Svjetski je dan pčela: njihov nestanak mogao bi biti poguban - Monitor.hr
20.05.2021. (22:30)

Kraljice cvijeća

Svjetski je dan pčela: njihov nestanak mogao bi biti poguban

Pčela je jedini kukac koji proizvodi hranu koju mogu jesti i ljudi, a tu spadaju med, propolis i matična mliječ. 24sata


Slične vijesti

Danas (18:00)

Nemojte ih ni slučajno pokušati deložirati

Pčele u centru Zagreba – bezbrižno zuje oko Jelačić placa, Sabora, u Maksimirskoj…

Po saznanjima Hrvatske udruge pčelara (HUP) Pčelinjak i Pčelarskog dežurstva, na javnim površinama u užem centru hrvatske metropole bez ikakvog nadzora obitava oko 500 zajednica pčela. Lani je u Zagrebu uklonjeno oko 150 rojeva, godinu prije više od 300, navodi Dražen Jerman, predsjednik Udruge. Rojevi se smještaju u svjetiljkama na glavnom gradskom trgu, bilo ih je na vratima Sabora, a pronađene su čak i u stajnom trapu jednog aviona. Nedaleko od škola, u šupljini stabala u Maksimirskoj, na samo pola metra od tramvajske pruge, mirno su živjele zajednice kojih prolaznici nisu bili niti svjesni. Toliko o opasnosti od pčela.  Pojašnjava da ne napadaju ako ih se ne dira, ali će svoje stanište braniti. No pčele u Zagrebu, od milja zvane ‘purgerice’, po njegovu su iskustvu izuzetno mirne i pitome, naučene na ljude i vrevu. Međutim, njihov život unutar hrvatskih gradova nije zakonski reguliran te ispada da ‘purgerice’ krše čovjekova pravila. Izvještava Tportal.

Srijeda (21:27)

Morgan Freeman svoj ranč od 124 hektara pretvorio u ogromno utočište za pčele

30.10.2021. (09:30)

Medeni krov

Pčele na krovu bečke Vijećnice godišnje proizvode 180 kilograma meda

Bečka gradska vijećnica nije samo središte politike nego i pčela. Od 2014. godine na krovu Vijećnice u glavnom gradu Austrije nalazi se nekoliko košnica. Smještene su za aktivnu zaštitu pčela u gradu, a raznovrsnu hranu pronalaze na starim stablima u parku ispred zgrade. Ove pčele godišnje proizvede više od 180 kg meda koji se potom daje u dobrotvorne svrhe. Košnice na krovu gradske vijećnice su projekt koji treba služiti kao primjer drugima. Beč se obvezao na očuvanje količine zelenila u gradu. O pčelama se brine vijećnički pčelar. Green. Nadamo se da su im pčele dosad uzimljene. Naime, iako pčele ne spavaju zimski san, dolaskom hladnijih dana mora ih se adekvatno pripremiti za zimu. Podravski

19.07.2021. (22:00)

David Attenborough: Svi bi u dvorištu trebali ostaviti žlicu šećera, tako ćete pomoći pčelama

Britanski prirodoslovac David Attenborough savjetuje da svatko u svome dvorištu ostavi žlicu šećera kako bi se pčele mogle hraniti i dobiti dovoljno energije da se vrate do košnice. Naime, one često znaju biti preumorne da bi se vratile u košnicu. Trećinu hrane koju jedemo oprašile su pčele i on su zaslužne za hranjenje 90% svjetske populacije. “Kada bi pčele nestale s planeta, ljudima bi ostalo samo četiri godine života”, rekao je jednom prilikom Attenborough. N1 / Mirror

11.08.2020. (01:00)

Kukci koji život znače

Ako nestanu pčele, čovječanstvu su preostale 4 godine

Bez pčela nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane, pa ni ljudi. Većini odraslih kukaca, pa tako i pčelama, napominje prof. Tlak Gajger, ekstremno visoke vanjske temperature mogu prouzročiti ugibanje. Pčele koriste mnoge zanimljive načine kako bi se rashladile tijekom vrućih dana, poput traženja skloništa u sjenovitim dijelovima njihova staništa, unošenjem vode u gnijezda, pa čak i smanjivanjem ili prekidanjem letačke aktivnosti. 24 sata

30.07.2020. (01:30)

Radnici koje ne možemo zamijeniti

Manjak pčela već sad dovodi do nestašica hrane

Broj divljih pčela opada zbog manjih površina pod cvijećem, korištenja otrovnih pesticida i klimatske krize. Domaće pčele bore se s bolestima. Zbog toga bi i do tri četvrtine svjetskih usjeva moglo ove godine podbaciti s prinosom, pokazuje istraživanje. Od sedam biljki u 13 američkih saveznih država njih pet već pokazuje znakove pada prinosa zbog manjka pčela. Među njima su jabuke, borovnice i trešnje. T-portal

07.07.2020. (23:30)

Dronski med

Zamjena za pčele: Dronovi i roboti-oprašivači

Bug traži rješenje za smanjivanje broja pčela, odnosno za problem oprašivanja (jer svakog IT-jevskog nerda uvijek muči problem nedostatka oplodnje i redovitog oprašivanja):

Jedna od visokotehnoloških alternativa pčelama su mikro-dronovi koji poput pravih pčela zuje uokolo po livadama, voćnjacima i usjevima, oprašujući cvjetove voćaka i povrtnica

Pištolji s mjehurićima kojima bi se ispaljivalo pelud po biljkama

Kombinacija prve dvije tehnike: na nešto veći dron pričvrstiti raspršivač za mjehuriće i programirati let te „bespilotne pčele“ iznad umjetnih cvjetova

07.02.2020. (19:30)

Domaći grenlandski ledeni med

Klimatske promjene krive za smanjenje broja pčela

Vjerojatnost uočavanja pčela na bilo kojem mjestu u Europi i Sjevernoj Americi smanjila za trećinu od 1970-ih jer se pčele premještaju prema sjeveru Europe i Sjeverne Amerike, onako kako se očekuje uz klimatske promjene, upozoravaju znanstvenici. Populacije pčela se jesu proširile hladnijim sjevernim regijama, no to nije dovoljno da nadoknadi gubitke u njihovu ukupnom broju. Rastuće temperature izazivat će dodatni pad njihova broja, koji je i dosad bio veći nego što se prije mislilo. Index / BBC

05.10.2019. (10:30)

Gorka istina

Najgora godina za europske pčelare – zbog ekstremnih meteoroloških događaja

Godina 2019. “crna je godina” jer je berba meda u nekim područjima gotovo prepolovljena u odnosu na količine prikupljene u 2018. godini. Problem – vrijeme. Od siječnja do početka rujna u Italiji je zabilježeno više od tisuću ekstremnih meteoroloških događaja, uključujući tuču, oluje i toplotne udare; bilo ih je 50% više nego lani. U Francuskoj je na proljeće bilo udara mraza, nakon čega je krajem lipnja uslijedio topotni val od kojeg se topio vosak u košnicama. U Rumunjskoj su oborine u jesen i zimu bile preslabe, a sve su ove države pogodili mraz, suša i obilne kiše. N1