Tvrtko Jakovina: Domoljubna paradigma je da svi misle kao Banac - Monitor.hr
09.02.2016. (20:23)

"Prava" strana povijesti

Tvrtko Jakovina: Domoljubna paradigma je da svi misle kao Banac

“Tako je, jer je ‘istinska demokracija’ to da svi misle kako misli ministar Crnoja ili Ivo Banac. To je jedina prava istinska, hrvatska, domoljubna paradigma. Svi koji govore drukčije smetaju. Oni koje se ne može zaustaviti su vanjski mediji, ali može se učiniti sve da se uništi medije iznutra. To je put, to je ideja, to je nečija uloga. Bilo je više kandidata za ministra kulture koji su posao mogli odraditi jednako, ali ne bi bili toliko izloženi, ne bi bili toliko napadani kao što je napadan čovjek koji ima takvu biografiju i koji je povezan s najekstremnijim desnim skupinama. Treba slušati što je ministar kulture govorio, što je Karamarko govorio. To su poruke i budućnost kakvu žele vidjeti”, kaže povjesničar Tvrtko Jakovina. Autograf.hr


Slične vijesti

09.01. (13:00)

Jedina zelena stvar u njegovom programu

Zašto Trump želi Grenland? Teritorij je bogat prirodnim resursima, uključujući rijetke zemne minerale i naftu

Grenland, najveći otok na svijetu s populacijom od oko 60.000 stanovnika, bio je danska kolonija sve dok nije dobio samoupravu s vlastitim parlamentom 1979. godine. I dalje je teritorij Danske, pri čemu Kopenhagen kontrolira njegovu vanjsku politiku i obranu. Iako većina od 57 tisuća stanovnika Grenlanda podržava neovisnost, postoje podjele oko trenutka kad bi se ona trebala proglasiti te o potencijalnim posljedicama takve odluke na životni standard. Već su dva puta odbili Trumpovu ponudu za kupnju otoka. Osim već spomenutih resursa, Grenland predstavlja strateški položaj za trgovinu. Index

  • Tvrtko Jakovina: Od 2. svj. rata supersila nije prijetila saveznicima. Ovo je bez presedana (Index)
  • Većina stanovnika Grenlanda je u javnom sektoru, žive od subvencija Danske, SAD im možda ponudi više… (Forbes)
06.06.2024. (19:00)

Ne treba hodati okolo ogrnut zastavom, ali valja pokazati razliku

Lovrić: Umivanje Jasenovca

Povjesničar Tvrtko Jakovina konstatira da se u proteklom desetljeću više govorilo o stradanju drugih naroda u Jasenovcu nego o Srbima. Odnos prema stradanju Židova i Roma ažurirao se po civiliziranom svijetu primjerenim, općeprihvaćenim standardima. Holokaust se ne dovodi u pitanje. Ni genocid nad Romima. Ali zločin nad Srbima, kao specifičnost hrvatske fašističke frakcije, često se izbjegava ispravno i pošteno dimenzionirati i kvalificirati. Termin genocid u njihovom se slučaju napadno izostavlja. Kao da nije bila riječ o politici fizičkog istrebljenja pripadnika cijelog jednog naroda. Stradanje se Srba, primjećuje Jakovina, sve ove godine prešućuje, uz srpsko sekundiranje.

Umjesto da Hrvatska podrži eventualnu rezoluciju o Jasenovcu i osudi genocid nad Židovima, Romima i Srbima, s kojim današnja hrvatska država, shodno preambuli svog Ustava, nema ništa, vladajući se daju uvući u koketiranje s idejama umivanja ili retuširanja karaktera zloglasnog ustaškog stratišta, a time i države koja ga je organizirala. Službeni je Zagreb u društvu još tridesetak država sponzorirao Rezoluciju o Srebrenici. Principijelnost bi sada trebalo pokazati i na vlastitom primjeru. Jelena Lovrić za Nacional

01.10.2023. (22:00)

Nemoguće je razumjeti sebe ako ne razumijemo ono što se događa u drugim dijelovima svijeta

Tvrtko Jakovina: Rat u Ukrajini je početak redizajniranja svijeta u kojemu živimo

Tvrtko Jakovina

U nekim zemljama Trećeg svijeta postoje tradicionalni antizapadni otkloni zbog kolonijalne prošlosti i to je naprosto dio njihovog društvenog bića. S druge strane, neke od zemalja – naročito one bliže Rusiji – ne žele se izjašnjavati o sukobu – jer bi se nekome zamjerile. Na sastanku nesvrstanih u Bakuu, na kojemu je sudjelovalo 86 država, baš nitko nije spomenuo Ukrajinu, a na summitu G20 u New Delhiju Ukrajinu nisu spominjale čak ni Sjedinjene Države jer su očito izabrale da im je važniji savez s Indijom, Japanom i Australijom koji zaustavlja Kinu. Takvu odluku ne možete razumjeti ako ne znate kompletnu sliku. Neke zemlje su geografski predaleko, a nekima je dosadilo da se sada ponovno događa europski rat koji dolazi u fokus nasuprot svih drugih ratova koji već godinama traju u raznim dijelovima svijeta. Dakle, očito imamo promijenjeni svijet u kojemu je Zapad postao usamljeniji nego što je to bio ranije. Tportal

22.01.2023. (21:00)

Budućnost Europe nije baš svijetla

Tvrtko Jakovina: “Rat u Ukrajini predstavlja završetak faze svjetskog blagostanja”

Na pitanje koja nas to onda iduća vrsta povijesti čeka povjesničar Tvrtko Jakovina je rekao: “Jedan hrvatski povjesničar iz Kanade je ovo vrijeme prije 24. veljače 2022. nazvao završetkom svjetskog blagostanja u koje smo ušli završetkom hladnog rata. Ako se bude moralo više ulagati u energiju, u izgradnju industrijskih kapaciteta, radnu snagu i obranu, to znači drukčiji europski kontinent i niži standard. To je naša budućnost.” Index

16.08.2020. (14:00)

Povijesni pregled libanonske situacije

Jakovina: Libanon nakon eksplozije u ‘Parizu Bliskog istoka‘

Tri četvrtine sveučilištaraca smatraju da je veza u zemlji sve ili najvažnija; već 20% mladih tada su je sami koristili, pisao je Economist u srpnju 2016. Tako je već desetljećima i neće se vjerojatno promijeniti. Bez takve organizacije sekti, vjerskih skupina, utjecaja, Libanona možda uopće ne bi bilo. S ovakvim klijentelizmom i okoštalim strukturama u političkim partijama i vlasti, promjene prema punoj demokraciji, pa i stabilnosti, također neće biti. Nije bilo ni ranije, neće ju učiniti ni eksplozija umjetnog gnojiva. Piše Tvrtko Jakovina za Jutarnji list

11.12.2019. (00:30)

Gospodine generale

Jakovina: Tuđman je bio dobar u ratu, poslije ne

Povjesničar Tvrtko Jakovina na N1 se osvrnuo na ulogu Franje Tuđman, kako se od njega pravi mit te koje mu je mjesto u povijesti: “Mi smo imali rat i tu se Tuđman zapravo najbolje pokazao. On zapravo nikada do kraja iz svog generalskog šinjela nije ispao i to je očito bila uloga ili lekcije koje je najbolje svladao. Ali ono što se kasnije događalo u Hrvatskoj i sve što se događalo u Hrvatskoj, ne možete sve objasniti sa ratnom situacijom”.

 

16.05.2019. (15:30)

Zove se Meksički, ali je zapravo američki zaljev

Jakovina: Ako Trump odluči rušiti Madura, nitko ga neće moći spriječiti

SAD je najrazvijenija i najsnažnija svjetska država, a Latinska Amerika toliko je geografski povezana sa sjeverom da ne može biti nijedne druge sile koja bi mogla zagospodariti tim prostorom. Kina i Rusija mogu jedino pokazati da im je stalo do nečeg drugog, ali odluči li Amerika rušiti Madura, to nitko neće moći spriječiti – analizira prof. Tvrtko Jakovina za Globus stanje u Venezueli.

30.12.2018. (10:00)

"Jeziv, jeziv Božić!"

Žrtvovanje prosinačkih žrtava na oltaru revizionizma

Prosinačke žrtve šute i o njima se šuti. Ne spominje se više ni mjesto sistematskog zločina u Zagrebu, u Rakovu Potoku i Dotrščini, gdje je ubijeno više tisuća ljudi, i to u gradu, uz najavu ustaških novina. Na ulazu u spomen-park nema objašnjenja što se u Dotrščini dogodilo, zašto su tamo razbacani spomenici. Takva je ploča, naravno, nekada stajala, ali je nestala. Dotrščina je mjesto najvećeg stradanja u modernoj povijesti Zagreba. Tvrtko Jakovina za Globus

16.12.2018. (13:30)

Franjo Broz

Tvrtko Jakovina: Tuđman je bio najsličniji svom uzoru Titu

“To tumačim devetnaeststoljetnim mentalitetom. Vi se na taj način deklarirate, na taj način dokazujete da ste veći domoljub od drugog” – kaže povjesničar Jakovina o postavljanju spomenika Tuđmanu. Smatra on da će “Tuđman uvijek ostati vrlo važan jer je bio na čelu Hrvatske kad je država nastala i kad se jedan drugi sustav raspadao”, ali da će se “dio dokumenata koji će biti potreban za analizu Tuđmana početi pojavljivati u važnim svjetskim arhivama za koju godinu”. N1

19.10.2018. (09:00)

Kuća zalazećeg sunca

Tvrtko Jakovina: Neslobodno društvo bit će nesretno, neuspješno i siromašno

Odličan nedavni intervju povjesničara Tvrtka Jakovine, ovdje vrhunac: Domoljublje kako ga kod nas desnica vidi nije usmjereno samo protiv stranaca i drugih nacija, već većim dijelom i protiv onih koji ne misle desno, a dio su hrvatskog korpusa… Karamarkova fraza da će ‘svatko moći misliti što hoće u svoja četiri zida’ zapravo se ostvaruje. Neslobodno društvo neće biti samo nesretno, već neuspješno i siromašno.