U 10 godina drastičan pad proizvodnje mandarina, šljiva, paprike, luka... - Monitor.hr
12.04.2018. (12:39)

Hranidbeni gubijanac

U 10 godina drastičan pad proizvodnje mandarina, šljiva, paprike, luka…

Hrvatska je lani proizvela 43 tisuće tona mandarina, 2017. godine 19 tisuća tona, proizvodnja šljiva u tih deset godina pala je s 64 tisuće tona na 8 tisuća tona, oraha s 8.000 tona na 484 tone, pokazuju podaci DZS-a. Ni s povrćem nije bolje – proizvodnja krastavaca i kornišona pala je s 19 tisuća tona na 11 tisuća tona, paprike s 36 tisuća na 19 tisuća tona, luka s 36 na 21 itd. Sve to unatoč tome što porezni obveznici izdvajaju ogromne potpore za poljoprivredu, a ulaskom u EU otvorila se mogućnost bescarinskog izvoza na tržište 500 milijuna stanovnika. Poslovni


Slične vijesti

17.02. (11:00)

I zato jedemo skupo

HUP: Zbog drastičnog pada domaće proizvodnje hrane, ugrožena je nacionalna prehrambena sigurnost

Prema analizi koju su ovih dana izradili čelnica HUP-ova prehrambenog i poljoprivrednog sektora Josipa Filaković i glavni analitičar Hrvoje Stojić, realni dohodak poljoprivrede je lani pao 6,3 posto, na 1,6 milijardi eura, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala je 0,3 posto, na 28 milijardi eura. Hrvatska ima najveći deficit u trgovini prehrambenim proizvodima (2,7 posto BDP-a), a u posljednje tri godine bilježi najveće pogoršanje trgovinskog salda u usporedbi sa zemljama regije srednje i istočne Europe, Njemačkom i Italijom. To je čini najizloženijom rastu uvoznih cijena – upozoravaju iz HUP-a. Najveći problem su male, neuređene i nekomasirane parcele, neiskorišteno državno zemljište, administrativne prepreke u zakupu i dodjeli zemljišta te sustav bodovanja koji ne favorizira primarne proizvođače. Danica

08.08.2024. (22:00)

Ajmo se latiti motike

Najgori u EU: moramo uvoziti 55 posto povrća i čak 65 posto voća

Nastavljen je osjetan pad domaće poljoprivedne proizvodnje u Hrvatskoji ove godine. Izvoz nam gotovo stagnira, uvoz je rastao za 11 posto, a pokrivenost uvoza izvozom s lanjskih 68 pala je na 62 posto. Posebno brine struktura vanjskotrgovinske razmjene: 74 posto suficita čine uljarice i žitarice, a s druge strane uvozimo velike količine mesa, mlijeka, voća i povrća. Samodostatnost u jajima predlani je iznosila 80 posto, u mlijeku 53 posto, povrću 47 posto, a voću 39 posto, otkrivaju službene brojke Ministarstva. Dovoljno za vlastite potrebe i izvoz proizvedemo tek žitarica, uljarica i životinjskih iznutrica. Danica

12.12.2023. (13:00)

Proteini koji rastu iz zemlje

Predviđanja: EU će do 2035. godine proizvoditi manje mesa i šećera te uzgajati više proteinskih usjeva


Kao razlog navode veću brigu za zdravlje, okoliš i dobrobit životinja. Očekuje se manja potražnja za žitaricama za stočnu hranu, ali i poticaja za povećanje proizvodnje biljnih proteina. Prinosi žitarica i uljarica trebali bi ostati stabilni unatoč klimatskim promjenama. Proizvodnju će i dalje predvoditi pšenica i kukuruz, a povećat će se uzgoj mahunarki i soje. Smanjivat će se uzgoj šećerne repe, što će dovesti do manje proizvodnje šećera u EU. Do 2035. se očekuje i pad potrošnje šećera u EU, zbog prelaska potrošača na prehranu s nižim unosom ove namirnice. EU i nacionalne politike zaštite okoliša – koje su već na snazi, trebale bi dovesti do smanjenja veličine mliječnog stada, tako da bi proizvodnja mlijeka u EU do 2035. mogla lagano pasti. Očekuje se da će do 2035., zbog niske profitabilnosti, strožih ekoloških i klimatskih regulatornih okvira, doći do daljnjeg pada proizvodnje i potrošnje govedine i svinjskog mesa. Očekuje se nastavak pada proizvodnje ovčjeg i kozjeg mesa u EU-u, a jedino se kod proizvodnje mesa peradi očekuje rast. Agroklub

19.09.2023. (19:00)

Naše održive alternative savršena su zamjena za mnoga biljna ulja i životinjske masti

Mogu li industrijski nusproizvodi riješiti nestašicu hrane u svijetu? Estonci rade na tome punom parom

ÄIO

Jesti piljevinu vjerojatno je zadnja stvar koja vam pada na pamet, no to bi se moglo promijeniti zahvaljujući estonskom startupu ÄIO, osnovanom 2022., koji je osmislio način proizvodnje masti i ulja iz industrijskog otpada s pomoću mikrobne fermentacije. Znanstvenici su razvili soj kvasca (nazvan ‘crvena buba’) koji može konzumirati celulozne šećere u nusproizvodima poljoprivrede i drvne industrije kao sirovinu. “Ono što smo razvili vrlo je slično kuhanju piva, pri čemu se kvasac koristi za pretvaranje šećera iz ječma u alkohol, a hmelj se dodaje za okus”, rekao je suosnivač startupa Petri-Jaan Lahtvee. Objasnio je kako to radi u najjednostavnijem obliku: “Koristimo drugu vrstu kvasca koji pretvara šećere iz industrijskih popratnih tokova, ali ne u etanol već u masti i ulja. To je u osnovi vrlo prirodan proces, poput fermentacije”. Tportal

07.12.2021. (15:00)

Tuđe je naše

Jedemo uvozno: Opet raste deficit u proizvodnji hrane

Prošla godina zapamćena je po smanjenju deficita vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za čak 32 % u odnosu na 2019., no ove se godine vraćamo na stare navike pa je primijećen njegov rast od 7, 5 %. Uvoz je porastao za 12,3 %, a izvoz za 14,6 %. Samoodrživost u vidu prehrambenih proizvoda i u prerađivačkoj industriji tako još nećemo dostići, u prvoj smo na 31 % kapaciteta, a u drugoj na 51 %, iako pojedine kulture bilježe i suficit, primjerice žitarice i uljarice. Riba, mesne i riblje prerađevine te duhan također ukazuju na mogućnost samodostatnosti. Kritično su deficitarni meso, mlijeko i jaja, hrana za životinje te povrće. Tportal

28.11.2016. (15:17)

Danska gradi Silicijsku dolinu poljoprivrede – središte poljoprivrednih inovacija dizajniran kako bi poboljšao suradnju između istraživača i poslova i njihove mogućnosti za podizanje poljoprivrednih učinaka u skučenoj urbanoj okolini, osiguravajući tako dugoročnu sigurnost hrane bez degradacije okoliša

19.03.2016. (15:10)

"Lakše mi iz Slavonije prodamo naše jabuke u Dubai nego u lokalne škole i vrtiće"