Tri četvrtine majstora u Hrvatskoj će podići cijene - Monitor.hr
10.11.2021. (12:00)

Tri četvrtine majstora u Hrvatskoj će podići cijene

U posljednjih godinu dana najviše su poskupjele usluge majstora za knauf i prozore te tvrtki za gradnju i adaptacije (više od 30 posto). Najmanje su poskupjele usluge ponuđača klima uređaja – do 15 posto. Istraživanje portala Trebam.hr pokazuje kako će 75 posto majstora i zanatlija u sljedeća tri mjeseca podići cijene svojih usluga. Kao razloge dizanja cijena su naveli poskupljenje materijala, goriva i struje. N1


Slične vijesti

02.02. (08:00)

A ako i jesu, njih su kaznili

Državni zavod za statistiku: Cijene u siječnju nisu rasle

U odnosu na prosinac prošle godine (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, cijene su u siječnju u prosjeku ostale na istoj razini, ističu u DZS-u. Hrana i piće poskupjeli su u siječnju u prosjeku tek nešto više od jedan posto, a usluge i manje od toga. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, prema prvoj procjeni, u odnosu na siječanj lani (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 12,7 posto. No, i mjesečni podaci (na godišnjoj razini) pokazuju da inflacija ipak usporava. Najviša inflacija na godišnjoj razini zabilježena je lani u studenome kad je iznosila 13,5 posto u odnosu na isti mjesec predlani. Potom je u prosincu bila nešto niža (13,1 posto u odnosu na prosinac 2021.), a u siječnju ove godine 12,7 posto na godišnjoj razini. Danica

19.01. (18:00)

Dođite susjedi malo za promjenu kod nas

Mađari šokirani cijenama u hrvatskim dućanima: ovdje je sve duplo jeftinije

Djelatnici mađarske televizije ATV posjetili su Hrvatsku kako bi usporedili cijene u dućanima. Kupovali su sastojke za paprikaš. Prvo su, naravno, u Mađarskoj kupili četiri krumpira po 500 forinti po kilogramu, dva luka po 529 forinti po kilogramu i hrenovke “po relativno prihvatljivoj cijeni, s udjelom mesa od 65%. Ističu da su birali između pet vrsta krumpira po okvirnoj cijeni od 260 forinti po kilogramu. Preračunato – 0.65 eura za kilogram. U našim su supermarketima pronašli i hrenovke s 95 posto udjela mesa. Ista košarica od četiri krumpira, dva luka i hrenovki koštala je 1.33 eura, dakle gotovo jedan euro manje nego u Mađarskoj. Jutarnji

14.11.2022. (23:00)

Može na rate?

Brojne tvrtke smanjile investicije i povećale cijene jer ne mogu naplatiti potraživanja

Navike plaćanja u Europi pogoršale su se u posljednje tri godine. Ovaj razvoj događaja za otprilike svaku petu kompaniju nosi bojazan za vlastitu egzistenciju. Privatni kupci u EU svoje račune plaćaju s 23 dana zakašnjenja. Kao posljedica tih kašnjenja u plaćanju, tvrtke su navele da se najčešće suočavaju s ograničenjem likvidnosti (42 posto) i gubitkom dobiti (51 posto). Kako bi to kompenzirale, gotovo trećina tvrtki morala je smanjiti svoje investicije i povećati cijene. Gotovo dvije od tri tvrtke u Europi smatraju da će se disciplina plaćanja kupaca u narednom periodu pogoršati. U svrhu naplate potraživanja, sve više tvrtki surađuje s vanjskim pružateljima usluga u upravljanju potraživanjima. Lider

04.11.2022. (14:00)

Kupi sad ili nikad

Kupnja automobila: S dužim rokovima isporuke rastu i cijene ugovorenih vozila

U međuvremenu cijene sirovina rastu zbog inflacije i energetske krize – proizvođači automobila više ne mogu u dugom periodu isporuke izračunati profitiraju li i dalje od automobila koji su šest mjeseci ranije prodali za određenu cijenu. Zato ostavljaju mogućnost naknadnog poskupljenja. Njemačke premium marke su u prvom planu. BMW jamči obećanu cijenu vozila samo ako između sklapanja ugovora i isporuke automobila prođe maksimalno četiri mjeseca, a tako je i s Mercedesom. Ako isporuka potraje duže, cijena će rasti u skladu s aktualnim cjenicima. Kupci kojima se ovo ne sviđa mogu odustati od kupovine. Cjenici se sada usklađuju nekoliko puta godišnje, kod VW -a dva do tri puta, svaki put cijene rastu za oko tri posto. Budući da se na skupim automobilima može zaraditi relativno više novca, sve više osnovnih modela nestaje s tržišta. Revija HAK

29.10.2021. (12:00)

Zlato jeseni

Zašto pečeni kesteni stoje 30 kuna?

Jedan kestenjar, kad plati sirovinu, energent i najam te isplati minimalnu plaću jednom radniku (primjerice sebi), mjesečno utroši 13.130 kuna, a ako u prosjeku proda 2520 mjerica, od kojih nisu sve velike pa računamo prosječnu cijenu mjerice po 21,66 kuna, ispada da na mjesec uprihodi 54,5 tisuća kuna. Po mjerici kestena dakle utroši 6,33 kune, a zaradi 15,33 kune. Jutarnji

19.06.2020. (15:30)

Korona ekonomija

Cijene i tržišta rada u EU ‘ignoriraju’ recesiju

Cijene i tržišta rada u EU ponašaju se kao da se u drugom tromjesečju nije dogodio najveći pad gospodarske aktivnosti u modernoj povijesti. Hrvatska je dobar primjer: dok su cijene prijevoza pale za oko 11% u odnosu na svibanj 2019., druge cijene su stabilne ili rastu: hrana i bezalkoholna pića 2,5%, alkoholna pića i duhan 4,2% u odnosu na svibanj 2019. U tjednu nakon otvaranja (treći tjedan svibnja) promet se neočekivano vratio na razinu istog tjedna prošle godine. Međutim, bio je to tek prolazni efekt odgođenih kupnji; podaci za lipanj ukazuju na pad vrijednosti prometa u trgovini za oko 15%. Iznenađuje i razmjerno mali porast broja nezaposlenih, kreće oko 155 tisuća, i to u uvjetima pada BDP-a za oko 20% u drugom tromjesečju. Ekonomski lab

30.07.2019. (11:30)

Trebamo se praviti glupi i ludi

Bezobrazne cijene na tržnicama – mahune 40 kuna, peršin 50, češnjak 70…

Kilogram rajčica 20 kuna, paprika je 25 kuna, krastavci, kelj i crveni luk 15, mahune u Zagrebu, Rijeci i Rovinju 40 kuna, kilogram peršina u Splitu je 50 kuna, češnjaka na području Istre 70. Točno je da nekog povrća ima manje zbog vremenskih neprilika (ne i crvenog luka, npr.), no proizvođači tvrde da su cijene u trgovinama nekorektne. Večernji

11.03.2018. (22:47)

Trendovi

Cijene: Globalizacija je inflaciju zauzdala, ali nije ju ‘ubila’

Posljednjih dvadesetak godina inflacija se tvrdoglavo odbija pojaviti unatoč neumornu radu tiskarskih strojeva, odnosno suvremenog ekvivalenta toga, labave monetarne politike. Ako bi se ipak pokušao pronaći zajednički nazivnik tog fenomena koji ekonomisti različito objašnjavaju, vjerojatno bi to bila globalizacija. Ona je, čini se, ‘ubila’ inflaciju, odnosno barem ju je privremeno zauzdala, premda je nikad ne treba potpuno otpisati. Lider