Turci bijesni: Prijete frontalnim ratom s Rusijom u Siriji - Monitor.hr
01.03.2020. (17:30)

Eskalacija sukoba

Turci bijesni: Prijete frontalnim ratom s Rusijom u Siriji

Za napad na turske vojnike Ankara izravno optužuje Rusiju i najavljuje odmazdu pa čak i frontalni rat s Rusijom u Siriji. Rusi su potvrdili da su turski vojnici pucali na ruske bombardere koji su “gađali teroriste u području Idliba” te da nisu bili na promatračkim punktovima već “među teroristima”. NATO na posljednjem sastanku Turskoj nije ponudio mogućnost intervencije. Večernji


Slične vijesti

Subota (20:00)

Imaju li izbora uopće?

Zbog ruske invazije na Ukrajinu i Moldavija razmišlja o ulasku u NATO

Moldova country profile - BBC News

Ruska invazija na Ukrajinu potiče preispitivanje u susjednoj Moldaviji o tome treba li se zemlja odmaknuti od svoje Ustavom utvrđene neutralnosti i priključiti Sjevernoatlanskom savezu. Na pitanje o potencijalnom pristupanju NATO-u, predsjednica Moldavije Maia Sandu odgovorila je da njezina zemlja još pokušava odvagnuti idući korak i hoće li za to biti potrebna promjena Ustava. “Sada traje ozbiljna rasprava o našoj sposobnosti da se branimo, možemo li to učiniti sami ili bismo trebali biti dio većeg saveza”, rekla je moldavska predsjednica. Najočiglednija prepreka daljnjoj integraciji Moldavije je to što su ruski vojnici stacionirani unutar zemlje, tj. u odcijepljenoj moldavskoj regiji Transnistriji. Inače, premda Moldavija nije članica NATO-a, ona surađuje s organizacijom i doprinosi mirovnim snagama na Kosovu koje Savez vodi. Jutarnji

27.12.2022. (14:00)

Tko će pobijediti - Europa i(li) NATO ili Putin?

Andrew A. Michta: “Rat u Ukrajini je odlučujuća bitka o budućnosti Europe”

Istraživanje Eurobarometra: Europljani odobravaju odgovor EU-a na rat u Ukrajini

“Rat u Ukrajini odlučujuća je bitka oko budućnosti Europe, njezine geostrateške rekonfiguracije i, u konačnici, njezine nove sigurnosne arhitekture. Označava tektonski pomak u evoluciji kontinenta, uzrokovan kako Putinovom povijesnom pogrešnom procjenom, tako i otporom ukrajinskog naroda. A brz, gotovo instinktivan odgovor Sjedinjenih Država da pruže vojnu i gospodarsku pomoć samo je ubrzao ovu promjenu. Ovo je rat koji transformira sustav jer je razotkrio kalcificirani kostur raspodjele moći u Europi, naizgled potopljen ispod sloja institucija, generiranih desetljećima nadnacionalizma kako bi se neutralizirala vojna slabost kontinenta nakon 1945. godine. Također je otkrio suprotstavljene unutareuropske interese te u prvi plan postavio pitanje: jesu li postojeće institucije  dorasle zadatku”, piše za Politico Andrew A. Michta, dekan Fakulteta za međunarodne i sigurnosne studije pri Europskom centru za sigurnost George C. Marshal. Index 

02.12.2022. (08:00)

NATO: Rusija ne smije pobijediti

Drugog dana sastanka u Rumunjskoj NATO se nije samo bavio Rusijom, već po prvi put formalno i izazovima i prijetnjama koje predstavlja Kina, koja se pak pokazala kao bliska saveznica Rusije. U novom strateškom konceptu Saveza kineska komunistička diktatura se vidi kao dugoročni konkurent i sistemski suparnik. U razmatranjima NATO-a se navodi da izvoz sigurnosno relevantne tehnologije u Kinu treba izbjegavati. Međutim, nisu svih 30 država članica na istom strogom kursu kao vodeća sila NATO-a, SAD. NATO je u srijedu održao savjetovanja s Gruzijom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom: tri zemlje koje su pod različitim pritiscima zbog ruskog napada na Ukrajinu. Sve balkanske zemlje se mora podržati jer su sve u nemilosti različitih geopolitičkih interesa, rekli su, uz zaključak kako ruski utjecaj u tim državama treba potisnuti. DW

23.11.2022. (14:00)

Pol kile streljiva molim i dvije granate za HAMARS. Može na 6 rata?

NATO na prekretnici: “Nemamo dovoljno streljiva za sebe i za Ukrajince, čekaju nas goleme promjene”

Amerikanci Kijevu šalju novu pomoć. Stiže još dalekometnih sustava HIMARS, ali i precizne navođene granate - Novi list

Najviši obrambeni dužnosnici u Europi kažu da su zbog manjka zaliha oružja i streljiva zapadnih saveznika potrebni hitni razgovori o tome na koji način nastaviti pomagati Ukrajini, piše portal Defense News. Članice NATO-a koje su poslale oružje i opremu vrijednu milijarde dolara sada se muče da ispune vlastite obveze koje zahtijeva NATO-ov ugovor o kolektivnoj obrani. Odluke koje će sada donijeti mogle bi imati posljedice za njihovu vlastitu sigurnost, ali i za krajnji rezultat ukrajinske borbe protiv Rusa. “Ako nastavite slati oružje, streljivo i opremu Ukrajini morate procijeniti kakav rizik preuzimate po vlastitu spremnost na obranu”, rekao je predsjednik Vojnog odbora NATO-a, admiral Rob Bauer, na Halifax International Security Forumu. Jutarnji

15.11.2022. (21:20)

Do incidenta je došlo u 15.40 sati

Ruske rakete pale na Poljsku, ubile dvoje ljudi

Eksplozja w miejscowości Przewodów. Wojewoda lubelski na miejscu -  Wiadomości

U gradu Przewodow na poljskoj strani poljsko-ukrajinske granice došlo je do eksplozije, a prema prvim informacijama dvije osobe su smrtno stradale. Na licu mjesta su vojska i policija, ali uzrok eksplozije još nije poznat. Kako javlja Bild, koji se poziva na poljski Radio Zet, dvije zalutale rakete pogodile su sušare za žito. Poljski premijer sazvao je hitan sastanak Odbora za pitanja nacionalne sigurnosti i obrane, napisao je glasnogovornik poljske vlade Piot Müller na Twitteru nakon što je visoki dužnosnik američke obavještajne službe potvrdio da su ruski projektili pali na Poljsku, članicu NATO-a, ubivši dvoje ljudi. Rusija je danas granatirala gradove i energetske objekte diljem Ukrajine, uključujući Lavov, grad na zapadu zemlje, u blizini Poljske. Jutarnji

06.11.2022. (08:00)

Stari KGB pokeraš

Putin blefira i prijeti svime što može, ali ga i njegovi saveznici i protivnici sve manje doživljavaju

Lies weaken Russia in its trial of strength with the west | Financial Times

Iako opsesivno uvjerava rusku i međunarodnu javnost da veliki dio svijeta stoji uz Rusiju u povijesnom obračunu protiv “licemjernog, pohlepnog, neokolonijalnog, neoliberalnog, rusofobnog, sotonističkog” i još svakakvog Zapada, te podrške baš i nema za vidjeti. Da, dobar dio zemalja, prije svega na takozvanom globalnom Jugu (od Južne Amerike preko Afrike do Jugoistočne Azije) postavlja se manje ili više neutralno. To je, međutim, daleko od podrške agresiji na Ukrajinu, čiju okupaciju i kolonizaciju Putin apsurdno predstavlja kao borbu protiv zapadnog imperijalizma i hegemonije. Budući da njegova demoralizirana vojska baš i nije na visini zadatka, Putin i njegovi pobočnici sve više pribjegavaju ucjenama i prijetnjama Kijevu, Bruxellesu, Londonu i Washingtonu. No, njihove prijetnje nuklearnim oružjem baš i ne nailaze na razumijevanje navodnih saveznica Rusije. Index

31.10.2022. (09:00)

Politički kontekst danas je neusporedivo povoljniji za Hrvatsku nego 1995.

Višnja Starešina: Nova hrvatska pozicija u promijenjenim geopolitičkim okolnostima

Ruska invazija na Ukrajinu dovela je Hrvatsku u poziciju da na terenu međunarodnih odnosa igra utakmicu nekoliko razina iznad svoje kategorije. Samit Međunarodne krimske platforme u Zagrebu, čija je ‘zvijezda‘ bila predsjednica Zastupničkog doma američkoga Kongresa Nancy Pelosi, tek je jedna manifestacija te nove hrvatske pozicije u promijenjenim geopolitičkim okolnostima. Hrvatska je u prigodi biti, kako je to napomenula Pelosi, ‘ključan američki saveznik, regionalni lider i NATO-ov partner‘ u ovom dijelu svijeta. I zahvaljujući tomu ojačati svoje gospodarske i sigurnosne kapacitete, kao i zaštititi svoje državne interese u odnosu na susjedni Balkan. Lider

19.10.2022. (15:00)

„Rizik od upotrebe nuklearnog oružja protiv Ukrajine je malen"

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg: “Nećemo dopustiti Rusiji da nas ucjenjuje”

Tenk Leopard 2 A4

Jens Stoltenberg je govorio na Berlinskom forumu za vanjsku politiku Kerber fondacije. Izbjegao je pitanje treba li Njemačka sada isporučiti Ukrajini tenkove Leopard 2, ali je, obraćajući se NATO-u u cjelini, naglasio: „Svi sada moramo učiniti više.“ I ne samo više opskrbljivati, već i „potaknuti proizvodnju da bismo popunili naše zalihe“. Ne treba zanemariti vlastitu sposobnost obrane. Tvrdi da je rizik od upotrebe nuklearnog oružja protiv Ukrajine malen, ali da je NATO „spreman za sve moguće situacije“. Stoltenberg pritom pravi razliku između moguće ruske upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini i napada – nuklearnog ili konvencionalnog – na neku članicu NATO-a. Ako je napadnuta zemlja NATO-a, u Moskvi ne bi trebalo biti nikakve dvojbe. „Naravno, to bi pokrenulo Članak 5, klauzulu o kolektivnoj obrani. Zbog toga su i snage na istoku NATO-a pojačane i stavljene u stanje pripravnosti. Ne radimo ovo da izazovemo sukob, već da spriječimo sukob“, kaže Stoltenberg. Deutsche Welle

15.10.2022. (11:00)

Što se bijeli u gori zelenoj? Nit je snijeg, bit će labudovi

Putin na granicu s Europom prebacio 11 nuklearnih bombardera

Informaciju u povećanju broja bombardera u Oleniji donijela je norveška internetska stranica za provjeru činjenica Faktisk.no, a svoje su tvrdnje potkrijepili satelitskim fotografijama koje je snimila američka tvrtka Planet Labs PBC. Vijest o povećanju broja bombardera dolazi nakon što je The Jerusalem Post prije dva tjedna objavio da se u Oleniji bez nekog očitog povoda pojavilo sedam nuklearnih bombardera. Konkretno, radilo se o Tupoljevima TU-160s i TU-95s. Daily Mail piše da se u Oleniji nalaze i krstareće rakete Kh-101 koje bi Rusi otamo mogli ispaliti na Ukrajinu, a  koje mogu nositi obične i nuklerne bojne glave. Tupoljeve Tu-160, poznate “bijele labudove”, Rusi koriste još od vremena Sovjetskog Saveza. Radi se o najvećem vojnom zrakoplovu koji može ostvariti brzinu veću od Mach 2. “Bijeli labud” je najveći i najteži borbeni zrakoplov na svijetu i najbrži bombarder. Jutarnji

12.10.2022. (00:00)

Putin želi građane Zapada natjerati da sumnjaju u stvarnost: u dobro, zlo, tko je žrtva, a tko agresor...

Vojni analitičari upozoravaju: Putin vodi hibridni rat, NATO-ove članice moraju se pod hitno naoružati

Vladimir Putin nastavlja hibridni rat plinom

Richard Shirreff, koji je služio u NATO-u (2011. – 2014.), rekao je za The Times da je, iako se ruska vojska može okarakterizirati kao “rulja”, sukob daleko od kraja. Kaže da je u početku “precijenio kapacitete ruske vojske i podcijenio hrabrost, resurse, fleksibilnost, odlučnost i zdravu pamet” koje su pokazali Ukrajinci. Ističe da, iako je potpora NATO-a Kijevu dosad bila “stvarno impresivna”, sada je treba dignuti na još višu razinu. Uvjeren je da će biti novih eskalacija nasilja kako Ukrajina bude vraćala svoj teritorij pa bi NATO morao “prilagoditi svoj način razmišljanja novoj situaciji, no on to ne čini”. U svom komentaru za Bloomberg pak Andreas Kluth, stručnjak za europsku politiku, stvari promatra s drugog aspekta. Smatra da ruski predsjednik već izvršava napade na NATO, ali ne istodobno – radi se o “Putinovom hibridnom ratovanju”, odnosno o očitim “sabotažama koje Europu stavljaju u granično stanje između rata i mira”.  Jutarnji