Stvaranje arhitektonskog ureda usred poluurušene zagrebačke Klaonice - Monitor.hr
24.05. (21:00)

Novi život na nekadašnjem mjestu smrti

Stvaranje arhitektonskog ureda usred poluurušene zagrebačke Klaonice

Arhitekti Filip i Krešimir Romić iz platforme SKUP-A obnovili su zapuštenu halu nekadašnje zagrebačke Klaonice, pretvorivši je u inovativni radni prostor. Projekt, nominiran za UHA-inu nagradu “Bernardo Bernardi”, uključuje grijani ured u drvenoj kabini, radionicu i vanjski vrt. Arhitekti su sami izveli projekt, brišući granice između projektanta, izvođača i korisnika. Prostor omogućuje temperaturno zoniranje i fleksibilnu upotrebu, a predstavlja i novi model arhitektonske prakse – arhitekt kao graditelj. Ured sada služi kao laboratorij ideja i susreta unutar industrijske baštine Zagreba. HAUS


Slične vijesti

Petak (22:00)

Dokaz da i kokoši znaju živjeti sa stilom

Arhitekti za koke: kokošinjci koji izgledaju kao mali gradovi i solarne vile

Od Rakovog Potoka do Kalifornije i Turske, kokošinjci su postali arhitektonski i dizajnerski projekti – mali gradovi, solarne mobilne kuće i modularne drvene nastambe koje kombiniraju funkcionalnost, održivost i estetiku. Primjeri poput zagrebačkog Kokošvaroša, kalifornijskog Chicken Caravana i turskog House of Chickens pokazuju kako i perad može živjeti u luksuzu – s ventilacijom, solarnim panelima i dvostrukim krovovima – dok ljudi ostaju tek znatiželjni posjetitelji. Haus

17.08. (15:00)

Split bez Poljuda? To bi bilo ka’ pizza bez sira

Pomisao na rušenje stadiona na Poljudu užasava jer je riječ o arhitektonskom djelu svjetske vrijednosti

Boris Magaš, arhitekt Poljuda s lakoćom spaja znanja različitih područja – povijesti i teorije arhitekture, umjetnosti, ali i konstrukcije i statike – kreativno ih preplićući i nadograđujući te dovodeći do inovativnih oblikovnih, prostornih i konstrukcijskih ishoda. Tako Magaš je uistinu uzor i motivacija, primjer kako do najsuvremenijih postignuća doći s osloncima u povijesti i teoriji, kažu stručnjaci za tportal. U svijetu je nakon Poljuda, izgrađeno nekoliko stadiona po tom predlošku. Poljud, iako zaštićeni spomenik kulture, može se obnavljati bez problema ako se zadrži ideja i vizualna vrijednost Magaševog djela, uz primjenu suvremenih tehnologija i sigurnosnih standarda. Rušenje se smatra gubitkom identiteta Splita i Dalmacije, ali arhitekt Bužančić ističe da takve tvrdnje pretjeruju – obnova s modernim materijalima ne bi uništila vrijednost originala, niti bi digitalni semafori ili slično bili “hereza”. Ključno je da obnova bude održiva i financijski razumna, kako ne bi “pojela” sredstva za druge spomenike, a Poljud bi nakon temeljite obnove ostao najmoderniji stadion u Hrvatskoj. tportal

12.08. (12:00)

Kad oluja odnese krov, ne treba joj prepustiti i temelj

Poljud treba obnovu – ali glavom, ne čekićem

Osim zapuštene sportske infrastrukture, oštećenje pokrova poljudskog stadiona u oluji i prateća rasprava o njegovom rušenju nastavljaju nam otkrivati u kojoj mjeri smo kao društvo spremni žrtvovati čak i najznačajnije dosege vlastitog kulturnog nasljeđa zarad brzih rješenja. U srpnju, nakon nevremena, Tomislav Šuta poništava javnu nabavu zbog novonastalih okolnosti koje “više ne odražavaju stvarno stanje predmeta nabave”. No, umjesto da “stane na balun” i izvuče pouke iz manjkavosti dotadašnjeg pristupa, novi gradonačelnik pod pritiskom ishitreno produbljuje sustavne greške u koracima. Još na dan oluje, naizgled progresivnom retorikom participativne demokracije najavljuje kobno prepuštanje odluke o sudbini Poljuda građanima putem referenduma, uz otvaranje mogućnosti za skidanje trajne konzervatorske zaštite i rušenje stadiona.

DAS poziva na cjelovit, stručan i transparentan proces, naglašavajući da se zaštite kulturnim dobrima “ne daju olako” te da je “neprihvatljiva ideja samovoljnog pričanja o ukidanju iste”. Upozorava da se odlučivanje o sudbini Poljuda “ne smije prepuštati interesnim skupinama niti provoditi kroz populističke referendume”. Fabijanić podsjeća da je njegov tim već izradio projekt obnove stadiona koji Grad Split “drži u ladici”, daleko od očiju javnosti. Novosti

26.07. (10:00)

Grčki teatar podno Marjana i Mosora, okružen mirisom borova i mora

Video koji nam svima treba: veliki Magaš priča kako je stvarao Poljud kojem je budućnost sada neizvjesna

Budućnost Poljuda već je neko vrijeme neizvjesna. Remek djelo modernističke arhitekture i simbol Splita godinama je u tragično lošem stanju, o čemu se predugo piše i razglaba u javnosti, bez konkretnih i jasnih poteza. Stručne analize ukazuju na ozbiljna oštećenja, osobito krova, koji je nedavno pretrpio dodatnu štetu tijekom nevremena. I dalje je predmet niza improviziranih rješenja, bez koherentne vizije ili dugoročne strategije razvoja, dok su ideje o obnovi često vođene političkim interesima. Na HAUS-u podsjećaju na riječi arhitekta koji ga je stvarao, uz apel Društva arhitekata Splita.

20.07. (22:00)

Kad vila ne viče “gledaj me” nego šapće “pusti me da budem kamen”

Zagrebački studio Proarh finalist Svjetskog festivala arhitekture s vilom ukopanom u krajolik

I to s projektom Subterram – luksuznom vilom ukopanom u padinu iznad Jadrana. Umjesto dominacije nad krajolikom, vila se stapa s njim, zahvaljujući zelenom krovu, sirovom betonu i preciznoj geometriji. Smještena između vinograda i borova, Subterram utjelovljuje minimalističku arhitekturu usklađenu s okolišem. Proarh time potvrđuje svoj status regionalnog lidera u održivom i inovativnom dizajnu. Journal

16.07. (00:00)

Second hand građevina

Reciklirana rezidencija: kuća koja nije izgrađena, nego – skupljena

Nizozemski arhitektonski studio V8 Architects projektirao je Villu Residu – dvojnu kuću u Rotterdamu građenu gotovo isključivo od recikliranih materijala spašenih s drugih gradilišta. Od čelika, drva i prozora do izolacije, većina elemenata je ponovno iskorištena, osim temelja i stepenica. Projekt je poslužio kao eksperiment kružne gradnje, otkrivajući izazove poput nabave materijala u hodu i važnosti fleksibilnog dizajna. Iako nije jeftinija, ova ‘skupljena’ kuća je 56 % učinkovitija od zakonskog standarda i u skladu je s Pariškim klimatskim ciljevima. Haus

05.07. (19:00)

Zaboravite na rđavu kantu, stiže umjetnost!

Nova Ves 84a: Hrđavi monovolumen kao simbol nade za Zagreb

 

Arhitektica Zrinka Paladino na svom blogu piše o “Hrđavom monovolumenu”, novoj stambenoj zgradi u Novoj Vesi 84a, koja predstavlja pozitivnu promjenu u Zagrebu. Pohvaljuje investitora i arhitektonski biro NFO zbog senzibilnosti i očuvanja prostorne memorije, umjesto uobičajenih megalomanskih projekata. Zgrada, iako još nedovršena, svojim volumenom i suvremenim dizajnom (corten i vlaknocementne ploče) skladno se uklapa pored povijesnog Ljetnikovca Alagović. Paladino ističe da Zagreb treba više promišljenih, suvremenih intervencija koje poštuju kontekst, a ne bezličnih zgradurina. Haus

12.06. (01:00)

Tlocrtno savršeno, prostorno priznato

Udruženje hrvatskih arhitekata: Proglašeni najbolji arhitektonski projekti u prošloj godini, izložba na Savskom nasipu

Sinoć je na Savskom nasipu otvorena Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata (GIO) u 2024. godini, a nagrađeni su najbolji projekti. Među njima su Proizvodno-poslovna zgrada Dubrovčan, Double Villa Bukovac u Zagrebu, Kuća 3R u Lovranu, Edicija dobrolet u kategoriji publicistike na području arhitekture. Nagradu Vikor Kovačić za životno djelo primio je Krešimir Ivaniš (više o njemu ovdje). Izložba će biti otvorena do 22. lipnja. Haus

30.03. (14:00)

Ruralno, a opet urbano

Franc Samobor: Luksuzni život u manjem gradu, u blizini prirode i bez prometnih gužvi

Nakon uspjeha Franca Zagreb, jednog od najambicioznijih graditeljskih projekata u Hrvatskoj, Mado grupa upravo je najavila novi Franc; i to Franc Samobor. Riječ je o luksuznom boutique stambenom kompleksu smještenom uz samu šetnicu rječice Gradne u Samoboru, a zbog kojeg Mado grupa prvi put u svojoj bogatoj povijesti gradi izvan Zagreba. Radi se o svega 17 stanova, od koji će svaki imati prostrane privatne vanjske prostore, te spektakularne poglede na rječicu, okolnu prirodu i Stari grad. Ovaj kompleks imat će stoga oko 2000 kvadrata površine, a stanovi će se kretati u rasponu od 66 m2 do 169 m2. Bit će raspoređeni kroz tri nadzemne i jednu podzemnu etažu (garaža), a ono što je investitorima i arhitektima bilo iznimno bitno, jest naglasak na humanoj arhitekturi. Kompleks neće biti natrpan stanovima; svaka od stambenih jedinica imat će prostrani vanjski prostor – bilo da se radi o vrtu, lođi ili terasi; a veliku ulogu u samoj arhitekturi imat će okoliš; u ovom slučaju rječica i sam Samobor. Haus

27.03. (15:00)

Za smjernice modernog života pitajte svog arhitekta ili dizajnera interijera

Knjižnice 21. stoljeća polako se transformiraju u višenamjenske, prilagodljive prostore

Knjižnice su nekad bile tek mjesta za posudbu knjiga, danas su mnogo više od toga. Bez obzira radi li se o javnim ili privatnim, sveučilišnim, školskim ili specijaliziranim knjižnicama, njihova uloga u današnjem društvu značajno se proširila. A to je posebno bitno kad su u pitanju djeca. Knjižnice 21. stoljeća polako se transformiraju u višenamjenske, prilagodljive prostore koji odgovaraju potrebama suvremenog društva. Arhitekti sve više dobivaju priliku potaknuti interes novih generacija za čitanje kroz dizajn prostora koji povezuju učenje s igrom i zabavom, kroz stvaranje interaktivnih zona s najnovijim tehnologijama, osiguravanje udobnih i pozivajućih prostora za čitanje i druženje te inkorporaciju elemenata koji potiču kreativnost i istraživanje. Haus donosi neke od primjera.