Svjetski je dan pčela: njihov nestanak mogao bi biti poguban - Monitor.hr
20.05.2021. (22:30)

Kraljice cvijeća

Svjetski je dan pčela: njihov nestanak mogao bi biti poguban

Pčela je jedini kukac koji proizvodi hranu koju mogu jesti i ljudi, a tu spadaju med, propolis i matična mliječ. 24sata


Slične vijesti

26.11.2023. (20:00)

Znanost iza pčelinjih proizvoda

Raos: Kako prepoznati pravi med

Čime se patvori med? Najjednostavnije se to čini šećernim sirupom, dakle koncentriranom otopinom običnog, trskinog ili repinog šećera, saharoze. Može se patvoriti i kukuruznim sirupom, koji se većinom sastoji od glukoze. No tu je kvaka. U kemijskom smislu prirodni med se najvećim dijelom sastoji od invertnog šećera, šećera koji je nastao hidrolizom saharoze, što znači da se sastoji od jednakih dijelova glukoze i fruktoze. Noviji znanstveni rad ukazuje kako viskoznost meda opada kada mu se doda šećer, bilo saharoza bilo njezin hidrolizat, invertni šećer. To je u skladu sa savjetom da pogledate kako med istječe iz tegle: viskoznost patvorenog meda je manja, pa će lakše istjecati. Razlika između dvije patvorine još se bolje vidi pri kalorimetrijskom mjerenju. Med naime promjenom temperature prelazi u staklastu modifikaciju. Prijelaz se kod prirodnog meda zbiva pri -39,5 oC, a kod patvorenog sa 30 % dodanog invertnog šećera pri -40,8 oC, razlika je dakle jedva veća od stupnja. No dodatkom 30 % šećernog sirupa temperatura ostakljivanja spušta se za više od deset stupnjeva – na vrijednost od -49,90 oC. Nenad Raos za Bug

06.07.2023. (13:00)

Oprašuje dok god ima struje

Stvorena prva robotska pčela koja može letjeti kao prava

Robot je nazvan Bee++, ima četiri krila, od kojih je svako opremljeno neovisnim laganim aktuatorima (svojevrsni motor, op.ur.) koji mogu samostalno kontrolirati krilo. Specifičan dizajn omogućava ovom umjetnom oprašivaču da u kretanju oponaša prave pčele. To je prvi robot koji može letjeti u svim smjerovima. Raspon krila je 33 mm. Ima težinu 95 mg, što je više od pčela koje se pojavljuju u prirodi, koje imaju težinu oko 10 mg. Trenutno može letjeti pet minuta i zbog toga mora ostati priključen na izvor napajanja. Očekuje se da će moći zamijeniti pčele u oprašivanju. Agroklub

14.06.2023. (13:00)

Terorist među insektima

Azijski stršljen pojede do 11 kg kukaca – najviše medonosnih pčela

Na europskom kontinentu prvi put je registriran 2004. godine i od tada je sve više prisutan. Otkrivene su kolonije u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Švicarskoj, a od 2014. ih ima i u Njemačkoj, pišea Agrarheute. Na njihovom meniju su razni insekti, a posebno vole komarce, manje ose i pčele. U sezoni pojedu do 11 kg kukaca, a prvenstveno su bazirani na hvatanju medonosnih pčela koje čine i do 85 posto njihovog jelovnika. To je ogromna razlika u odnosu na domaćeg stršljena kod kojeg one čine samo pet posto hrane. Dok su azijske pčele razvile strategiju obrane, europske pčele su u većoj opasnosti. Agroklub

13.06.2023. (12:53)

Najmanji McDonalds’s na svijetu gdje su kupci – pčele

23.04.2023. (16:00)

Sugar Daddy

Morgan Freeman pretvorio svoj ranč od 124 hektara u ogromno utočište za pčele

Morgan Freeman glumu zamijenio pčelarstvom - Akta.ba

Holivudski glumac Morgan Freeman najpoznatiji je po svojim izvanrednim izvedbama na velikom platnu, ali ga hvale i zbog čina koji nije povezan s njegovom glumačkom karijerom. Naime, Freeman je svoj prostrani ranč u Mississippiju pretvorio u utočište za pčele. Glumac, koji ima 84 godine, postavio je 26 košnica na svom ranču i zasadio vrste biljaka i drveća koje pčele vole, uključujući lavandu i stabla magnolije. Učinio je to, kaže, nakon što je saznao za nevolje pčela diljem svijeta. Dok su zaštitna pčelarska odijela standardna za mnoge pčelare, Freeman tvrdi da mu nisu potrebna jer ga pčele “nikada neće ubosti”. “Nisu me još ubole jer im ne pokušavam uzeti med ili bilo što, nego ih samo hranim. Mislim da to razumiju i međusobno govore: “Nećemo smetati ovom liku, on nam donosi šećernu vodu’”, rekao je novopečeni pčelar. Green

13.04.2023. (12:00)

U Istri će zbog pčela u jednoj općini manje kositi travnjake

11.11.2022. (21:00)

Ne možeš napraviti omlet bez...

Zbog pomora pčela zabrana svih pesticida? Ministrica: Hrvatska će onda proizvoditi manje, a uvoziti još više

Kako bi poljoprivrednici povećali prinos, usjeve često tretiraju pesticidima. Ipak, izgleda ne za dugo. Prikupljeno je više od milijun potpisa ljudi diljem Europe, koji traže zabranu uporabe sintetičkih pesticida u Europskoj uniji. Pokrenula je to inicijativa pod nazivom “Spasimo pčele i poljoprivrednike“. Europska komisija dala je zeleno svjetlo za pregovore. Inicijativom se traži postupno ukidanje pesticida oko 80%, a potom i potpunu zabranu do 2035. godine. Na dnevnom redu Europske komisije i Parlamenta tako će se naći i pitanje potpunog ukidanja sintetičnih pesticida. No, spomenuta inicijativa za zabranu korištenja pesticida dolazi u trenutku kada Europska unija priprema novu obavezujuću uredbu za smanjenje korištenja kemijskih sredstava u zaštiti bilja. Ministrica Vučković je kazala da je Hrvatska zatražila da se uvaži razmjeran postotak korištenja pesticida po državama. Drugim riječima, zabrana pesticida ne bi se trebala svima jednako zabraniti. Green

13.10.2022. (14:00)

Bzzzzzzzz

Odabrana najbolja fotografija divljine: ‘The big buzz’

Ovogodišnju glavnu nagradu najbolje wildlife fotografije, odnosno fotografije divljine, osvojila je američka fotografkinja Karine Aigner za prekrasnu fotografiju “zujajuće lopte” pčela koje se grudaju u teksaškom pijesku. Fotografija prikazuje ponašanje poznato kao loptanje pri čemu se skupina mužjaka radilica pokušava pariti s jednom maticom u sredini. To je intenzivno i agresivno ponašanje, za koje su suci odlučili da je savršeno prikazana na ovoj fotografiji. IFL Science

09.09.2022. (08:54)

Novi pravilnik o držanju pčela razljutio pčelare, uvode dodatne birokratske postupke i “pašne povjerenike”

09.08.2022. (15:00)

Ovo je njihovo doba godine. Pripazite!

Njemačka osa i europski ljuti stršljen često grade gnijezda u blizini čovjeka

Od srpnja do listopada u sve brojnijoj zajednici postoji i veliki broj gladnih ličinki, ose i stršljeni postaju agresivniji, nasrtljiviji, ulijeću u stanove, traže meso ili ribu kod roštilja, dolaze na zrelo voće i javljaju se problemi zbog bliskog kontakta i mogućih uboda – kaže Nediljko Landeka, voditelj Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Njemačka osa i europski ljuti stršljen često grade gnijezda u neposrednoj blizini čovjeka: u vrtovima, šupljim deblima, vrtnim kućicama za alat, kućicama za ptice, rupama u zidovima, ventilacijskim otvorima, kutijama za rolete, balkonskim ormarima, u lamperiji i potkrovljima. Građanima se preporučuje da ljeti ne nose preširoku odjeću jarkih boja u koju se kukci mogu zavući, ne nanose intenzivne mirise na kožu, pokrivaju voćne sokove i slatke namirnice na otvorenom, zatvaraju posude za smeće, ne hodaju bosonogi po travi i postavljaju zaštitne mreže na prozore i vrata. Tportal