Tri od deset nekretnina u PGŽ-u lani su kupili – stranci. U Istri još i više. 2023. kreću zemljišta - Monitor.hr
29.11.2021. (22:00)

Demografska obnova

Tri od deset nekretnina u PGŽ-u lani su kupili – stranci. U Istri još i više. 2023. kreću zemljišta

Posljednjih deset godina u Hrvatskoj je prodano 314 tisuća stambenih nekretnina, a godišnje se broj prodanih stanova i apartmana kretao od 23 tisuće u prošloj godini, što je bio najniži broj, do gotovo 40 tisuća u 2010. godini. Stranci imaju sve važniju ulogu na tržištu te su u deset godina kupili 60 tisuća stanova ili apartmana. I dok je 2010. udio stranaca među kupcima bio 14 posto, prošle je godine svaki četvrti kupac apartmana ili stanova bio stranac. Stranci su lani tako kupili četiri od deset prodanih nekretnina u Istarskoj županiji, tri od deset u Primorskoj-goranskoj. Slavonija se priprema za razdoblje kad će i njih salijetati strani kupci, ali ne zbog stanova, nego zbog zemljišta jer u srpnju 2023. godine istječe desetogodišnje prijelazno razdoblje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima. Lani je u Hrvatskoj prodano oko 34 tisuće poljoprivrednih parcela za nešto manje od 1,5 milijardi kuna, a srednja cijena hektara poljoprivrednog zemljišta kretala se oko 25 tisuća kuna, odnosno oko 3300 eura. Novi list prenio s Večernjeg.


Slične vijesti

02.01. (11:10)

Mark Zuckerberg se fura na skromnost u svemu, osim nekretninama, godišnje na njih troši milijune

22.12.2021. (10:00)

Birtić: Inflacija grize sve jače, a dionice su jako prenapuhane

Što Hrvat radi da se zaštiti od inflacije ili, općenito, želeći investirati – piše i u vjestici uz ovaj tekst – tuče lovu u ciglu, u kvadrate. Ali tu je potres stvarno napravio ozbiljan kaos. Onemoćala aristokracija se toliko svježe sjeća da je u centru Zagreba, ako je uopće prodavala, mogla prodati praktično po koliko je htjela, i sad stanove od kojih neke osiguravatelji uopće ne žele osigurati nevoljko prodaje po dva soma za kvadrat ili nešto manje. A kvalitetno građene kupuju Dalmoši, vlasnici apartmana, općenito ljudi čiji posao dobro ide, potom digitalni nomadi, te na kraju turisti koji slete u Zagrebu, kao ništa plate Uber do Zadra ili Šibenika, pa im na godišnjem sine da je super zarađivati američku ili britansku plaću, a jesti hrvatsku hranu i piti hrvatsku kavu – piše Tomislav Birtić za Express.

30.11.2021. (08:00)

Stranci stanodavci

Tri od deset nekretnina u PGŽ-u lani su kupili – stranci. U Istri još i više

Davne 2010. udio stranaca kupaca nekretnina u Hrvatskoj bio je 14 % da bi se do 2020. taj postotak povećao pa je tako u 2020. svaki četvrti kupac bio stranac. Pitanje je koliko će se povećati kad se u Slavoniji ukine zabrana 2023. te budu mogli kupovati poljoprivredna zemljišta. U tih su deset godina stranci u Hrvatskoj kupili 60 000 stanova ili apartmana od sveukupno prodanih 314 tisuća stambenih nekretnina. Novi list

03.08.2021. (12:30)

Ćup zlata za kvadrat stana

Izvan kontrole? Stoljetno poskupljenje stanova gura svijet prema lošem scenariju

Tijekom pandemije vrijednost nekretnina u zemljama OECD-a doživjela je povijesni rast te analize pokazuju kako su 10 posto precijenjene u odnosu na dugoročni presjek. Stručnjaci ukazuju na činjenicu kako taj trend odvodi u financijsku nestabilnost, a zasluge pripisuju trima faktorima: iznimno niskim kamatnim stopama, štednji akumuliranoj posljednjih godina te potrebi za dodatnim stambenim prostorom zbog rada od kuće. Naravno, porast plaća ne prati taj trend pa će uskoro nekretnine biti nedostupne širem sloju ljudi. Poslovni dnevnik

23.07.2021. (12:30)

Prost je i skroman, ali je moj, tu sam slobodan i gazda svoj

Zagrijavanje tržišta nekretnina počelo se pretvarati u rizik za financijsku stabilnost

Dok će manjina onih koji realiziraju subvencionirani kredit napraviti dobar posao, implikacije APN-ovih subvencija u širem smislu donose upitne efekte za društvo pa se već duže vremena upozorava da treba mijenjati postojeći model. Stručnjaci ističu da je on jedan od bitnih faktora koji gura cijene prema gore, a visokima ih održavaju upravo očekivanja nekog idućeg kruga subvencija. Tako postavljen model direktno na ruku ide građevinarima, a mjerodavni zanemaruju kako stambeno pitanje (ne) rješavaju ostali koji ne ulaze u gabarite propisane programom. Više cijene moraju platiti i oni koji bi nekretninu kupili bez kredita, kao i oni koji ne mogu do zajma jer su za banke kreditno nesposobni. Poslovni

13.07.2021. (21:00)

Prodajem kuću, može zamjena za selo

Drastične razlike u cijeni nekretnina: za prodanu kuću u Splitu može se kupiti cijelo selo od 80 kuća u Podravini

Nedavno objavljeni podaci iz godišnje publikacije o tržištu nekretnina koje priređuju Ministarstvo graditeljstva i Ekonomski institut pokazuju kako su razlike po županijama ogromne i u velikoj mjeri pokazuju financijsku snagu stanovništva te atraktivnost zemljopisnog položaja. Najviša medijalna cijena kvadrata kuće tako se nalazi u splitskom području (4123 kn), slijedi je Zagreb (3500 kn) dok je najniža u Podravini i Prigorju (51 kn). Pritom valja uzeti u obzir kako u području s najnižom cijenom kvadrata nekretnina dolazi s puno većom površinom, koja uključuje gospodarske građevine i okućnice. Po cijeni kvadrata u stanovima prednjači pak područje oko Dubrovnika. Zatim slijede Split i Zagreb, dok su na začelju ponovno Podravina, ali i Vukovar. Danica

12.01.2021. (09:25)

Tresla se brda, rodila se serklaža

Kvadrat stana u Zagrebu 2.000 eura, kupci najviše pitaju za beton i armaturu

U centru Zagreba gotovo da i nema prodaje nekretnina u starijim zgradama, jer mnogo klijenata iz centra Zagreba ide prema drugim dijelovima, a oni koji kupuju najviše gledaju godinu gradnje, kvalitetu zgrade i konstrukcije, odnosno pitaju za količinu armiranog betona i kvalitetu gradnje. Cijene variraju – od 1.750 za novogradnju u Španskom, na Trešnjevci nema stanova u novim zgradama ispod 3.000 eura, dok se u jednoj zgradi na Britancu kvadrat prodaje i za 5.500 eura. Prošle godine država je odobrila 4.000 subvencija za kupnju stana ili gradnju kuće, a novi krug subvencija očekuje se idućih tjedana. Večernji

28.10.2020. (14:30)

Krov i dug nad glavom

85 posto kućanstava u Hrvatskoj u posjedu ima kuću ili stan

Prosječna vrijednost neto imovine kućanstava u Hrvatskoj iznosi 107 tisuća eura, a 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojima žive, što je znatno više nego u drugim članicama EU. No u Hrvatskoj je 47 posto domaćinstava zaduženo, a građani su i siromašniji od prosjeka EU-a. HRT

24.10.2020. (20:30)

Moja kućica, moja vlasnica

85% kućanstava u Hrvatskoj ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive

Velika većina ljudi u Hrvatskoj, dakle, posjeduje kuću ili stan u kojoj živi, čime smo u samom vrhu EU, skupa s još nekoliko država istoka Europe – Rumunskom, Estonijom, Litvom i Mađarskom (Statista.com ima podatke za 2019.). Vrijednost tih nekretnina je međutim ispod prosjeka EU – medijalna vrijednost glavne stambene jedinice u Hrvatskoj iznosi 66 tisuća eura, u EU iznosi 165 tisuća eura. Dodatnu nekretninu u Hrvatskoj posjeduje 23%, čija medijalna vrijednost iznosi 20 tisuća eura. Tportal

14.10.2020. (00:30)

Kvadrat-19

Cijene nekretnina porasle i za korone, čak i u Zagrebu

Nekretnine su u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bile za 8,3 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije – u Zagrebu za 8,7 posto, na Jadranu 5,9 posto, na ostalim područjima 13,4 posto. U drugom tromjesečju 2020. – dakle usred korone i nakon zagrebačkog potresa – nekretnine su u odnosu na prvi kvartal iste godine u prosjeku su u Gradu Zagrebu bile više za 1,2 posto, na Jadranu 0,7 posto, a na ostalim područjima za 6 posto. Poslovni