Turci bijesni: Prijete frontalnim ratom s Rusijom u Siriji - Monitor.hr
01.03.2020. (17:30)

Eskalacija sukoba

Turci bijesni: Prijete frontalnim ratom s Rusijom u Siriji

Za napad na turske vojnike Ankara izravno optužuje Rusiju i najavljuje odmazdu pa čak i frontalni rat s Rusijom u Siriji. Rusi su potvrdili da su turski vojnici pucali na ruske bombardere koji su “gađali teroriste u području Idliba” te da nisu bili na promatračkim punktovima već “među teroristima”. NATO na posljednjem sastanku Turskoj nije ponudio mogućnost intervencije. Večernji


Slične vijesti

19.06. (19:00)

"Promjena režima u Rusiji je moguća, ali samo silom"

Mihail Hodorkovski: “Putin će zbog problema unutar države početi rat s NATO-om. I na kraju će ga izgubiti”

Bivši oligarh Mihail Hodorkovski, nekoć najbogatiji čovjek Rusije, sada je jedan od njezinih istaknutih disidenata i veliki kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina, uvjeren je da je: “Putin krenuo putem koji će dovesti do njegove smrti”. “Čak i da pobijedi u Ukrajini, on će, zbog problema unutar države, započeti rat s NATO-om. I na kraju će izgubiti taj rat. Da rat u Ukrajini nije odnio toliko života, rekao bih da sam zapravo prilično sretan jer je Putin krenuo putem koji će ga dovesti do smrti. Ali njegova pobjeda ili poraz u Ukrajini sada u potpunosti ovise o Zapadu. Ako Zapad sada ne uspije, mogao bi se suočiti s vrućom granicom u Europi dugom 2500 kilometara”, rekao je Hodorkovski u velikom razgovoru za Financial Times dodajući da je promjena režima u Rusiji moguća, ali samo silom. Jutarnji

05.06. (22:00)

Baltičko more postaje NATO-ovo jezero

Infografika: Što Finska i Švedska donose NATO-u?

Finska ima obvezni vojni rok za sve muškarce od 18 do 60 godina (žene mogu dobrovoljno služiti) i velik broj rezervista – čak 900.000. Aktivnih vojnika je 21.500, moderno su opremljeni i imaju veliku mehanizacijsku podršku – gotovo 200 tenkova, više od 900 komada artiljerije (bilo vučene ili samohodne) i 1800 oklopnjaka. Švedska ima profesionalnu vojsku od 30.000 vojnika, uz 34.500 rezervista. Vojni rok od 2010. godine nije obvezan, ali je zadržana mogućnost regrutacije u izvanrednim okolnostima. S više od 200 plovila, 240 letjelica, 270 komada artiljerije, 120 tenkova i više od 2700 oklopnih vozila, švedska vojska nastavlja modernizaciju i u posljednje vrijeme povećava izdvajanja. Al Jazeera

26.05. (16:00)

Ne žele ljutiti medvjeda s istoka

Članice NATO-a neslužbeno dogovorile da ne šalju tenkove Ukrajini

Članice NATO su neslužbeno dogovorile da ne isporučuju na svoju ruku borbene tenkove Ukrajini zapadne proizvodnje, tvrde njemački socijaldemokrate (SPD) koje predvode vladajuću koaliciju. Kako je rekao zastupnik SPD- zadužen za pitanja obrane Wolfgang Hellmich, dogovor je neformalan jer NATO ionako nema svoje oružje koje bi isporučio, nego to čine članice. Ali, za sada se sve članice NATO-a pridržavaju tog navodnog dogovora, kažu u SPD. Ove tvrdnje su u Njemačkoj dočekane u atmosferi užarenih rasprava o tome treba li Berlin poslati dodatno teško naoružanje za obranu Ukrajine. Do sada je Njemačka obećala haubice i tenkove tipa Gepard – ali to su defenzivni tenkovi namijenjeni protuzračnoj obrani. Također Berlin šalje modernije tenkove Sloveniji kako bi ova Ukrajini ustupila stare tenkove sovjetskog tipa. DW

17.05. (17:00)

Sad je jasno zašto Finci imaju 54.000 podzemnih skloništa i bunkera

Evo zašto se Moskva toliko boji ulaska Finske u NATO. Zbog jednog poluotoka svima klecaju koljena

Finski konzultant Tomi Ahonen analizirao je zašto se Moskva toliko boji ulaska Finske u NATO. Odgovor leži u poluotoku Kola na krajnjem sjeverozapadu Rusije koji se gotovo u cijelosti nalazi unutar Arktičkoga kruga.  Ondje je jedna je od najgušćih riznica nuklearnog oružja na cijelome planetu: ruska arktička flota u luci Murmansk ima svoje baze nuklearnih ledolomaca, u blizini su i brojne baze nuklearnih podmornica s interkontinentalnim bojnim glavama koje doslovce mogu dohvatiti drugu stranu planeta. Usto, na poluotoku je i gusta mreža zračnih baza ruske vojske, sa strateškim nuklearnim bombarderima dugog dometa kao što su Tupoljevi Tu 160, Tu 122N i Tu 95. Poluotok ima i drugu vojnu imovinu i masovno stacioniranu vojsku koja čuva golema rudna bogatstva poluotoka, od rudnika nikla i bakra, pa do hidroelektrana i ribarske industrije. Jedini je problem što je poluotok poezan s Rusijom samo jednom cestom i željezničkom prugom. Jutarnji

15.05. (22:00)

Taj famozni članak 5

Zašto se Finska i Švedska dosad nisu učlanile u NATO?

Dok su druge nordijske zemlje poput Norveške, Danske i Islanda bile članice NATO-a, Švedska i Finska u Savez nisu ušle zbog povijesnih i geopolitičkih razloga. I Finska, koja je 1917. proglasila neovisnost od Rusije, i Švedska su za vrijeme hladnog rata zauzele neutralan stav odbivši savez i sa SSSR-om i sa SAD-om. Za Finsku je to bilo posebno teško jer su s tadašnjim autoritativnim režimom dijelili golemu granicu dugu čak 1335 kilometara. N1

08.05. (13:00)

Putin se treba brinuti da previše ne bode Zapad u oko

Bivši visoki dužnosnik NATO-a Jamie Shea komentirao izjavu hrvatskog predsjednika

Vidio sam što je rekao predsjednik Milanović. Vratimo se korak unatrag. Finska i Švedska nisu još službeno zatražile primanje u NATO. Sve je to još hipotetski. Hrvatski predsjednik sve to želi povezati s izbornom reformom u BiH. Svima je jasno da nije primjereno povezivati bilateralne teme s odlukama na multilateralnom nivou. Mislim da su Finska i Švedska velika tema te da bi bile veliki dobitak za NATO. (…) Što se tiče situacije u BiH, to je tema za Visokog predstavnika ili Europsku uniju ili UN, ali ne i za NATO. Tu temu treba pokrenuti na za to odgovarajućem mjestu. Index

28.04. (16:00)

Ma iscrpit će se puno prije

Britanska ministrica: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati i do 10 godina

Brojni zapadni dužnosnici su zabrinuti da bi Putin mogao početi koristiti nuklearne rakete kratkog dometa ili kemijsko oružje. Britanska ministrica Liz Truss smatra da se Rusiji u mirovnim pregovorima ne smije prepustiti ukrajinski teritorij te je stava da kriza u Ukrajini mora biti katalist promjene Zapada prema međunarodnoj sigurnosti. Kao naznaku da bi rat u Ukrajini mogao potrajati, britanska dužnosnica tvrdi da “moramo biti spremni na duge staze. Također, istaknula je da bi G7 trebao biti ‘ekonomski NATO’ koji brani kolektivni napredak, dok bi sam NATO trebao biti spreman na to da otvori svoja vrata zemljama poput Finske i Švedske. Večernji

26.03. (10:00)

Svijete, probudi se!

Ruski povjesničar Jurij Felštinski: Moramo zaustaviti Putina

– Očekivanja NATO-a da će Putin stati na Ukrajini su pogrešne, kao i kalkulacije NATO-a da će Putin početi veliki sukob ako se NATO uključi u “zatvaranje” ukrajinskog zračnog prostora. Jedina opcija da se zaustavi nuklearni Treći svjetski rat punog intenziteta je da ga se zaustavi u Ukrajini. Ako bude poražen tamo, Putin je gotov, tada će ga srušiti njegovi suradnici. Ako mu bude dopušteno da zauzme Ukrajinu, prvo će krenuti u Moldaviju. Nakon toga ili će napasti Finsku koja nije članica NATO-a ili zahtijevati da mu se vrate baltičke države koje su članice NATO-a. Naravno, ucjenjivat će uporabom nuklearnog oružja. Ako mu se dopusti da zauzme baltičke države bez rata s NATO-om, nastavit će pohod prema Poljskoj. Ako mu se to ne dopusti i izbije rat, Poljska će ionako biti napadnuta. – upozorava ruski povjesničar i publicist, žestoki Putinov kritičar, Jurij Felštinski u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju

25.02. (12:21)

Američki poker face

Američki državni tajnik je 90. obećao Gorbačovu da se NATO neće širiti istočnije od Njemačke

Guardian ima vrlo zanimljiv tekst u kojem analizira razloge sukoba Rusije i zapada. Sve je počelo zbog prekršenog obećanja danog Gorbačovu na kraju hladnog rata 1989.-1990. da se NATO neće širiti na istok. U svom govoru 2007. na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, Vladimir Putin optužio je zapad da je zaboravio i prekršio jamstva i međunarodno pravo. Putin tvrdi da je Gorbačovu obećano da se NATO neće širiti dalje od teritorija biše Istočne Njemačke, ako Rusija prihvati ujedinjenje Njemačke. Rusi su prihvatili, ali Amerikanci nisu održali obećanje i pomicali su svoje snage sve istočnije. Sve to, naravno, ne opravdava agresiju i rat, ali objašnjava političku pozadinu i razloge ruskog nepovjerenja i cinizma prema međunarodnom pravu. Teorija izdaje nije ograničena na Putina, već ju je svojevremeno podržao i Boris Jeljcin, a od sredine 1995. i ruska politička elita. Slobodna