Strani radnici u graditeljstvu su jeftiniji 30 posto od domaćih radnika, a cijene i dalje rastu - Monitor.hr
08.07.2024. (15:00)

Na kraju su zapravo ipak skuplji

Strani radnici u graditeljstvu su jeftiniji 30 posto od domaćih radnika, a cijene i dalje rastu

Građevinski sektor bilježi stalni godišnji porast stranih radnika još od 2015. godine. Prošle godine je u cijelom gospodarstvu izdano 172.000 dozvola za strane radnike, od čega je u graditeljstvu bilo oko 69.000 dozvola, što je 40 posto ukupnog broja. No, pokraj plaće, treba uzeti u obzir kako poslodavac za stranog radnika ima i druge troškove, poput agencijske naknade, trošak vize, prehrane, smještaja, prijevoza pa zatim edukacije  tzv. oportunitetni trošak vrlo niske produktivnosti. Dakle, građevinska firma mora više od dvije godine financirati edukaciju takvih radnika, nadajući se da će nakon tog vremena oni postati profitabilni. Naizgled nema logike zašto su cijene gradnje sada veće, no kada se dublje zagrebe – zaista je logično. Iako postoji više faktora koji utječu na porast cijena gradnje, zapravo se sve svodi na osnovni zakon ekonomije – zakon ponude i potražnje. Lider


Slične vijesti

Prekjučer (11:00)

Zeleni stockholmski sindrom

Stockholm gradi grad budućnosti – od drva, ne od betona

U predgrađu Stockholma niče najveći drveni urbanistički projekt na svijetu – Stockholm Wood City. Na prostoru bivše industrijske zone gradi se četvrt Sickla s 250.000 m² stambenih, poslovnih i javnih prostora, sve od unakrsno lameliranog drva. Projekt tvrtke Atrium Ljungberg vrijedan je 1,25 milijardi dolara i ima za cilj pokazati kako izgleda održiva urbana budućnost. Drvo smanjuje emisije, ubrzava gradnju, izaziva emocionalnu povezanost i omogućuje fleksibilnost prostora. Šveđani, s tradicijom gradnje i 70 % teritorija pod šumama, predvode novi val arhitekture – topao, zelen i gotovo zagrljiv. tportal

Srijeda (00:00)

Second hand građevina

Reciklirana rezidencija: kuća koja nije izgrađena, nego – skupljena

Nizozemski arhitektonski studio V8 Architects projektirao je Villu Residu – dvojnu kuću u Rotterdamu građenu gotovo isključivo od recikliranih materijala spašenih s drugih gradilišta. Od čelika, drva i prozora do izolacije, većina elemenata je ponovno iskorištena, osim temelja i stepenica. Projekt je poslužio kao eksperiment kružne gradnje, otkrivajući izazove poput nabave materijala u hodu i važnosti fleksibilnog dizajna. Iako nije jeftinija, ova ‘skupljena’ kuća je 56 % učinkovitija od zakonskog standarda i u skladu je s Pariškim klimatskim ciljevima. Haus

09.06. (01:00)

Betonirajmo budućnost – ali zeleno

Održiva gradnja više nije izbor – ona je uvjet opstanka

Održiva gradnja smanjuje utjecaj zgrada na okoliš, troškove stanovanja i emisije CO₂, a istovremeno poboljšava kvalitetu života. Kroz energetsku obnovu, korištenje ekoloških materijala, upravljanje otpadom i edukaciju stanara, svaki suvlasnik može doprinijeti zelenijim i učinkovitijim zajednicama. Hrvatska ima priliku biti predvodnik ove tranzicije, s postojećim primjerima dobre prakse u Zagrebu i Rijeci. Održiva gradnja više nije luksuz – ona je imperativ u borbi protiv klimatskih promjena i za održivu budućnost gradova. Zgradonačelnik

05.06. (00:00)

Drvo je ponovno prvo

Superwood: Čvršća, lakša i ekološki prihvatljivija alternativa tradicionalnim građevinskim materijalima

Superwood se može proizvesti od bilo koje vrste drva – uključujući drvnu sječku i bambus. Proces njegove izrade temelji se na inovativnoj obradi prirodnog drva koje se uglavnom sastoji od dvaju spojeva – celuloze i lignina. Uklanja se dio lignina, prirodnog polimera koji drvu daje krutost, ali i određenu krhkost, a cilj je ojačati celulozu koja je već prisutna u drvu. “Celulozni nanokristal zapravo je čvršći od ugljičnog vlakna”, objašnjava Lau za TechCrunch. Rezultat je materijal koji ima 50 posto veću vlačnu čvrstoću od čelika, a omjer čvrstoće i mase čak je deset puta bolji, navode iz tvrtke. Za razliku od čelika i betona, čija proizvodnja zahtijeva velike količine energije i uzrokuje značajne emisije ugljičnog dioksida, Superwood se proizvodi iz obnovljivih izvora i ima znatno manji ugljični otisak. Haus

01.04. (01:00)

Zidarska matematika: cigle + malter = gozba

Povijest zidara: od hramova do štala

Zidarstvo je jedno od najstarijih i najcjenjenijih zanimanja, a majstori zidari su kroz povijest bili bliski suradnici vladara. U selima su ih posebno cijenili jer su gradili kuće, štale i gospodarske objekte. Uz posao su se vezali razni običaji – od prinošenja žrtava do gošćenja majstora kako bi kuća bila dugovječna. Tko ne bi ispoštovao dogovor s zidarima, riskirao je lošu sreću i kvarove. Useljenje u novu kuću bio je povod za slavlje, a gosti su donosili poklone, od pečene prasetine do namještaja. Agroklub

13.03. (00:00)

Kad ekološka svijest sretne tešku industriju

Čelik – budućnost građevinarstva koja hrđa sporije

Čelik, poznat po snazi i dugovječnosti, postaje ključan za održivu gradnju zahvaljujući novim ekološkim tehnologijama. Iako je njegova proizvodnja energetski zahtjevna, reciklabilnost i smanjene emisije CO₂ čine ga sve prihvatljivijim. U renovaciji starih zgrada omogućuje očuvanje baštine i povećanje energetske učinkovitosti. Dug vijek trajanja, otpornost na vremenske uvjete i brza montaža dodatno ga ističu kao građevinski materijal budućnosti. S inovacijama koje smanjuju ekološki otisak, čelik ostaje oslonac modernih, održivih rješenja – jer tko kaže da teška industrija ne može biti zelena? Grenef

16.02. (18:00)

Građevina, politika i gableci bez pokrića

Dugovječni čelnik građevinske tvrtke (77): Cijene stanova mogle bi biti i 20 posto niže, gradnjom se često ne bave stručnjaci

Mirko Habijanec (77) spada među najdugovječnije menadžere u Hrvatskoj. Gotovo 30 godina je na čelu jedne od najvećih građevinskih firmi – križevačkog Radnika. Za tportal se prisjetio vremena kad je istu tvrtku predstavljao u Njemačkoj, gdje stanke i gableci nisu plaćeni, kao ni putni troškovi (valjda bi volio da isto bude i kod nas). Upozorava na nelojalnu konkurenciju koja dio plaće daje na ruke, ali i to kako je kod nas puno više građevinskih tvrtki nego u Austriji. Tvrdi kako je građevinarstvo i dalje jedna od glavnih industrija u svakom gospodarstvu. Također tvrdi kako su kvadrati u Zagrebu preskupi, i za to naveo niz razloga, poput prevelikog uplitanja države u stambenu politiku pojedinih lokalnih samouprava. Od članstva u HDZ-u, kaže, nema nikakve koristi, a na čelu Radnika ga neće zamijeniti sin, inače direktor druge tvrtke, već netko od inženjera.

09.10.2024. (22:00)

Zgrade na potresnom testu

AI i inovativni materijali jačaju otpornost na potrese

David Biggs, stručnjak za protupotresnu gradnju, ističe da su ključni izazovi u modernom graditeljstvu korištenje novih materijala poput nemetalne armature, pametnih legura i polimera ojačanih vlaknima. Tehnologije poput umjetne inteligencije olakšavaju simulacije potresa i pomažu u dizajnu sigurnijih struktura. Međutim, prepreke poput složenosti propisa i ekonomskih troškova često usporavaju primjenu. Zelena tranzicija u graditeljstvu donosi ekološki održive materijale koji će također poboljšati otpornost na potrese. Poslovni

17.09.2024. (22:00)

Neuništiv, ali nas može uništiti

Azbest – nekad nezaobilazan u gradnji, danas opasan i zabranjen

Azbest je grupa sitnih minerala (silikata) koje je nemoguće vidjeti golim okom i koji su opasni ako ih se udahne. U doslovnom prijevodu s grčkog, riječ azbest znači “neuništivo”, pa to objašnjava široku primjenu koju je azbest imao u građevinarstvu od 50-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća. Azbest je dobar izolator elektriciteta, mehaničkih sila, zraka, topline i otporan je na koroziju, toplinu i većinu kemikalija. Krovovi, cijevi, žbuka…, sve je u sebi sadržavalo azbest kako bi bilo trajnije. Doduše, ako je azbest u dobrom stanju, siguran je, no čim se malo ošteti, postaje opasan. Upotreba azbesta u Hrvatskoj i cijeloj EU zabranjena je od 2006., no to ne znači da su svi koji imaju azbestne krovove ili cijevi trebali obnoviti svoje domove. Sva nova gradnja ide bez azbesta, a sve renovacije “azbestnih” domova, zgrada, postrojenja moraju se obaviti s puno opreza i poštujući zakonom propisana pravila. Savjeti

11.09.2024. (16:00)

Građevina na steroidima: Kad radnici dolaze brže nego što lopate padaju

Zbog stranih radnika ima više radnika u građevini nego prije, no nije sve tako bajno

Procjene su da je u sektoru građevine iz Hrvatske otišlo čak 60 tisuća ljudi, a u isti sektor došlo je 80 tisuća stranih radnika. Dakle, prema brojkama Hrvatska ima 20 tisuća više ljudi nego prije odlaska domaće rane snage. Brojke nam idu u prilog, no nedostaje kvalificiranih ljudi. Građevinarski sektor ne stoji loše – puno se gradi u cijeloj državi, ali i obnavlja te ulaže u infrastrukturu. Pronalaženje kvalitetnog radnika danas je izuzetno izazovno, a pritom se ne misli samo na radnu snagu na gradilištu, već i na visoko obrazovane stručnjake, inženjere i arhitekte. Lider