Svake godine zbog posla umire dva milijuna ljudi - Monitor.hr
18.09.2021. (17:00)

Da nam živi, živi rad

Svake godine zbog posla umire dva milijuna ljudi

Nesreće i bolesti na radnom mjestu uzrok su smrti 1,9 milijuna ljudi svake godine, a tu brojku će pandemija koronavirusa dodatno pogoršati, navodi se u UN-ovoj studiji objavljenoj u petak. Najčešći uzroci smrti vezani su uz kroničnu opstrukcijsku bolest pluća (KOPB), odnosno zbog zagađenosti zraka. 36 tisuća ljudi umre u nesrećama na radnom mjestu, a zabrinjavajuć je i podatak kako je smrt na poslu vezan i uz predugo radno vrijeme. Međutim, od 2000. do 2016. godine smrtnost vezana uz posao je u blagom padu, a taj se trend očekuje i u budućnosti. RTL


Slične vijesti

Jučer (10:00)

Tu ste sigurni od robota

Ove poslove neće vam oteti umjetna inteligencija. Barem zasad

Stručnjaci navode da postoji još mnogo stvari koje AI ne može obavljati, a to su zadaće koje uključuju ljudske kvalitete, primjerice emocionalnu inteligenciju i apstraktno razmišljanje. Postoje tri kategorije: kreativni poslovi u smislu osmišljavanja novih izuma i ideja, zatim ona u znanosti, medicini i zakonodavstvu… tu su i poslovi koji zahtijevaju profinjene međuljudske odnose. Tu se ponajprije misli na medicinske sestre, poslovne savjetnike i istraživačke novinare. Sigurni su i poslovi koji zahtijevaju dosta pokretljivosti, vještine i sposobnosti rješavanja problema u nepredvidivim okolišima, a to uključuje većinu trgovačkih poslova, ali i električare, vodoinstalatere, varioce i slično. Poslovni

Jučer (09:00)

Statistike ne lažu

Perković: Hrvatska je zapravo jedna od rijetkih država EU u kojima stranci više rade od domaćeg stanovništva

Da Hrvati malo rade nije tajna. To pokazuju i ostali podaci, kao postotak ljudi između 15 i 64 godine koji ne radi, ne traži posao i ne školuje se. Svaki peti stanovnik Hrvatske spada u tu kategoriju “neradnika”. Ali gospodarstvo Hrvatske zadnjih godina raste pa treba sve više i više radnika. Unatoč tome što je trenutno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oglašeno 29 tisuća slobodnih radnih mjesta, više je od sto tisuća nezaposlenih. Jedan odgovor na to je uvoz strane radne snage. Ako ne žele raditi domaći, unatoč rastu plaća zadnjih godina, radit će stranci.  Branimir Perković za Index.

Subota (19:00)

Tisuće generacija noćas razglaba, koja li je tema pristojna?

Uredski tabui: Više praktički ne postoji ‘sigurna‘ tema za razgovor na poslu

Što se smije, a što ne govoriti na poslu, u uredu ili pred kolegama? Pitanje je to koje muči uglavnom najmlađe pripadnike tržišta rada iako bi edukacija dobro došla i onima nešto starijima. U situaciji smo velikoga međugeneracijskog jaza jer su na tržištu rada čak četiri generacije: boomeri, generacija X, milenijci i generacija Z – i svi se smatraju najliberalnijima. Dok će generacija Z ići linijom manjeg otpora i postaviti se u smislu: ‘Ja sam tu da radim svoj posao. Možemo si biti O. K. tijekom osmosatnog radnog vremena i to je sve‘, milenijci i X-ovci malo će dublje ulaziti u škakljive teme, a boomeri će se u razgovoru s radnim kolegama držati ‘sigurnih‘ tema. Tako barem govore studije provedene u korporacijama o kulturi različitih generacija. Sve u svemu, katkad je teško pronaći zajednički jezik, pogotovo kad se govori o temama o kojima se ne smije, odnosno o tabuima. Lider

12.03. (21:00)

Pitanje za tisuću eura

Plaća od 1000 eura bez fakulteta – samo san ili ipak moguće?

Nakon 15 godina rada što u pozivnim centrima, a u zadnje vrijeme u dućanu, počela me kopkati i gristi jedna stvar. Naime, redovito na TV-u vidimo podatak o medijalnoj plaći u Hrvatskoj koja je nerijetko puno veća od one koju ja, a vjerujem i dosta Vas zarađuje. I sad slijedi pitanje: Nemam završen fakultet, a mislim da su mi sadašnja primanja jako niska (cca 800 eura). Da li i dalje nekako mogu doći do željenih financijskih mogućnosti, da li je to utopija ili možda je ipak moguće? Svaka informacija je dobro došla – pita se jedan forumaš koji je pokrenuo temu na podforumu Posao i karijere. Nauči postavljati pločice. Zarada je od 3000-7000 EUR mjesečno, a posla ima toliko da ćeš morati odbijati ljude i gasiti mobitel. Liječnik specijalist neurokirurg zarađuje manje od toga – jedan je od odgovora u zanimljivoj raspravi.

02.03. (17:00)

Virtualni savjetnik

Tri načina na koje vam AI može pomoći u promjeni karijere

Prije nego zaista promijenite karijeru, bilo bi dobro da znate što želite raditi. Trebali biste izbjeći onaj konkretni element zbog kojeg ste poželjeli donijeti promjenu, ali u idealnom svijetu ne želite započeti ni od nule. Alati poput ChatGPT-a omogućuju brze i jednostavne, pa i besplatne savjete, ukoliko ga znate koristiti. Zatražite umjetnu inteligenciju da za vas istraži neke poslove, industrije, čak i kompanije, i pogledajte što od rezultata će u vama pobuditi interes. Nakon što dobijete odgovor, možete početi učiti vještine koje vam AI preporuči, ali istovremeno i dodatno izbrusiti one koje već imate. Može vam pomoći i kod sastavljanja životopisa. Pritom nije preporučljivo samo iskopirati, već ga koristiti kao inspiraciju. Forbes

01.03. (18:00)

Svaki vikend produljeni

Skraćeni radni tjedan postat će norma u većini tvrtki do 2030.

Rezultati najvećeg svjetskog istraživanja učinkovitosti četverodnevnog radnog tjedna koje je s partnerima 2022. godine proveo think tank Autonomy pokazalo je da se zaposlenicima tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju nakon uvođenja četverodnevnog radnog tjedna tjelesno i mentalno zdravlje poboljšalo, da osjećaju veću ravnotežu između poslovnog i privatnog života te da su manje iscrpljeni od posla, a ta su se poboljšanja održala i godinu dana nakon provedenog istraživanja. Oko 79 posto ispitanih tvrtki smatra da će do 2030. godine će većina tvrtki uvesti četverodnevni radni tjedan uz istu plaću. Poslovni

01.03. (13:00)

Ako vam je stalo do posla i ne narušava vam zdravlje

Kako na kraj sa šefom: negativnost ne pomaže, aroganciju si ne možete dopustiti

Ono što je poželjno jest da govorite optimističnim tonom i pozitivno (kad god je to moguće). Nemojte biti nadureni. A i pasivni agresivci odmah dobivaju ne žuti, nego crveni karton. Šefovi, naime, mrze čuti one kolege koji stalno imaju negativan pristup stvarima i poslu, zanovijetaju, stalno ponavljaju kako se nešto ne može, da je „to prilično komplicirano“, ideja glupa i neizvediva, a budućnost projekta zasigurno vodi u propast… Šef je osoba koja je pod permanentnim pritiskom. I to sa svih strana. Stoga, ne treba mu još jedna cvilidreta, netko tko će ga stalno bombardirati s negativnostima i stvarati pritisak s nižih razina. Naravno, treba ukazati na problem. Međutim, imperativ je da se dođe i s rješenjem problema, a ne to uvijek očekivati od nadređenog. Budite mudri i lukavi, te šefovima pokažite dobru volju i tračak optimizma. Nacional

27.02. (15:00)

Nijedan ne podrazumijeva da moraš biti u nekom uredu

Poslovi koji će se najviše nuditi u idućih pet godina na tržištu rada

Digitalne vještine postat će ključne, pa se očekuje značajan rast potreba za njima u različitim industrijskim sektorima. To će biti eksperti za umjetnu inteligenciju, tzv. etički savjetnici i menadžeri etičke nabave, zatim inženjeri internet stvari (IoT) će biti od velikog značaja za povezivanje infrastrukture, kako bi optimizirali funkcionalnost gradova, industrija i drugih okruženja. Isto tako, očekuje se porast potrebe za stručnjacima za blockchain, stručnjaci za kibernetičku sigurnost će biti vrlo traženi za zaštitu osjetljivih podataka i kritične infrastrukture, a postojat će i potreba za  stručnjacima za rad na daljinu i virtualnu suradnju koji će se baviti i upravljanje timom u digitalnoj komunikaciji. Stručnjaci za e-trgovinu i digitalni marketing, analitičari podataka, digitalni influenceri također će biti od važnosti. A osim programera, bit će mjesta i za online učitelje i mentore. Mreža

26.02. (23:00)

Nema te ponude koju ne mogu odbiti

Europljani rade sve manje iako je nezaposlenost niska i nedostaje radne snage. Stručnjaci razmatraju kako ih potaknuti na rad

Dok neke države žele potaknuti ljude da rade što više kroz razne olakšice i benificije, Europljani sve više teže tome da rade manje. Prosječno tjedno radno vrijeme se smanjuje, raste broj onih koji rade pola radnog vremena, a sindikati zahtijevaju ukidanje radnog tjedna od 38,5 sati. Glavni razlog sadašnjeg stanja na tržištu rada je, tvrde brojni gospodarski stručnjaci, porast broja onih koji ne rade puno radno vrijeme. Sve više budućih zaposlenika traži četverodnevni radni tjedan, a već to samo po sebi podrazumijeva manjak radne snage u pojedinim sektorima. Poslodavci i vlade pokušavaju utvrditi kako od onih ljudi koje zapošljavaju izvući više radnih sati. DW

25.02. (17:00)

U punom pogonu

Najviše Hrvata radi u industriji, proizvodnja najvažniji poslodavac u 12 županija

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore kako je broj aktivnih stanovnika u zadnjem lanjskom mjesecu dosegnuo 1,77 milijuna, pri čemu je ukupno zaposlenih 1,65 milijuna, a nezaposlenih nešto manje od 115 tisuća. Grad Zagreb u pravilu, kad je riječ o tržištu rada, ima najbolje rezultate, no najnižu stopu nezaposlenosti ipak ima Varaždinska županija. U prosincu 2023. iznosila je 3,0%, dok je u Zagrebu bila 3,1%. Gleda li se ukupan broj zaposlenih, od njih ukupno 1,65 milijuna u zadnjem mjesecu 2023. najveći je dio bio zaposlen u pravnim osobama, dakle, poduzećima i javnom i državnom sektoru, 1,43 milijuna, dok ih je 200 tisuća u obrtu i slobodnim profesijama, a oko 18 tisuća u OPG-ima. Na nacionalnoj razini najviše njih bilo u prerađivačkoj industriji, više od 258 tisuća, te u trgovini (230 tisuća), dok je po više od 100 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, građevinskom sektoru, turizmu, obrazovanju i zdravstvu. Poljoprivreda je na kraju godine zapošljavala manje od 55 tisuća radnika, značajno manje od primjerice prijevoza, a manje i od ICT-a ili financijskog sektora. Iako industrija doživljava pad, i dalje zapošljava više od turizma i trgovine. Poslovni