Švicarski startup konzervirao je zrak iz Švicarske i kao takvog ga prodaje stanovnicima vrlo zagađenih gradova poput onih u Kini i Indiji. Konzerve zraka koštaju 19,95 švicarskih franaka i sadrže dovoljno zraka za više od 120 udisaja, što je dovoljno za oko deset minuta korištenja. CroEnergo.eu, The Local
Ambalaža u kojoj je više plastike nego proizvoda, velike kutije, a malo sadržaja, sve će to otići u povijest – kaže hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan u priopćenju za javnost. Europski parlament je zato potvrdio zabranu pakiranja čiji je isključivi cilj zavarati potrošača oko količine samog proizvoda poput nepotrebnih slojeva ambalaže ili lažnog dna. Prosječan stanovnik EU baci oko 188.7 kg ambalažnog otpada, a u Hrvatskoj se baci oko 75 kilograma, od toga se samo manji dio reciklira. Ovom odredbom ćemo osigurati da građani dobiju najviše za svoj novac, ali i zaštiti okoliš – zaključuje u priopćenju. Index… Vijest je odmah naišla na kritike, budući da se u vrećicama čipsa ne “prodaje zrak” da bi prevarilo kupce, već se puni dušikom koji čuva rok trajanja čipsa i čuva od lomljenja. Index
Istraživanje, koje je Guardian proveo u suradnji s međunarodnim timom znanstvenika, pokazalo je da je zrakom onečišćenim lebdećim česticama PM2,5 najpogođenija Sjeverna Makedonija, a slijedi je Srbija te istočnoeuropske zemlje Rumunjska, Albanija, Slovačka, Poljska i Mađarska. Općenito, situacija u istočnoj Europi znatno je teža nego u zapadnoj, izuzevši područje oko rijeke Po u Italiji. Iako nije u skupini zemalja koje su najteže pogođene onečišćenjem zraka, i Hrvatska ima problem s prekoračenjima graničnih vrijednosti čestica PM2,5 koje preporučuje WHO. Procjenjuje se da je oko 275.000 preuranjenih smrti godišnje prouzročeno lebdećim česticama PM2,5, a 64.000 dušikovim dioksidom, a onečišćeni zrak odgovoran je i za više od 1200 smrti godišnje osoba mlađih od 18 godina. Jutarnji
Spaljivanjem organskih tvari nastaju ugljikov dioksid i voda, a ponekad dušik i pepeo. Barem nas tako uče u školi. No, tako je samo u laboratorijskim uvjetima. U stvarnosti se oksidacija i karbonizacija nikad ne odvija do kraja. Nepotpunim izgaranjam nastaje smjesa svega i svačega, a to “sve i svašta” utječe na naše zdravlje. U tome prednjače spalionice otpada već po naravni stvari: svaki tehnološki postupak treba prilagoditi sirovini. A što činiti kad je sirovina – poput gradskog otpada – vrlo heterogena, a usto i varijabilna? Talijanski znanstvenici istražili su koliko one onečišćuju zrak na primjeru jedne takve spalionice i zaključili da proizvode puno manje štetnih plinova nego što je zakonom dozvoljeno. Spalionice nisu jedini izvor lebdećih čestica, od kućnih pogona do tvornica i automobila. Daleko najveći zagađivač zraka je – cestovni promet. Nenad Raos za Bug.
Dugotrajna izloženost povišenim razinama onečišćenja zraka povećavaju rizik od depresije kod starijih osoba, a druga je studija otkrila da dugotrajna izloženost čak i niskim razinama zagađivača povezana s pojavom depresije i anksioznosti. Do sada je bilo poznato da zagađeni zrak izrazito negativno utječe na fizičko zdravlje. Onečišćenje zraka povezuje se s razvojem respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, a sada je dokazano da utječe i na mentalno zdravlje ljudi. Zagađivači kojima su bili izloženi bile su sitne čestice poput prašine ili dima, dušikov dioksid, koji uglavnom proizlazi iz emisija plinova u prometu. Green
Mikroskopsko zagađenje zraka izazvano izgaranjem fosilnih goriva skraćuje životni vijek ljudi u svijetu za više od dvije godine, objavili su u utorak znanstvenici. U južnoj Aziji prosječna osoba živjela bi pet godina dulje da razine onečišćenja finim česticama promjera do 2,5 mikrometra odgovaraju standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), navodi se u izvješću Instituta za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu. U indijskim državama Uttar Pradesh i Bihar, u kojima živi 300 milijuna ljudi, bolesti pluća i srca izazvane onečišćenjem PM 2,5 česticama skraćuju očekivani životni vijek za osam godina, a u New Dehiju za deset godina. Onečišćenje PM 2,5 česticama, što odgovara debljini ljudske lasi, prodire duboko u pluća i ulazi u krvotok. Godine 2013. UN ga je svrstao među uzročnike raka. Po WHO-u, razina tih čestica u zraku ne bi smjela prelaziti 15 mikrograma po metru prostornom u 24 sata ili prosječno 5mcg/m3 u godinu dana. Budući da postoji sve više dokaza da su one jako štetne za zdravlje, WHO je prošle godine postrožio svoje standarde, prvi put od definiranja smjernica za kvalitetu zraka 2005. godine. Green
Zagreb je na vrhu popisa europskih gradova s najzagađenijim zrakom. Prate ga Bukurešt i Solun
Kemikalije koje se ispuštaju iz raznih proizvoda za čišćenje doma uzrok su brojnih respiratornih bolesti. Pojedinci koji redovito koriste sredstva za čišćenje kao dio svog posla, poput domara i spremačica imaju povećani rizik od stvaranja astme, a ljudi s postojećim respiratornim stanjima, mala djeca i starije osobe mogu biti podložniji učincima izloženosti otrovnim plinovima iz deterdženata. Prije dvije godine Agencija za zaštitu okoliša izradila je vodič za kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru s odjeljkom koji opisuje što učiniti kada radite s određenim proizvodima za kućanstvo u zatvorenom prostoru. Rješenje je prebaciti se na one proizvode koji odgovornije postupaju i prema okolišu i prema našem zdravlju. Green
Reduciranje izloženosti onečišćenom zraku poboljšava zdravlje već u roku od nekoliko tjedana
Glavni grad Indije već drugi tjedan obavijen je gustim otrovnim smogom. Svaki udah štetan je jer zrak u New Delhiju prelazi limit 10 puta – razine otrovnih čestica PM 2,5 dosegle su razinu 495, a dopušteno je 50. Rezultat je to spaljivanja usjeva u sjevernim pokrajinama, ispušnih plinova automobila i prašine. Vlasti su prošlog tjedna proglasile izvanredno stanje i stvar probale riješiti vodenim mlazovima, no bez učinka. Index
Plaže na Žnjanu zasute su pepelom, kupači iz mora izlaze prekriveni sitnim crnim komadićima ugljena. U istočnim kvartovima u gradu osjeća se teški smrad nagorenog odlagališta otpada na Karepovcu. No, problem seže dalje od neugodnih olfaktivnih iskustava, Arteist piše o kakvoći zraka u gradu i opasnosti za građane, budući nije poznato kakva su mjerenja provedena.