, ekonomskog, seksualnog – između barem dvaju subjekata. Društvenost se temelji na intrinzičnim odnosima određenog načina proizvodnje unutar kojih su subjektima, ovisno o njihovoj klasnoj pripadnosti, dodijeljene specifične uloge i pozicije. Odnosi u danom načinu kapitalističkog načina proizvodnje, koji se nužno temelji na eksploataciji, uvijek su premreženi sukobima. Kako bi tako utvrđeni klasni odnosi opstali, moraju se reproducirati, baš kao i proizvodne snage koje im stoje na raspolaganju. Jedna od ključnih jedinica koja osigurava proces reprodukcije društvenih odnosa i proizvodnih snaga jest – obitelj. Voxfeminae

04.06. (16:00)

Ne traže povišicu, ne treba im godišnji, ne idu na bolovanje, ne zabušavaju, ne tračaju... ne možeš s njima ni kavu popiti

Zbog manjka radne snage raste potražnja za robotima

U nedostatku radnika tvrtke su se morale okrenuti robotima kao rješenjima kako bi popunile praznine u proizvodnim linijama, a nakon što su roboti odavno usvojeni u proizvodnji u automobilskoj industriji, sada svoj put nalaze i kod proizvođača elektronike, prerade hrane, skladištenja. – Sve više industrija prepoznaje da je robotika ta koja može preokrenuti pad produktivnosti i popuniti ponavljajuće poslove koje ljudi ne vole i ne žele raditi – kaže Jeff Burnstein predsjednik Udruge za naprednu automatizaciju. (…) Izvješće o budućnosti radnih mjesta iz 2020., koje je naručio Svjetski gospodarski forum, pokazalo je da 43 posto anketiranih poduzeća namjerava smanjiti radnu snagu zbog integracije tehnologije. Procjenjuje se da bi 85 milijuna radnih mjesta moglo biti ugašeno do 2025., no izvješće također predviđa da će broj novih ‘poslova sutrašnjice’ nadmašiti broj ugašenih ‘starih’ poslova. Lider

30.12.2016. (16:54)

Suština stvari

‘Šuplji ljudi ne mijenjaju svijet’

“Svet živi po konformističkim obrascima, sputava ga prekomeran i zaludan rad, strah od novog, jednosmeran način života, potrošački mentalitet, opsednutost spektaklom. Ne bavi se suštinom života u smislu želje za lepim i jednostavnim, za humanošću i za napretkom, bez besmislenog preterivanja. Potrošačko društvo je odraz nekulture. Na vidiku su mašine koje će se zvati čovek. A za čoveka će se već naći neko ime čije značenje neće govoriti nikom ništa. Umetnost, religija i ljubav tu će biti nemoćni i suvišni, jer su i oni već primili mnoge oblike i izraze tehnologije. Bojim se da je prošlo vreme revolucija i prevrata. Šuplji ljudi ne menjaju svet”, mudro zbori Branko Kukić, beogradski pjesnik i urednik časopisa Gradec u intervjuu za Politiku.

22.02.2016. (15:25)

Zaglavili u prošlosti

Europa 2020 i Hrvatska 1941

“U iščekivanju proračuna za ovu godinu nikako ne ohrabruje premijerovo usko poimanje društvenog razvoja i gledanje fiskalne konsolidacije u pozitivnom svjetlu. Uz antidemokratski nastrojenu Vladu koja pokušava uspostaviti državnu kontrolu nad medijima te ne čini ništa da bi se zaštitila ljudska i manjinska prava (uz svesrdnu pomoć predsjednice Republike) ne samo da ne možemo ići naprijed, nego se nekim distopijskim vremeplovom vraćamo tamo negdje u 1941. Ta je društvena realnost toliko zabrazdila u podijeljenost, netrpeljivost te građanski sukob da nam i ovakva Strategija Europa 2020 prolazi ‘ispod radara'”, piše H-alter.

24.01.2016. (15:07)

Dobar = budala?

Je li u redu ići preko reda?

Guardian donosi odličan tekst koji se tiče bontona prilikom čekanja u redu, ali funkcionira i kao kritika društva općenito. Naime, čini se da uvijek profitiraju oni bezobzirni, koji se guraju preko reda u svakoj situaciji i krše zadana pravila samo zato jer znaju da mogu. I svi savjeti za uspjeh govore kako trebamo biti bezobrazni kako bi nešto postigli. No iako to možda pomaže da preživimo u individualističkoj kulturi, pretvara nas u grozno društvo.

21.12.2015. (16:17)

15 ključnih reformi za poboljšanje socijalne slike društva

Solidar, udruga za promicanje socijalne pravde, izdala je publikaciju Progresivne strukturalne reforme [pdf], u kojoj sugerira 15 reformi koje bi trebale popraviti socijalnu sliku društva. U području obrazovanja traže kvalitetnu edukaciju i poticanje edukacije koja nije formalna, te ljudima omogućiti da jednostavnije prijeđu u svijet rada. Također, navode kako treba svakome osigurati osnovna socijalna prava i korištenje osnovnih socijalnih usluga, te osigurati plaću za dostojan život. H-alter

10.09.2015. (08:14)

Moderna kuga

Travari i tarot-majstori oko hrvatskog bolesničkog kreveta

“Hrvatsko društvo je bolesno. Pati od kronične infekcije državom i opsesivno-kompulzivnog domoljublja. Bolest je pogubna za ekonomski metabolizam i demokratsku prisebnost, ali je izlječiva: preobraziti nametnika u svrsishodnu i jeftinu ustanovu koja će građanima za prihvatljivu cijenu isporučivati pravnu sigurnost i vladavinu prava, a privredi jednostavna i stimulativna pravila po kojima će se igrati tržišna utakmica. No, to je tek moderna, prosvijećena medicina, a pored hrvatskog bolesničkog kreveta umjesto kompetentnih liječnika okupljaju se travari, homeopati, bioenergetičari, tarot-majstori, babe koje se plaše propuha, gnjavatori koji se zalažu za zdravu hranu, protivnici cijepljenja, egzorcisti i oni koji bi, u najboljoj tradiciji negdašnjih medicinskih zabluda, najradije puštali krv”, piše Vuk Perišić. T-Portal

10.06.2015. (20:47)

Takvi smo kakvi smo

Istraživanje: Hrvati skloni feminitetu, sigurnosti i kratkoročnim ciljevima

Hrvatsko društvo ne pridaje veliku pozornost društvenim razlikama među pojedincima, ne smatra posebno važnim držanje distance moći, niti je fokusirano na priznavanje razlika u raspodjeli moći, autoriteta, prava i odgovornosti, pokazalo je istraživanje. Također, u hrvatskom društvu (kao i u Skandinaviji) prevladava feminitet, skloni smo odlučivanju postizanjem konsenzusa, dobroj komunikaciji i razvijanju dobrih međuljudskih odnosa. Hrvati ne vole nesigurnost, timski rad i usmjereni su na kratkoročne ciljeve. Index