Šveđani jednostavno razmišljaju drugačije: Zbog "Zero waste" politike nemaju dovoljno smeća pa ga uvoze - Monitor.hr
22.02.2020. (18:00)

Švedska, moja domovina

Šveđani jednostavno razmišljaju drugačije: Zbog “Zero waste” politike nemaju dovoljno smeća pa ga uvoze

Tijekom 2016. godine Švedska uvezla 2,3 milijuna tona smeća iz Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške, Irske i drugih zemalja. Spalionice griju više od milijun domova diljem zemlje. 24 sata


Slične vijesti

28.03. (11:00)

Od smeća do sirovine – ali bez čarobnog štapića

Hrvatska reciklaža: Propisi sjajni, praksa malo zahrđala

Konferencija OTPAD 360° okupila je stručnjake kako bi raspravili o kroničnim problemima hrvatskog sustava gospodarenja otpadom. Iako su zakoni usklađeni s EU standardima, praksa i dalje zapinje – od prenapunjenih odlagališta do neodrživog modela naplate otpada. Istaknuli su nužnost odgovornosti proizvođača i pravednije raspodjele troškova. Unatoč izazovima, primjeri poput biootpada u vrtićima pokazuju da napredak nije nemoguć. Zaključak? Hrvatska ima potencijal za kružnu ekonomiju, ali je potrebno manje birokracije i više stvarne akcije. Zgradonačelnik

15.03. (18:00)

Otpad? Ma to su samo sirovine u krivim rukama!

Kružna ekonomija na hrvatski način

Hrvatske tvrtke Premifab, EcoCortec i DOK-ING uspješno dokazuju da otpad nije kraj, već početak. Premifab reciklira otapala, smanjuje emisije CO₂ i planira proizvodnju bioetanola. EcoCortec iz Belog Manastira reciklira plastične folije, koristi solarnu energiju i smanjuje otpad na 0,01%. DOK-ING čak pretvara mulj iz otpadnih voda u zeleni vodik. Ove inovativne kompanije pokazuju da kružna ekonomija nije samo ekološki, već i ekonomski isplativa – jer kad pametni rade, otpad postaje vrijednost, a ne problem. Lider

30.12.2024. (13:00)

Jer nije svo smeće - smeće

Gospodarenje otpadom: Osijek reciklira u papučama, Zagreb planira iz Resnika

Hrvatski gradovi ubrzano inoviraju u gospodarenju otpadom. Osijek prednjači s 57,65% odvojenog otpada i projektom “Reciklirajte u papučama,” dok Zagreb planira moderan Centar za gospodarenje otpadom u Resniku za zatvaranje Jakuševca do 2028. Prelog, Krk i još šest gradova pridružili su se klubu “50+” u odvojenom prikupljanju otpada. Tvrtka Tehnix, sa svojih 60 patenata, globalni je lider u zelenim tehnologijama, naglašavajući kružnu ekonomiju i održivi razvoj. Hrvatska u reciklaži hita prema zelenom planu, a prljave ulice polako postaju stvar prošlosti. Lider

30.01.2022. (20:00)

Otpad kao novi početak

Što sve podrazumijeva kružno gospodarstvo

Ekonomski model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala kako bi se osigurala duža vrijednost proizvoda. Stvaranje što manjih količina otpada, njegovo odvajanje na mjestu nastanka, usmjeravanje tokova otpada prema raznim načinima njegova iskorištavanja i postupanje s otpadom kao resursom. Primjerice, recikliranjem 140 tona kartonske ambalaže godišnje sprječava se sječa više od 1800 stabala godišnje, a reciklira se više od četiri milijuna otpadnih pakiranja tetrapaka. Tportal

11.09.2021. (15:00)

Science, bitch!

Budućnost plastičnih masa koje se jednostavnom destilacijom pretvaraju u osnovnu sirovinu

Uzalud povika protiv plastike kad proizvodnja umjetnih polimera raste po stopi od osam posto godišnje, a od svih proizvedenih polimera 40 posto se utroši za pakiranje. I što sad? Plastika se može bacati u žuti kontejner, ali što onda? Kako je reciklirati? Celofanskoj ambalaži nije mjesto u kontejneru za plastične mase, nego u kontejneru za papir – jer celofan je regenerirana celuloza, dakle papir u kemijskom smislu. Ali tko će to znati? To znam ja kao kemičar, a zapravo ne znam, jer mi nedostaje kemijska analiza onoga što bacam u kontejner. Rješenje je u polimeru koji se može lako reciklirati, a još više takvom koji će se moći lako odvojiti od drugih polimera s kojima se nalazi u „plastičnom otpadu“. Nenad Raos u optimističnom tonu najavljuje budućnost recikliranja potkrijepljenim znanstvenim tezama za Bug.hr.

29.05.2021. (12:30)

Great taste for zero waste

Obitelj iz Zagreba samostalno odvaja i reciklira svoj otpad, a proizvodi i svoje deterdžente i kozmetiku

Obitelj Topić s Trešnjevke član je mreže “Zero waste Hrvatska”, inicijative koja potiče na život bez, odnosno što moguće manje otpada, a svoj su život ekološki prihvatljivim idejama prilagodili gotovo svaku prostoriju svoje kuće. Osim što su iz kućanstva izbacili upotrebu plastičnih predmeta i vrećica, iz prehrane su izbacili meso, a s vremenom su počeli proizvoditi i vlastite deterdžente i sapune, ali i dezodoranse. Ispred kuće u crnom komposteru koriste kalifornijske crve koji bačene ostatke hrane pretvaraju u kompost. Odvajanje i recikliranje otpada zahtjeva truda i vremena, međutim takav način života zahvalniji je za okoliš, zaključuju Topići. Jutarnji

24.04.2019. (19:00)

Otkako je Kina zatvorila pogone za reciklažu gomila se smeće u brojnim zemljama

23.09.2018. (15:47)

Zemlje bi mogle imati velikih gospodarskih i ekoloških koristi od boljeg prikupljanja, recikliranja i odlaganja otpada, kaže Svjetska banka i dodaje da se trećina svjetskog otpada umjesto toga odlaže na otvorenim prostorima bez ikakve obrade

20.10.2017. (10:20)

Manje smeća - velika sreća

Hrvatska do 2020. treba odvojeno prikupljati i reciklirati 50 posto otpada

Hrvatska kao članica EU ima zahtjevan zadatak do 2020. godine odvojeno prikupljati i reciklirati 50 posto određenih vrsta otpada, prije svega papira, metala, plastike, stakla i tekstila. Prema riječima načelnice sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša Sanje Radović Josić, Hrvatska ima trend smanjenja odlaganja otpada, ali odlaganje još uvijek iznosi previsokih 77 posto. Hrvatskoj na raspolaganju u ovoj misiji stoji i 475 milijuna eura iz EU fondova. geek.hr

20.04.2017. (19:30)

Bavimo se krivom vrstom smeća

U recikliranju otpada Hrvatska je najgora u EU

Prema podacima Eurostata, u 2014. je godini svaki stanovnik EU-a proizveo 162,6 kilograma ambalažnog otpada. Ova količina varira od 219,5 kilograma, koliko se generira u Njemačkoj, do 48,3 kilograma, koliko stvori svaki stanovnik Hrvatske. Na dnu smo ljestvice i po postotku otpada koji recikliramo. Europska unija zadala si je zadatak da do 2008. godine sve zemlje recikliraju najmanje 55 posto otpada, a jedna od rijetkih zemalja koje do danas ovaj zadatak nisu ispunile je i Hrvatska. Glas Slavonije