14.02.2019. (12:00)
Maksimalna rata ili anuitet kredita građanina može biti jednu četvrtinu odnosno jednu trećinu njegove neto plaće, ovisno o tome je li plaća niža ili viša od prosječne. To bi značilo (ako uzmemo najveće zaduženje od trećine plaće) da je maksimalno mjesečno zaduženje prosječne osobe 383 eura. Ako uzmemo gore navedene cijene kvadrata, uz kredit od 30 godina, za prosječni stan od 60 metara četvornih, govorimo o kreditu od 133.140 eura. Mjesečna rata je oko 642 eura. Zaključak je prilično jasan, ali ćemo ga naglasiti – prosječni građanin Hrvatske nije kreditno sposoban kupiti stan. Stoga ako se stan ne može kupiti, mora se u najam. I sada je nastao ogroman problem i u skladu sa svime navedenim, jasno je da su oči javnosti uprte u temu najma stana. Poslovni
Tako oni dubljeg džepa u ponudi mogu pronaći raskošne vile čija se vrijednost penje iznad milijun eura, ili čak od pet do deset milijuna eura. Kombinacija vrhunske lokacije, originalna arhitektura, dizajnerski namještaj i potpuna privatnost recept su za postizanje dojma ekskluzivnosti. Neke od najluksuznijih nekretnina koje se trenutno prodaju na Jadranu su Villa T Dubrovnik od 500 kvadrata stambenog prostora u blizini povijesne jezgre. Villa T ima bazen s pogledom na Stari Grad i Lokrum. Uz vanjski, vila ima i unutarnji bazen, jacuzzi i saunu, a proteže se na pet etaža povezanih liftom. Noćenje u vili u sezoni iznosi preko četiri tisuće eura. U Istri, dvije vile iz luksuznog kompleksa Villa Istra su na prodaju po cijenama od 1,12 i 1,6 milijuna eura. Noćenje u modernoj palači Palazzo Vimbula u dubrovačkom Rožatu, u sezoni ćete platiti preko 2.000 eura, a želite li vilu imati samo za sebe, cijena joj je 2,25 milijuna eura. Na Čiovu se gradi privatni resort s tri jedinstvene vile, a cijene se kreću od 1,4 milijuna eura. (Forbes)
Nepriuštivo stanovanje već je dulje vrijeme ne samo hrvatski, već i globalni problem, kojem se za sada ne nazire neko trajno rješenje. Problem je toliko velik, a usudila bih se reći i društveno i ekonomski opasan, da čak i da se provedu predložene predizborne mjere svih političkih stranaka koje se odnose na priuštivost stanovanja – nije izvjesno da bi bio riješen. Raste i broj stanova i obiteljskih kuća koji se koriste u poslovne umjesto u stambene svrhe. Niti jedan program nije dovoljno ambiciozan i sveobuhvatan da adekvatno adresira činjenicu da gotovo polovica stanova u Hrvatskoj ne služi za stanovanje, iako je to jedini trajni način da se poveća priuštivost stanovanja. Maruška Vizek za tportal.
U idealnom scenariju, u Križevcima će 2027. godine biti potpuno rekonstruirana zgrada spavaonice u sklopu kompleksa bivše vojarne JNA te će u njoj biti ukupno 36 modernih stambenih jedinica prve neprofitne stambene zadruge u Hrvatskoj i useljeno stotinjak stanara. Od toga će 19 stanova biti iznajmljeno članovima zadruge koji će, uz priuštivi najam, za sebe i obitelj tako riješiti stambeni problem. To znači da će imati barem 20 posto nižu najamninu od one tržišne, odnosno iznos najamnine za članove zadruge neće premašivati 30 posto njihovih primanja. Bazično, ideja je da jedinica lokalne samouprave osigura zemljište, a stambena zadruga financira, gradi i upravlja nekretninom. Izgrađena stambena zgrada je u vlasništvu stambene zadruge, a njeni članovi imaju udio u ukupnom vlasništvu zadruge te pravo korištenja stambenih i zajedničkih prostora u skladu s ugovorom. Stanarsko pravo je doživotno s mogućnošću nasljeđivanja. Forbes
Građanima Hrvatske nekretnine su najbolje i najdraže ulaganje, no to je skup “sport”, prilično skup. I često ga plaćamo kreditom. Što ako se dogodi kako na Poslovnom kažu, da nam se u budućnosti smiješi ulaganje u nekretnine s jako malo novca? Točnije, moći ćete biti suvlasnikom određene nekretnine već za 100 eura te shodno tom udjelu imati i određeni prinos? Ovih dana plasira se takav jedan projekt, konkretno radi se o NFT projektu, dakle riječ je o korištenju blockchain tehnologije i tokenizaciji nekretnine. Sličan koncept već neko vrijeme razmatraju brojne domaće i inozemne kompanije i to po državama u kojima je velika sklonost vlasništvu nad nekretninama. Konkretno govoreći, riječ je o obliku pretvaranja nekretnine u digitalne jedinice, i to se zove tokenizacija nekretnine. To je proces pretvaranja vlasništva nad imovinom u digitalne tokene koji uključuju sva prava i obveze povezane s imovinom.
Recimo da imamo veliku zgradu. Nekoliko ulaza, ukupno stotine stanova. Recimo da suvlasnici te zgrade žele energetski obnoviti taj objekt. Odokativnom metodom, to košta milijun eura. Kako to financirati? Bez subvencije, nikako. I koji je, trenutni, izbor suvlasnik te zgrade? Čekati neki javni poziv i nadati se da će uspjeti (prvenstveno) složiti se među sobom, pripremiti dokumentaciju, projekt obnove, odnosno uložiti priličan novac za izradu te dokumentacije. I mogu čekati. I čekati. I čekati. A dok čekaju, zgrada i dalje troši sulude iznose za energiju. I da se pojavi javni poziv, mogu sve pripremiti i ne proći na tom pozivu. A to je rizik koji je, kako sada stvari stoje, priličan. A što kada bi takva jedna zgrada mogla sve to odraditi, ali da zna da će dobiti novac i da će energetski obnoviti zgradu. Za tako nešto, mora biti uspostavljen sustav kojeg trenutno nema. Tin Bašić otvara Pandorinu kutiju svojim pitanjima, ali i prijedlozima rješenja, za Zgradonačelnik.
Zemljište od 1.055 četvornih metara u mirnoj ulici Šestinski vrh okruženoj zelenilom s pogledom na Ured predsjednika prodaje se isključivo u stambene svrhe. Šestine su četvrt poznata po elitnom statusu i mirnom okruženju, a pogled na Ured predsjednika pruža veću razinu sigurnosti i daje dašak prestiža – tako glasi nedavni oglas. U elitnim je četvrtima sve manje dostupnih takvih parcela, iako ih trenutno ima oko 350 koje su na prodaju. Cijene se kreću od 200 eura po kvadratu za lokacije bez adekvatne povezanosti i sadržaja do 800 eura po kvadratu za parcele na iznimno atraktivnim lokacijama. Obično su namijenjene kupcima više platežne moći te prate visoke standarde gradnje kako bi se zadovoljila njihova očekivanja. Iako nije poznata tržišna cijena zemljišta iz oglasa koji ima pogled na Ured predsjednika, iz Forbesa pretpostavljaju kako se cijene kreću između pola milijuna i milijun eura.
Uoči konferencije CO2 DO 55 – Zeleni plan za Hrvatsku, Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku iz Buildings Performance Institute Europe (BPIE), ističe zabrinjavajuće rezultate. Naime, prema analizi BPIE, očekivani ciljevi nisu ostvareni, posebno u srednjoj i istočnoj Europi. Razlike su posebno izražene u CEE regiji, gdje je jaz učinkovitosti energetskog sustava dvostruko veći nego u EU. Potrebne su snažne političke odluke i financijski okviri za ubrzanje dekarbonizacije zgrada. Hrvatska se suočava s izazovom, ali i prilikom za implementaciju održivih politika i tehnologija kako bi ubrzala proces dekarbonizacije zgrada. (Zgradonačelnik)
Bidenova administracija predlaže porezne olakšice za kupce prvih nekretnina i planira izgradnju novih domova kako bi ublažila krizu stanovanja. No, ekonomski stručnjaci ističu da će smanjenje kamatnih stopa biti ključno za poticanje tržišta. Krizu stanovanja možemo vidjeti na lokalnoj razini, gdje gradovi poput Bozemana u Montani i Jackson Holea u Wyomingu bilježe rekordne cijene nekretnina. Ovaj fenomen proširio se i na veće gradove poput Phoenixa i Long Islanda, što dodatno komplicira situaciju. Prognoze za ostatak godine ostaju neizvjesne, ali ekonomisti ističu da je izgradnja novih domova ključna za balansiranje ponude i potražnje. Međutim, postoje skeptici koji sumnjaju da će vlada uspjeti ispuniti svoja obećanja. (Forbes)
Dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada konačno je tu! Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je novi prijedlog zakona koji je u javnom savjetovanju do 20.03.2023. Tin Bašić, suvlasnik platforme Zgradonačelnik.hr je u razgovoru za tv podcast Poslovnog pozdravio budući zakon, ukratko pojasnivši koje su novosti: svaka će zgrada morati osnovati Zajednicu suvlasnika i morat će se registrirati, čime će zgrada postati pravni entitet. Definiraju se određene stavke poput hitnih popravaka, nužnih mjera, investicijskog održavanja, kao i propisanog modela Kućnog reda, koji će imati fiksni i varijabilni dio. Nepridržavanje određenih stavki ujedno znače i kazne.