20.05.2021. (22:30)
Kraljice cvijeća
Svjetski je dan pčela: njihov nestanak mogao bi biti poguban
Pčela je jedini kukac koji proizvodi hranu koju mogu jesti i ljudi, a tu spadaju med, propolis i matična mliječ. 24sata…
Pčela je jedini kukac koji proizvodi hranu koju mogu jesti i ljudi, a tu spadaju med, propolis i matična mliječ. 24sata…
Svjetski je dan pčela, važno je osvijestiti koliko su nam za život važni ovi sićušni kukci bez kojih svijet ne bi izgledao isto
Solitarne pčele ne proizvode hranu ljudima i na svijetu ih ima oko 20.000 vrsta. Pošto ne prave med, mnogi za njih ne znaju iako im je važnost za ekosustav presudna. Oprašivanje je sto puta važnije od ukupnih vrijednosti svih pčelinjih proizvoda koje danas znamo, a za pojedine biljke solitarne pčele daleko su važnije od medonosnih. Jedna solitarna pčela učinkovita je kao 120 medonosnih. Na primjer, za oprašivanje jednog hektara nasada jabuke potrebno je 500 solitarnih ili pak 60.000 pčela medarica. Koliko su korisne govori i činjenica o mogućnosti najma. Jedan uzgajivač višanja tri godine koristi usluge oprašivanja i kaže da bez solitarnih pčela ne bi mogao. Čupavije su pa brže dođe do oplodnje. Osim toga, lete na nižim temperaturama, a izvrsno rade i dok pušu jaki vjetrovi. Green
Nove zgrade u engleskom gradu Brightonu morat će imati cigle/košnice kako bi udomile pčele
Po saznanjima Hrvatske udruge pčelara (HUP) Pčelinjak i Pčelarskog dežurstva, na javnim površinama u užem centru hrvatske metropole bez ikakvog nadzora obitava oko 500 zajednica pčela. Lani je u Zagrebu uklonjeno oko 150 rojeva, godinu prije više od 300, navodi Dražen Jerman, predsjednik Udruge. Rojevi se smještaju u svjetiljkama na glavnom gradskom trgu, bilo ih je na vratima Sabora, a pronađene su čak i u stajnom trapu jednog aviona. Nedaleko od škola, u šupljini stabala u Maksimirskoj, na samo pola metra od tramvajske pruge, mirno su živjele zajednice kojih prolaznici nisu bili niti svjesni. Toliko o opasnosti od pčela. Pojašnjava da ne napadaju ako ih se ne dira, ali će svoje stanište braniti. No pčele u Zagrebu, od milja zvane ‘purgerice’, po njegovu su iskustvu izuzetno mirne i pitome, naučene na ljude i vrevu. Međutim, njihov život unutar hrvatskih gradova nije zakonski reguliran te ispada da ‘purgerice’ krše čovjekova pravila. Izvještava Tportal.
Morgan Freeman svoj ranč od 124 hektara pretvorio u ogromno utočište za pčele
Bečka gradska vijećnica nije samo središte politike nego i pčela. Od 2014. godine na krovu Vijećnice u glavnom gradu Austrije nalazi se nekoliko košnica. Smještene su za aktivnu zaštitu pčela u gradu, a raznovrsnu hranu pronalaze na starim stablima u parku ispred zgrade. Ove pčele godišnje proizvede više od 180 kg meda koji se potom daje u dobrotvorne svrhe. Košnice na krovu gradske vijećnice su projekt koji treba služiti kao primjer drugima. Beč se obvezao na očuvanje količine zelenila u gradu. O pčelama se brine vijećnički pčelar. Green. Nadamo se da su im pčele dosad uzimljene. Naime, iako pčele ne spavaju zimski san, dolaskom hladnijih dana mora ih se adekvatno pripremiti za zimu. Podravski
Britanski prirodoslovac David Attenborough savjetuje da svatko u svome dvorištu ostavi žlicu šećera kako bi se pčele mogle hraniti i dobiti dovoljno energije da se vrate do košnice. Naime, one često znaju biti preumorne da bi se vratile u košnicu. Trećinu hrane koju jedemo oprašile su pčele i on su zaslužne za hranjenje 90% svjetske populacije. “Kada bi pčele nestale s planeta, ljudima bi ostalo samo četiri godine života”, rekao je jednom prilikom Attenborough. N1 / Mirror
Bez pčela nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane, pa ni ljudi. Većini odraslih kukaca, pa tako i pčelama, napominje prof. Tlak Gajger, ekstremno visoke vanjske temperature mogu prouzročiti ugibanje. Pčele koriste mnoge zanimljive načine kako bi se rashladile tijekom vrućih dana, poput traženja skloništa u sjenovitim dijelovima njihova staništa, unošenjem vode u gnijezda, pa čak i smanjivanjem ili prekidanjem letačke aktivnosti. 24 sata
Broj divljih pčela opada zbog manjih površina pod cvijećem, korištenja otrovnih pesticida i klimatske krize. Domaće pčele bore se s bolestima. Zbog toga bi i do tri četvrtine svjetskih usjeva moglo ove godine podbaciti s prinosom, pokazuje istraživanje. Od sedam biljki u 13 američkih saveznih država njih pet već pokazuje znakove pada prinosa zbog manjka pčela. Među njima su jabuke, borovnice i trešnje. T-portal…
Bug traži rješenje za smanjivanje broja pčela, odnosno za problem oprašivanja (jer svakog IT-jevskog nerda uvijek muči problem nedostatka oplodnje i redovitog oprašivanja):
Jedna od visokotehnoloških alternativa pčelama su mikro-dronovi koji poput pravih pčela zuje uokolo po livadama, voćnjacima i usjevima, oprašujući cvjetove voćaka i povrtnica
Pištolji s mjehurićima kojima bi se ispaljivalo pelud po biljkama
Kombinacija prve dvije tehnike: na nešto veći dron pričvrstiti raspršivač za mjehuriće i programirati let te „bespilotne pčele“ iznad umjetnih cvjetova