U bankama 250 milijardi kuna depozita, 10 milijardi više nego lani

Za crne dane

U bankama 250 milijardi kuna depozita, 10 milijardi više nego lani

Krajem svibnja u bankama je bilo 251,8 milijardi kuna depozita što je za 10,9 milijardi kuna ili 4,5% više nego u istom mjesecu lani. I na mjesečnoj razini depoziti su porasli – bili su viši za 1,9 milijardi kuna nego u travnju, nakon što su pet mjeseci prije toga padali. Na depozite i štednje građana otpada 163,7 milijardi kuna, što je bilo 1,6 milijardi manje nego u lanjskom svibnju, a na depozite i štednje poduzeća 29,4 milijarde kuna, što je 6,6 milijardi više. Limun

štednja

Bolje da držiš pod madracom, barem znaš gdje je

Kamate potonule: oročena štednja više ne donosi zlato, već sitniš

Kamate na oročenu štednju u hrvatskim bankama značajno su pale u odnosu na prošlu godinu, kada su dosezale i 3%. Danas najviše nude Banka Kovanica i KentBank s 2,3% na 12 mjeseci, što na 1000 eura donosi skromnih 23 eura. Većina velikih banaka nudi ispod 1%, a neke i mizernih 0,02%. Štednja na šest mjeseci često je isplativija, no razliku u prinosima mogu pojesti bankovne naknade. Građani bi prije oročenja trebali pažljivo usporediti kamate i troškove. tportal

bankarske naknade banke kamate na štednju oročena štednja štednja

Ispovijest bivšeg štednog amatera: kako sam prestao paničariti i zavolio kamate

Pet zlatnih pravila za uspješan put do financijske slobode

Dugoročna štednja i ulaganje temelj su financijske sigurnosti. Ključno je postaviti jasne ciljeve, razumjeti osnove ulaganja, početi što ranije, redovito pratiti i prilagođavati portfelj te zadržati disciplinu, bez paničnih odluka. Uz plan i dosljednost, čak i mali mjesečni iznosi mogu narasti u ozbiljan kapital zahvaljujući vremenu i složenim kamatama. Ulaganje nije trka na sto metara, već maraton prema financijskoj slobodi — uz što manje spoticanja o vlastite emocije. Savjeti

štednja ulaganje

Tko ne ulaže, magarac

Toni Milun: Građani imaju više mogućnosti za štednju i ulaganje nego ikad prije

Štednja je jedna od najvažnijih financijskih navika koje čovjek može razviti, jer pruža sigurnost i stabilnost u svakodnevnom životu te omogućuje ostvarenje dugoročnih ciljeva. Prema računici HGK, u Hrvatskoj se prosječno po stanovniku štedi 9600 eura, a građani u prosjeku štede 77 eura mjesečno. Iako matematičar Toni Milun nije financijski savjetnik, primjećuje sljedeće: Dobrovoljna mirovinska štednja ili europska mirovina su jedan dobar vid štednje za mirovinu, a odnedavno imamo i tri robo savjetnika, Finax, InterCapitalov Genius i Revolut. Na temelju vaših odgovora i vaše sklonosti riziku preporuče za vas optimalnu kombinaciju dioničkih i obvezničkih fondova – rekao je Milun. Sve više ljudi ulaže u kriptovalute, iako je to trenutno najrizičnije. U to se ne ulaže više od onoga što niste spremni izgubiti. Sigurniji za ulaganje su ETF-ovi, iako također nisu bez rizika. Lider

financijska pismenost štednja Toni Milun ulaganje

Možda nije da se štedi, nego se nema više čime trošiti

Šajatović: Čemu nervoza u Vladi ako je inflacija samo 4,5 posto?

Nervoza premijera Andreja Plenkovića, počevši od privođenja trgovaca na ‘obavijesni razgovor‘, može se objasniti spoznajom da Vlada zapravo nema instrumente kojima može obuzdavati rast cijena. U vremenima dinara, hrvatskog dinara ili kune građani (glasači) imali su osjećaj da se mogu zaštititi. Čim bi dobili plaću, mijenjali bi domaću valutu za njemačku marku ili euro. Danas kad plaće i mirovine stižu u eurima, u što ih promijeniti kao zaštitu od inflacije? Nema više sidra. Osim što više nema sidra u nekoj stranoj valuti, neracionalno je ne trošiti što prije. Zašto bi se građani trebali suzdržavati od potrošnje kad im uz rast cijena euri svaki dan vrijede manje? A k tome su kamate na štednju takve da su štediše u prošloj godini realno osiromašili za najmanje 700 milijuna eura. Čemu onda štedjeti? Miodrag Šajatović za Lider.

inflacija kolumne Miodrag Šajatović štednja

No buy Friday kod nas

Pokraj bojkota, postoji i trend ‘No buy January’: Osjećaj krivnje zbog blagdanske potrošnje

Novi TikTok trend kojim se, nakon povećanih troškova u prosincu, u siječnju promovira kupovina samo najnužnijeg. Početak godine je vrijeme kada mnogi preispituju svoje financijske odluke, a siječanj često postaje mjesec štednje i racionalne potrošnje. U posljednje se vrijeme i službeno počeo koristiti termin “financijski mamurluk” koji dolazi nakon blagdanskom trošenja. Štednjom u siječnju pokušavaju se ispraviti ishitrene prosinačke odluke, no ekonomski stručnjaci kažu kako je štednja više način života, kao vježbanje i prehrana, a ne nešto što bi trebalo rezervirati za jedan mjesec. Štedi se tako da se dio novca stavi sa strane, a ne onda kada ionako nemaš novaca za trošenje. HRT

No buy January štednja TikTok trendovi trendovi

Mršava kasica

Hrvati u prosjeku štede 77 eura mjesečno, samo jedan posto građana nije morao smanjiti potrošnju

Iako većina Hrvata osjeća pogoršanje svoje financijske situacije u protekle dvije do tri godine, prosječna mjesečna štednja porasla je na 77 eura, četiri eura više nego lani. Čak 23 posto građana ne štedi, dok većina štediša odvaja između 51 i 100 eura mjesečno. Najviše štedi srednja dobna skupina (105 eura mjesečno), dok stariji od 60 godina odvajaju u prosjeku 42 eura. Razlozi štednje uključuju hitne situacije (65 posto) i financijsko osiguranje za obitelj (45 posto), dok je najmanje novca namijenjeno obrazovanju (7 posto). Gotovo 51 posto štedi na tekućem računu, dok 37 posto koristi štedni račun. U usporedbi sa susjednim zemljama, austrijski štediše prednjače s 308 eura mjesečne štednje, dok Hrvati zaostaju za Mađarima (116 eura) i Česima (134 eura), ali su ispred Srba (55 eura) i Rumunja (72 eura). Lider

štednja ušteda

Dok sve poplatiš, ne ostane ti ništa

Tanki fond za ‘crne dane‘ – većina građana ne bi izdržala ni mjesec dana kad bi ostali bez posla

Hrvatskim građanima iznos imovine raste, nisko su i zaduženi, ali imaju tako malo ušteđenog novca u fondu za ‘crne dane‘ da bi jedva izdržali mjesec dana podmirivanja troškova kućanstva kada bi iznenada ostali bez prihoda. Najvažniji su to zaključci Ankete o financijama i potrošnji kućanstva koju je provela Hrvatska narodna banka (HNB) u 2020. i 2021. godini. Glavna komponenta financijske imovine, koju posjeduje više od 86 posto kućanstava u Hrvatskoj i nadalje su bankovni depoziti, čiji se udio između dva vala ankete povećao na 69,5 posto vrijednosti financijske imovine. Unatoč rastu kreditiranja posljednjih godina, istraživanje pokazuje kako hrvatski građani nisu masovno potonuli u ‘dužničko ropstvo‘. Lider

financije štednja

Uvijek je taj mali postotak na vrhu

Najbogatiji Hrvati drže 14 milijardi eura, razlike se smanjuju

Hrvatski građani u bankama danas drže više od 37 milijardi eura ili približno dvije trećine ukupnih depozita kreditnih institucija u Hrvatskoj. Osim uvriježenih opaski kako su Hrvati skloni štednji u bankama, zbirne brojke često su praćene opaskama o nejednakosti njezine razdiobe, što nije specifičnost ni Hrvatske, a kao i drugdje vrijedi i za druge pokazatelje bogatstva kućanstava.

Najnoviji nalazi kažu da se ta nejednakost vrlo blago, ali ipak smanjuje. No, i na kraju prošle godine oko 80 posto deponenata, s iznosima novčanih sredstava manjim od 10 tisuća eura, držalo je samo 11,6 posto ili oko 4,2 milijarde eura od ukupno 36,5 milijardi depozita fizičkih osoba. S druge strane, samo 1,84 posto vlasnika računa s iznosima od 100 tisuća eura naviše držalo je 38,5 posto ukupnih novčanih sredstava ili, u eurima, 14 milijardi. Preostalih približno 18 posto vlasnika, koji na računima u bankama imaju između 10 i 100 tisuća eura, drži 50-ak posto ukupnih depozita fizičkih osoba. Poslovni

HNB štednja

A možda jednostavno nemaju novaca

Novi trend među mladim Kinezima je štednja iz osvete

Pandemija covida dovela je do tzv. osvetničke potrošnje – poriva za kupovinom kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme, karakterističnog posebice za mlađu populaciju. I dok mladi u većem dijelu svijeta nemilice kupuju u potrazi za izgubljenim vremenom, u Kini je popularno nešto dijametralno suprotno – štednja iz osvete. Njihove mjere štednje između ostalog uključuju i objedovanje u javnim kantinama, u kojima obično jedu starije osobe. Drugi pak na društvenim mrežama traže partnere za štednju, s kojima onda formiraju krug ljudi i jedni drugima pomažu ostvariti zajedničke ciljeve uštede. tportal

štednja

One su svakako na dobitku

Europska središnja banka je snizila orijentacijske kamate: Gradnja je i dalje skupa, štedjeti se manje isplati

Za štediše i one koji imaju kredite već prije toga se puno toga promijenilo, iako su kamate na kredite sporije smanjivane nego one na ušteđevine. Ako se smanje kamate na štednju smanjuju se i kamate na konzumne kredite, ako banke rade fer, jer jeftinije postaje i nabavljanje novca za financiranje. Građevinska industrija koju muči kriza ne očekuje poboljšanje stanja zbog smanjenja kamata. Istina, s jedne strane stambeni krediti postaju jeftiniji, ali skupoća je i dalje velika. Burze su već ranije jako profitirale od očekivanog smanjenja kamatnih stopa. Njemački burzovni indeks DAX je od početka godine porastao za gotovo 12 posto. Niske kamate su u pravilu dobre za tečajeve dionica. DW

ECB kamatne stope štednja

Za crne dane