Svjetlosna godina, kolika je to udaljenost? I kolika je naša galaksija? - Monitor.hr
10.05.2021. (17:00)

Meditiranje o vlastitoj bitnosti

Svjetlosna godina, kolika je to udaljenost? I kolika je naša galaksija?

Dobar prikaz teško dokučivih veličina.


Slične vijesti

Danas (07:00)

Mali korak za proračun, ali veliki za hrvatski izvoz

Hrvatski svemirski sektor raste tri puta brže od ostatka industrije

Prvo mapiranje domaće aerospace industrije pokazalo je da je taj sektor u Hrvatskoj prošle godine narastao za 11,5% i ostvario 845,2 milijuna eura prihoda. Pritom tvrtke iz svemirskog segmenta bilježe skok prihoda od čak 34%, dok im je broj zaposlenih rastao 9,9% – tri puta brže od ostatka industrije. Svemirski sektor zapošljava gotovo petinu ukupne radne snage industrije (797 radnika). Na HISPACE konferenciji “Say HI to SPACE” predstavljeni su i konkretni domaći projekti: uklanjanje CO2 u svemiru, studentske i komercijalne rakete, orbitalni hardver te novi svemirski teleskop za snimanje Sunca. Lider

Jučer (20:00)

Kozmički Tinder: Kad zvijezde previše "zaiskre"

Tajna svemirskih bljeskova: Nisu pulsari, nego toksični parovi

Znanstvenici su otkrili da misteriozne, dugoperiodične radiosignale iz svemira, poput signala ASKAP J1745, najvjerojatnije ne emitiraju pulsari, već “kataklizmičke promjenjive zvijezde”. Riječ je o binarnom sustavu u kojem gusti bijeli patuljak agresivno privlači materijal sa susjedne zvijezde. Taj proces, potaknut iznimno snažnim magnetskim poljima i protokom nabijenih čestica, stvara toplinu te oslobađa specifično rendgensko i radijsko zračenje. Iako ovo otkriće nudi ključan trag za rješavanje dugogodišnjeg svemirskog misterija, astronomi napominju kako je istraživanje tek na početku te da ASKAP J1745 možda nije jedini mehanizam iza ovih neobičnih pojava. Index

25.05. (23:00)

Kozmički kanibalizam

Otkriće drevne galaksije Loki mijenja pogled na povijest Mliječne staze

Astronomi su duboko unutar diska Mliječne staze otkrili neobičnu skupinu od dvadeset zvijezda siromašnih metalima, starijih od 10 milijardi godina. Zbog specifičnog kemijskog sastava i zbunjujućih, suprotnih orbita, znanstvenici vjeruju da ove zvijezde predstavljaju ostatke drevne patuljaste galaksije nazvane Loki, koju je naša galaksija davno progutala. Ovo otkriće, temeljeno na podacima teleskopa Gaia, sugerira da je Mliječna staza rasla kroz rani, masivni “kozmički obrok”. Ako se postojanje Lokija potvrdi, astronomi će morati ozbiljno preispitati dosadašnje shvaćanje o evoluciji i turbulentnoj povijesti rasta naše galaksije. Index

13.05. (00:00)

Veliki prasak je bio samo početak, Webb je donio nacrte

Pomoću teleskopa James Webb izradili najdetaljniju mapu kozmičke mreže dosad

Fokusirajući se na razdoblje kada je svemir bio star tek milijardu godina, istraživači s prestižnog sveučilišta UC Riverside mapirali su goleme filamente tamne tvari i plina koji povezuju galaksije. Zahvaljujući Webbovoj infracrvenoj preciznosti, strukture koje su Hubbleu izgledale kao mutne mrlje sada su jasno razlučene. Javnosti je dostupan katalog od 164.000 galaksija, što znanstvenicima omogućuje dosad neviđen uvid u razvoj rane strukture svemira i praznina koje ga oblikuju. Kroz 13,7 milijardi godina dugu povijest razvoja galaksija astronomi sada mogu pratiti kako se ova veličanstvena arhitektura širila i oblikovala svemir koji danas poznajemo. Interesting Engineering

06.05. (13:00)

Svemirska Formula 1

Putanje asteroida kao prečica: Do Marsa i natrag u rekordnom vremenu

Nova studija u časopisu Acta Astronautica otkriva metodu koja bi povratno putovanje na Mars mogla skratiti na svega 153 dana. Umjesto isključivog čekanja planetarne opozicije, istraživači koriste orbitalne putanje asteroida (poput 2001 CA21) kao geometrijske predloške za brže koridore. Analiza pokazuje da bi poravnanje u 2031. godini omogućilo letjelicama izravnije rute, skraćujući vrijeme putovanja za gotovo polovicu. Ova inovacija ne zahtijeva praćenje samog asteroida, već koristi njegovu “putanju” za optimizaciju leta, čime se drastično smanjuju logistički izazovi i izloženost posade svemirskim uvjetima. Bug

05.05. (09:00)

Osmijeh za lunarni selfie

NASA objavila još fotki snimljenih tijekom misije Artemis II

NASA je objavila impresivnu arhivu od 12.000 fotografija s misije Artemis II, kojom su se ljudi nakon pola stoljeća vratili u blizinu Mjeseca. Snimljene kombinacijom profesionalnih Nikonovih aparata i iPhonea 17, fotografije bilježe povijesne trenutke poput “zalaska Zemlje”, pomrčine Sunca i detaljnih lunarnih kadrova. Iako kolekcija sadrži brojne duplikate i tehnički nesavršene snimke, stručnjaci su među njima otkrili prave vizualne dragulje. Ovi prizori ne samo da dokumentiraju postavljanje rekorda u udaljenosti od Zemlje, već ponovno oživljavaju svjetsku fascinaciju svemirskim istraživanjima kroz moderni objektiv. PetaPixel

02.05. (22:00)

Ako ćeš i dalje gledati u pod, nećeš vidjeti ništa zanimljivo

Osam veličanstvenih nebeskih uprizorenja u svibnju

Ovogodišnji svibanj pretvara noćno nebo u pravu pozornicu, počevši s „cvjetnim punim mjesecom“ koji već prvog dana nudi topli, narančasti sjaj. Sredinom mjeseca ljubitelji meteora mogu vrebati brze Eta Akvaride, dok će ranojutarnji susreti Marsa, Saturna i polumjeseca oduševiti ranoranioce. Mrak oko mlađaka 16. svibnja idealna je prilika za promatranje blistave jezgre Mliječne staze i dalekih galaksija. Uz Jupiter koji vodi do zviježđa Blizanaca i romantični ples Mjeseca i Venere, mjesec trijumfalno završava rijetkim „plavim mjesecom“ 31. svibnja, podsjećajući nas da su čuda, iako rijetka, itekako stvarna. Nat Geo

21.04. (00:00)

Samo se ne zna kamo se širi

Svemir se širi brže nego što to predviđaju standardni kozmološki modeli

Kozmolozi se suočavaju s Hubbleovom napetosti – nepodudaranjem brzine širenja svemira izmjerenog u ranom (67,4 km/s/Mpc) i lokalnom svemiru (oko 73,5 km/s/Mpc). Nova međunarodna analiza, koristeći preciznije “ljestve kozmičkih udaljenosti” i podatke teleskopa Webb, potvrđuje da razlika nije pogreška u mjerenju, već stvarna astronomska zagonetka. Iako lokalna mjerenja dosljedno pokazuju brže širenje, razlog tog ubrzanja ostaje nepoznat. Znanstvenici se nadaju da će nadolazeći teleskop Nancy Grace Roman konačno razjasniti širi li se svemir brže nego što fizikalni modeli predviđaju ili nam nedostaje ključni dio slagalice o evoluciji kozmosa. Bug

08.04. (00:00)

Razglednice su poslali, sad se trebaju vratiti kući

Povijesni prelet misije Artemis II: Nove spektakularne fotke

Posada misije Artemis II uspješno je završila povijesni prelet oko Mjeseca, zabilježivši preko 10.000 fotografija. Astronauti su svjedočili spektakularnom “zalasku Zemlje” i rijetkoj pomrčini Sunca koja je iz njihove perspektive trajala gotovo sat vremena. Tijekom misije, ekipa je promatrala bazene Hertzsprung i Orientale, potonji prvi put viđen ljudskim okom. Emotivan vrhunac bio je imenovanje dvaju kratera: Integrity i Carroll, potonji u čast preminule supruge zapovjednika Wisemana. Misija je spojila vrhunsku znanost s dubokim ljudskim emocijama, pripremajući put za buduća istraživanja dubokog svemira. CNN

04.04. (00:00)

Evo jedna skupna fotka svih nas

Povratak čovječanstva Mjesecu: Prve snimke misije Artemis II

NASA je objavila prve fotografije Zemlje snimljene iz letjelice Orion tijekom misije Artemis II. Na snimkama se vidi naš planet u spektakularnim bojama, uz uočljiv zeleni sjaj aurore. Ovo je prvi put u više od 50 godina da ljudi promatraju Zemlju iz ove perspektive. Četveročlana posada, koju čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen, nalazi se na desetodnevnom putovanju oko Mjeseca. Ova misija predstavlja ključni korak prema ponovnom slijetanju ljudi na Mjesečevu površinu, prvi put nakon završetka programa Apollo 1972. godine. Jutarnji

  • Astronauti prvi put nakon više od 50 godina napustili Zemljinu orbitu (Bug)