Igor Tomić, bloger, freelancer i digitalni nomad, u intervjuu za Buku daje savjete svima koji žele zarađivati za život preko interneta. “Mnogi se odlučuju za destinacije poput Tajlanda, Indonezije ili Filipina, jer su to države koje imaju odličnu klimu, prijatne ljude, dobru hranu i nude puno sadržaja za mnogo manje novca u odnosu na ekonomski razvijene zemlje”, kaže Tomić.
Prije nešto više od tri godine, Hrvatska se uvrstila na listu zemalja koje izdaju vize digitalnim nomadima. Ovu vrstu vize trenutno nudi dvadesetak zemalja u svijetu. Prema procjenama, više od 17 milijuna Amerikanaca živi i radi kao digitalni nomadi. Vlade ovih 20 zemalja, u odobravanju viza digitalnim nomadima vidjele su priliku u dodatnim prihodima jer se očekuje da digitalni nomadi imaju natprosječne prihode te da će novac trošiti baš u njihovoj državi i time jačati lokalnu ekonomiju. U Hrvatskoj je 700 digitalnih nomada, a najveći broj trenutno je iz Rusije i Ukrajine. Na popisu su još i nomadi iz Bjelorusije, Amerike, Britanije, Australije i Kanade te iz Srbije i BiH. (Forbes)
Digitalni nomadizam, potaknut tehnološkim napretkom i željom za slobodom, redefinira rad i način života. Omogućen visokom brzinom interneta, pojedinci mogu raditi na daljinu s bilo kojeg mjesta, izazivajući tradicionalnu uredsku kulturu. Uspon digitalnih nomadskih zajednica diljem svijeta potiče suradnju i osobni rast putem izloženosti različitim kulturama. Međutim, izazovi poput samodiscipline i usamljenosti prate ovaj način života. Unatoč tome, digitalni nomadizam nastavlja dobivati zamah kako pojedinci prioritiziraju iskustva nad materijalnim posjedima, oblikujući budućnost rada i osobnog ispunjenja. Monitor
U eri koju karakterizira brzi tehnološki napredak i promjenjivi društveni normi, pojavila se nova vrsta profesionalaca koja preoblikuje tradicionalni koncept rada i načina života. Ti pojedinci, poznati kao digitalni nomadi, oslobađaju se okova konvencionalnih uredskih prostora i prihvaćaju život s lokacijskom neovisnošću i rad na daljinu. Uspon digitalnog nomadizma predstavlja duboku promjenu u načinu na koji doživljavamo rad, putovanje i osobno zadovoljstvo.
Digitalni nomadizam nije nov fenomen, ali je u posljednjih nekoliko godina stekao značajnu snagu zahvaljujući nekoliko ključnih čimbenika. Prije svega, tu je široka dostupnost visokih brzina internetskog pristupa, što je omogućilo ljudima da rade s gotovo bilo kojeg mjesta na svijetu. Bez obzira jesu li slobodni stručnjaci, zaposlenici na daljinu ili poduzetnici, digitalni nomadi mogu ostati povezani i produktivni s udaljenih krajeva svijeta.
Još jedan pokretač uspona digitalnog nomadizma je rastuće nezadovoljstvo tradicionalnom uredskom kulturom. Mnogi profesionalci osjećaju se ugušeno u svakodnevnoj rutini od 9 do 5 i žude za više fleksibilnosti i autonomije u svom radnom životu. Prihvaćanjem digitalnog nomadskog načina života, mogu oblikovati vlastite rasporede, birati vlastito radno okruženje i prioritet dati iskustvima nad materijalnim posjedima.
Osim praktičnih koristi rada na daljinu, digitalni nomadizam nudi niz osobnih i kulturnih prednosti. Putovanje i život u različitim dijelovima svijeta izlažu pojedince novim kulturama, jezicima i perspektivama, potičući osobni rast i obogaćujući njihove živote na načine na koje to tradicionalni uredski poslovi ne mogu.
Štoviše, digitalne nomadske zajednice su se pojavile u gradovima diljem svijeta, pružajući podršku, mogućnosti umrežavanja i osjećaj pripadnosti onima koji žive nomadski način života. Te zajednice potiču suradnju, kreativnost i prijateljstvo među slično mislećim pojedincima koji dijele strast za istraživanjem i radom na daljinu.
Međutim, digitalni nomadizam nije bez izazova. Iako je sloboda rada s bilo kojeg mjesta oslobađajuća, zahtijeva disciplinu, samomotivaciju i vještine učinkovitog upravljanja vremenom kako bi se održala produktivnost i ravnoteža. Dodatno, navigacija različitim vremenskim zonama, kulturnim normama i logističkim preprekama može predstavljati izazove za digitalne nomade.
Nadalje, prolazna priroda digitalnog nomadskog načina života ponekad može dovesti do osjećaja usamljenosti, izolacije ili bez korijena, posebno za one koji žude za stabilnošću ili dubljim povezivanjem. Izgradnja i održavanje odnosa, kako osobnih tako i profesionalnih, može zahtijevati dodatni napor kada ste stalno u pokretu.
Zaključno, uspon digitalnog nomadizma predstavlja paradigmu u načinu na koji pristupamo radu, načinu života i osobnom zadovoljstvu u 21. stoljeću. Omogućen tehnologijom i potaknut željom za slobodom i fleksibilnošću, digitalni nomadi redefiniraju način na koji živimo i radimo, transcendirajući geografske granice i prihvaćajući život avanture, kreativnosti i mogućnosti. Dok trend nastavlja dobivati na zamahu, bit će zanimljivo vidjeti kako digitalni nomadizam oblikuje budućnost rada i utječe na naše kolektivno shvaćanje uspjeha i sreće.
NordLayer svake godine otkriva najbolje i najgore zemlje za rad na daljinu na temelju četiri različita kriterija: kibernetička sigurnost, ekonomska sigurnost, digitalna i fizička infrastruktura te društvena sigurnost. Što se tiče Hrvatske, turizam (prema čemu je Hrvatska na 11. mjestu) i odlični vremenski uvjeti tijekom godine čine ju vrlo atraktivnim odredištem. Budući da Hrvati imaju prilično dobro znanje engleskog jezika, mnogi se nomadi osjećaju dobrodošlo. Na sedmom smo mjestu po pitanju kibernetičke sigurnosti, a ispred nas iz regije je jedino Slovačka. Slovenija je bolje rangirana na ljestvici socijalne sigurnosti te digitalne i fizičke infrastrukture, na čemu moramo još poraditi. Lider
Uglavnom mladi, pokretni i prostorno dislocirani ljudi koji posredstvom suvremenih digitalno-tehnoloških oruđa za kreativno-intelektualni rad, za sebe ili poslodavce obavljaju posao na daljinu. Proizvodi globalizacije, ljudi neopterećeni porijeklom i korijenima, građani svijeta. Mladi, a pritom sa znanjima i vještinama što im omogućuje zaradu koja ih smješta u barem srednjeklasni registar. Jedinke koje visoko podižu dosegnute ljestvice individualizma. Najčešće su samci s teško zamislivom obiteljskom prtljagom. Sami među ostalima – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti…
Projekt udruge Digital Nomad Hrvatska cilja riješiti problem pronalaska prostora za stotine digitalnih nomada već u RH. Prema istraživanju koje je proveo NomadList.com, samo u srpnju ove godine u Hrvatsku je ušlo 3000 digitalnih nomada – 1200 u Zagreb, 1200 u Split i 600 u Dubrovnik. Riječ je o ljudima koji svojim poslom nisu vezani uz određenu lokaciju, no moraju imati pristup digitalnim tehnologijama i dobroj internetskoj vezi. Imali su i problem s pronalaskom smještaja. S partnerima smo naporno radili i ponosni smo što možemo podijeliti sa svima da je od 15. listopada 2021. na platformi DNA Stay za rezervacije već prvog dana objavljeno više od 5000 oglasa. Poslovni
Prilika je to za turističku tvrtku da napuni kapacitete van sezone, zbog čega će ovo selo biti otvoreno zasad do 31. ožujka. Ponuda je dogovorena za 20 mobilnih kućica i 20 parcela. Za socijalizaciju, networking i sastanke na raspolaganju je coworking prostor te gratis dvorana. Dodatne aktivnosti koje im se nude na smještaju su SPA, gym, restorani, usluga pranja rublja. Poslovni
Dean Kuchel, jedan od utemeljitelja i voditelja zajednica Digital Nomad World (DNW) i Digital Nomad Israel (DNI), boravi u Zagrebu te ovdje između ostaloga pokušava oformiti zajednicu digitalnih nomada. Svijetom putuje već osam godina i prošao je više od 100 zemalja svijeta. Za Tportal je ispričao kako se tu radi o načinu života. Uz vođenje zajednica radi u tehnološkom sektoru. Kaže da uz stabilan posao i dobru organizaciju moguće je dobro živjeti i još uštedjeti. Za život u Hrvatskoj kaže da nije toliko skup, Zagreb nije ni toliko veliki grad iako je metropolitanski, ljudi ovdje su ljubazni, Wi-Fi povezanost je dobra, a posebno je pohvalio trud oko toga da se digitalni nomadi osjećaju dobrodošlima. Sada Hrvatska dolazi s ovim vizama. I ne da možeš samo ostati, nego možeš otvoriti račun u banci, imati adresu, biti rezident i imati pristup zdravstvenom sustavu, što je izazov mnogim ljudima. Vjerujem da će sve više zemalja to pratiti.
Pandemija je dovela do toga da su ljudi prigrlili tehnologiju koja im je omogućila virtualnu suradnju, komunikaciju te omogućila poslovanje preko digitalnih platformi. Utjecala je na povećanje i fleksibilnost u radu, ali i na lakše i transparentnije praćenje radnog učinka. Danas se više no ikad usvajaju hibridni modeli poslovanja, odnosno kombiniranje rada na daljinu i onog iz ureda, a samim se time povećava mogućnost odabira lokacije iz koje se želi raditi, pri čemu je jedan od preduvjeta i niži trošak u odnosu na matičnu zemlju. Airbnb preusmjerio fokus sa smještaja za kratkoročne boravke na dugoročne najmove, naprimjer na mjesec ili više za rad na daljinu i da se iznos dugoročnih boravaka (najmanje 28 noćenja) gotovo udvostručio u odnosu na prošlu godinu… Novi list
Mjesečno potroši 1424 dolara, a od toga mu na hranu ode $608 (43%!), na stanarinu i režije $540 (38%). Stan mu je 60 m2 i ima tri minute hoda do Dioklecianove palače i 6 minuta do Rive. Zadovoljan je životom u Splitu i veli da troši dosta manje nego bi trošio u SAD, a odgovara mu i sporiji ritam života ovdje, druželjubivost ljudi, zabava i niska stopa kriminala. Linkovi: Hrvatska otvara vrata digitalnim nomadima, Kako se prijaviti. Članak sa CNBC