Tereza Kesovija u 87. godini krenula na svoju posljednju turneju, kod Stankovića - Monitor.hr
Danas (11:00)

Srce kao katedrala

Tereza Kesovija u 87. godini krenula na svoju posljednju turneju, kod Stankovića

Glazbena ikona Tereza Kesovija u emisiji Nedjeljom u dva rezimirala je impresivnu karijeru najavivši oproštajnu turneju zbog zdravstvenih poteškoća s vidom i sluhom. “Žena vulkan” emotivno se prisjetila siromašnog djetinjstva, otkrila da su njezini roditelji prodali svinju kako bi joj kupili prvu flautu, te istaknula važnost oprosta kao životne filozofije. Govoreći o susretima s Titom i Tuđmanom, naglasila je da ostaje vjerna svojim stavovima bez obzira na današnje interpretacije. Za nju je pozornica bila i ostala jedini istinski eliksir života, a publika neraskidivi dio njezina bića. Sinoć je održala koncert na Starom placu na kojem se oprostila od splitske publike (Index). Posljednji koncert održat će na svoj 88. rođendan u Zagrebu. HRT, tportal


Slične vijesti

Prekjučer (18:00)

Kako nas pop glazba i AI odvode u totalitarizam

Laibach: Danas je pop u glazbi najefikasniji jezik za organizaciju pažnje, percepcije i želje

Eurovizija je inače sustav koji nas zanima upravo zato što funkcionira na razini spektakla, identiteta i kontrole, mjesto je na kojem se politika i pop ne skrivaju, već otvoreno surađuju. Ideja da predstavljamo Sloveniju ili čak državu NSK nije bila nemoguća, ali ni presudna. K-pop, eurodance i slične forme nisu iznimke, već koncentrati sustava pop glazbe – precizno proizvedeni, optimizirani, globalno razumljivi. Ako želiš govoriti o stvarnosti, moraš govoriti njezinim jezikom. Politika je već neko vrijeme prešla u režim spektakla, gdje granica između ideologije i performansa postaje sve tanja. Ono što vidite kao ‘igrokaz’ zapravo je vrlo funkcionalan mehanizam. Provokacija, negacija, polarizacija – sve su to elementi dramaturgije koja proizvodi pažnju. Pitanje više nije tko ima pravo, nego tko uspijeva kontrolirati narativ. Rekli su iz Laibacha za tportal, povodom objave novog albuma Musick.

26.04. (22:00)

Kako je crni val preživio pendreke, cenzuru i spavanje na kukuruzu

Želimir Žilnik o umjetnosti pobune, filmskoj povijesti i društvenim previranjima

U ovoj epizodi emisije Zavidavanje, Lado Tomičić ugošćuje legendarnog redatelja Želimira Žilnika, jednog od najznačajnijih predstavnika jugoslavenskog “crnog vala”. Žilnik kroz razgovor oživljava fascinantne detalje iz svoje karijere, počevši od amaterskih početaka u novosadskoj Tribini mladih do dobivanja Zlatnog medvjeda u Berlinu za film Rani radovi. Otkriva bizarne situacije s terena – od uhićenja zbog druženja s maloljetnim delinkventima tijekom snimanja do spavanja u podrumu na kukuruzu. Žilnik također kritički analizira raspad Jugoslavije, cenzuru te današnje studentske prosvjede u Srbiji, ostajući vjeran svom statusu vječnog buntovnika i društvenog kroničara.

24.04. (09:00)

Dnevna doza Korada

Korado Korlević kao vječni lovac na leptire: Strast, a ne razum, kroji put do uspjeha

Korado kod Marinele Dropulić Ružić ruši mitove o sigurnim poslovima i “odlikašima”. Poručuje da cilj mora biti povezan sa strašću jer nas racionalno često ograničava. Posebno dirljiv trenutak je sjećanje na djetinjstvo u Višnjanu: dok su ga sumještani smatrali čudakom zato što “lovi leptire”, majka mu je poručila da ih ide tražiti iza garaže, ne zato što tamo ima leptira, nego da ga susjedi ne vide. Danas taj isti “lovac na leptire” ističe da je kreativnost opasna za sustav, ali ključna za pojedinca. Ne bojte se sumnje u sebe – ona je odlika inteligentnih, a jedina investicija koja se uvijek isplati jest ona u vlastiti razvoj kako biste postali najbolja verzija sebe. Na Monitorovom forumu kelje zanimljive podcaste.

22.04. (16:00)

Matematičar u oblacima ili prorok s pokrićem?

Bakić predlaže kupnju sada: Nekretnine ostaju stabilne, a rast cijena se nastavlja

Poduzetnik Nenad Bakić u Briefingu Jutarnjeg ističe da su nekretnine građanima danas jednako dostupne kao i prije deset godina zbog rasta plaća i pada kamata. Unatoč podacima Porezne uprave o padu transakcija, Bakić vjeruje da tržište nije usporilo, već podaci nisu u potpunosti obrađeni. Rast cijena pripisuje inflaciji, priljevu EU novca, turističkoj renti te sivoj zoni u kojoj se višak gotovine plasira u stanove. Iako dugoročno predviđa rizik zbog pada broja stanovnika, kratkoročno savjetuje kupnju na kredit jer fiksna rata, uz rastuće plaće, s vremenom postaje manji teret.

04.04. (22:00)

Ako smo svi prerazvijeni, ne preostaje nam ništa drugo nego da se sukobimo

Peović: Ratovi su posljedica ekonomskih kriza koje SAD ‘rješavaju’ ulaganjem u vojno-industrijski kompleks, dok profitiraju kapitalisti

Nas ovdje na periferiji dežurni ideolozi uvjeravaju da je nerazvijenost tek ‘faza’ u razvoju, te da ćemo, dosegnemo li idealnu formu kapitalizma, sustići bogate zemlje. No nerazvijenost je nužan preduvjet kapitalističke geopolitike. Dominantni narativ europske birokracije ima vrlo konkretnu funkciju – održavanje mira između bogatog centra i siromašne periferije. Pritom se stalno ponavlja teza da ćemo s još više tržišta i odbacivanjem štetnog državnog intervencionizma prevladati nejednakosti, te da samo treba promijeniti svijest ljudi. Sukobi prijete da će zahvatiti cijeli svijet, pogotovo ako uzmemo u obzir da je američka hostilnost usmjerena prema Kini, koja je zasad neutralna. Iranski rat, kao i opća mobilizacija i naoružavanje, posljedice su pokušaja spašavanja američke ekonomije, koja počiva na vojno-industrijskom kompleksu. Ne postoji nijedna zemlja na svijetu koja ulaže više u vojsku, kaže Katarina Peović za tportal, povodom nove knjige “Kraj kapitalizma? Dok staro umire, a novo se ne može roditi”.

30.03. (21:00)

Geopolitički check - da vidimo gdje smo i kako stojimo

Vidaković: Kineski uspon na vrh svijeta će završiti onoga trenutka kada se Tajvan dobrovoljno vrati Kini

Bez ikakve sumnje, to će se dogoditi. Kina ne ratuje. Oni rat smatraju gubitkom resursa. S druge strane, smatraju da snagom i fokusiranošću na same sebe mogu postići puno više. SAD će iznevjeriti Tajvan, kao što je iznevjerio saveznike povlačenjem iz Afganistana, i Tajvan će se dobrovoljno vratiti Kini. Naravno, uz veliku autonomiju kao i Hong Kong. Taj trenutak će označiti kraj američke globalne hegemonije. Osim nafte, nije došlo do značajnijeg poremećaja na drugim tržištima. Zlato je palo, ali ono je bilo u špekulativnom balonu. Problem je što su kamatne stope došle do osjetljivih razina. Trenutna situacija je takva da svi čekaju kraj sukoba. EU birokrati misle da mogu zamisliti svijet, kreirati regulativu i da će sve postati onako kako su oni to željeli. To, naravno, nije moguće. EU samo priča o zelenoj tranziciji, povećanju regulative i osvajanju tržišta. Neto rezultat je: gubitak tržišta te ekonomska i politička irelevantnost. Neven Vidaković za Novosti

17.03. (12:00)

Balkanski perpetuum mobile: Mržnja na leru

Jergović: Hrvatska ima taj problem da je vlast gora od građana, u sretnim i bogatim zemljama stvar je obrnuta

Mislim da se tu naprosto radi o tome da nema boljeg i efikasnijeg sredstva za vladavinu masama ili za vlastito anesteziranje od nacionalizma. I nacionalizam je, rekao bih, jedini model postojanja koji je za sada u ovim zemljama u kojima mi živimo otkriven i patentiran. Ničeg drugog ovdje u tom smislu osim nacionalizma nema. I ono što je zapravo najstrašnije, a što je dosta teško objasniti, recimo, ljudima u Njemačkoj ili općenito ljudima u Evropi, je to da je potencijal mržnje između ljudi i potencijal mržnje u ljudima koji danas postoji u zemljama bivše Jugoslavije zapravo mnogo veći i mnogo snažniji od potencijala mržnje koji je postojao u trenucima pred izbijanje rata u bivšoj Jugoslaviji. Razlika je samo u tome što danas ti ljudi koji mrze one druge nemaju na raspolaganju teško naoružanje. Činjenica da nemaju na raspolaganju teško naoružanje ih sprečava i da se koriste ostalim oružjem koje vjerojatno posjeduju. To je u osnovi ono što je najstrašnija poruka i pouka koju danas proizvode postjugoslavenska društva. Miljenko Jergović za DW

24.02. (21:00)

Kad narastem, bit ću učenik (i imat ću nalakirane nokte)

Damir Urban ‘U pravom llicu’: Ranjivost je jedini pravi profit

Damir Urban o svijetu ne priča kao o estradi, već kao o intimnom dnevniku. Za njega je najveći izazov „oguliti sebe“ i pred publiku staviti vlastite nedostatke, jer vjeruje da se kroz iskrenost i ranjivost zapravo najviše dobiva. Ne zanima ga širenje teritorija ni pjevanje na engleskom; on radije ostaje „lokalni dinosaur“ koji vjeruje u promjenu kao društvenu higijenu. Svoju slobodu čuva malim ritualima, poput lakiranja noktiju, koji ga podsjećaju da sa sobom može raditi što god želi, dok god ne dira tuđi mir. Zaključno, on ne želi biti učitelj koji sve zna, već vječni učenik koji kroz glazbu istražuje vlastiti mrak kako bi drugima (i sebi) pružio malo ljekovite svjetlosti. U intervjuu za Vidu TV

21.02. (18:00)

Glumac je glumac je revolucionar je glumac

Zijah Sokolović: Umjetnost kao jedini “pancir” protiv društvenog ludila

Glumac Zijah Sokolović za Vidu TV analizira apsurd modernog društva kroz prizmu kazališta. Objašnjava kako nas svakodnevno bombardiranje s 500 informacija čini nemoćnima te zašto je pronalaženje vlastitog „vremena, prostora i radnje“ ključno za opstanak. U svom stilu duhovito, ali i oštro, komentira političku scenu, korupciju i gubitak identiteta u masi. Posebno ističe važnost revolucije – makar one banalne, poput penzionera u njegovom novom filmu – te poručuje da je umjetnost jedini alat koji nam pomaže razumjeti pravdu i sačuvati razum dok čekamo da „bombe“ prestanu padati.

07.02. (23:00)

Hvala na traumama

Autor kultnog horora ‘Leptirica’ u podcastu: Užas kao vrhunska umjetnost

Redatelj Đorđe Kadijević u ovom razgovoru zapravo drži lekciju o tome kako mrak pretvoriti u vrhunsku umjetnost. Ne priča o filmu kao o zanatu, već kao o sudbinskoj potrebi da se dotakne ono onostrano. Fokusira se na ideju da je prava strava duboko ukorijenjena u našem tlu, u onim zabačenim vodenicama i kolektivnom nesvjesnom koje balkanski čovjek nosi u genima. Njegov glavni zaključak je da moderna kinematografija gubi bitku jer bježi od metafizike. On tvrdi da film mora imati težinu slike i filozofsku dubinu, a ne samo jeftine trikove. Kroz cijeli intervju provlači se ta njegova prepoznatljiva, pomalo mračna elegancija kojom objašnjava da je zlo zapravo integralni dio ljepote, a strah jedini iskren odgovor na misterij postojanja. To je razgovor koji više sliči na filozofski ogled nego na klasičan intervju o snimanju filmova.