U Europi nikad nije bilo manje terorizma nego u 21. stoljeću - Monitor.hr
25.07.2016. (05:01)

Bilo je i gore

U Europi nikad nije bilo manje terorizma nego u 21. stoljeću

2016. godina bit će najkrvavija godina pa broju žrtava terorističkih napada u Europi u ovom stoljeću – mnogo gora od 2015., 2011., 2005. i 2004. godine. Ipak, broj žrtava terorističkih napada u 21. stoljeću teško se može uspoređivati s onim iz 1972., 1974., 1980. i 1988. godine. U svakoj od tih godina terorizam je uzeo preko 450 žrtava, ponajprije u Velikoj Britaniji, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj. Prošla, 2015. godina, po broju žrtava (148) bila je najkrvavija u zapadnoj Europi od 2004. godine. Te godine u terorističkim napadima je ubijeno 196 osoba, piše Index.


Slične vijesti

Jučer (13:00)

Pravda pod naponom — kad kazna postane politički alat

Izrael korak bliže uvođenju smrtne kazne za terorizam

Izrael je u prvom čitanju odobrio prijedlog zakona koji bi uveo obaveznu smrtnu kaznu za teroristička ubojstva počinjena iz nacionalističkih motiva. Kritičari upozoravaju da bi zakon nerazmjerno pogađao arapske počinitelje i poticao radikalizaciju, dok zagovornici tvrde da bi djelovao odvraćajuće. Izrael je dosad proveo samo dvije smrtne kazne, uključujući Eichmanna. Slične zakone za terorizam ima niz država, a najviše pogubljenja bilježe Kina, Iran, Saudijska Arabija i Irak. Javno mnijenje u Izraelu uglavnom podržava mjeru. Međunarodno pravo dopušta smrtnu kaznu samo za „najteže zločine“, ali široke definicije terorizma često dovode do proizvoljnih presuda. ICC je ne izriče, a organizacije poput Amnestyja protive se njenoj primjeni. tportal

18.02. (14:00)

Kao u fimu Minority Report

U Njemačkoj pokrenuli projekt PeRiskoP – kako prepoznati potencijalne počinitelje zločina i masakra

Ne radi se o osobama koje predstavljaju prijetnju zbog svojih vjerskih, političkih ili ideoloških stavova, nego o ljudima koji možda pate od psihičke bolesti ili gaje mržnju prema ljudima i stoga žele nekoga ubiti ili ozlijediti. Dakle, o osobama koje bi mogle počiniti teška ciljana nasilna djela, poput amok-napada ili terorističkog napada. Statistike pokazuju zabrinjavajući trend: udio osoba s mentalnim bolestima u zločinima poput ubojstava ili ubojstava iz nehaja kontinuirano je rastao posljednjih godina, dosegnuvši 16 posto u 2022. godini. Korištenjem kataloga kriterija policija procjenjuje rizik koji predstavljaju potencijalno nasilne ili naoružane osobe s mentalnim oboljenjima. Cilj je osigurati da nitko ne prođe „ispod radara”. No, isto tako upozoravaju da u pravnoj državi ne može postojati stopostotna sigurnost. DW… Tema na Forumu

15.09.2024. (13:00)

Kad Tiktok 'cool' postane džihadistički 'chic'

Sve više europskih tinejdžera uhićeno zbog terorističkih aktivnosti, često pod utjecajem Islamske države

Mlade privlače ekstremističke poruke šireći se putem društvenih mreža, poput Tiktoka, koristeći estetiku i memove za vrbovanje. Iako IS nije izravno vođen napade, decentralizirane mreže omogućuju bržu radikalizaciju. Psiholozi objašnjavaju kako se IS obraća marginaliziranim tinejdžerima nudeći im osjećaj pripadnosti i pravila. Online propaganda, pojačana političkim sukobima i islamofobijom, dodatno potiče agresivnost i motivira napade „vuka samotnjaka“. DW

08.04.2024. (12:00)

Kad potlačeni postanu tlačitelji

Jezikova juha: Sijanje straha

Terorizam definiramo kao sustavno proračunato korištenja nasilja kako bi se izazvao strah među pripadnicima neke skupine ljudi, obično u svrhu postizanja određenog političkog cilja. Riječ se izvorno javlja u francuskome, kao terrorisme, kovanica od latinskoga terror ‘strah, strava, užas, panika’. Terorizam prvotno opisuje najkrvaviji dio Francuske revolucije: Vladavinu terora, Jakobinsku diktaturu između ožujka 1793. i srpnja 1794. Terorizam, naime, polazi od premise da cilj opravdava sredstva, a svaka organizacija koja se koristi terorističkim sredstvima vjeruje da je njihov krajnji cilj vrijedan svih žrtava, makar se radilo i o nedužnima. Kada takva upotreba nasilja kakva pokreta postane sistematska, naziva se terorizmom, a najranija zabilježena upotreba riječi u tome smislu javlja se u engleskome 1798. kada tadašnji mediji tako imenuju irski ustanak protiv britanske krune.

Iako nema dvojbe da su ustanici okrvavili ruke i civilnim žrtvama, simptomatično za korištenje termina jest da se jednako okrutno postupanje britanskih i lojalističkih trupa nije opisivalo kao terorizam. Očito, od ranih dana upotrebe termina često previđena odrednica jest da se u pravilu radi o borbi skupina koje se na neki način osjećaju podređenima ili potlačenima u odnosu na službenu vlast. Novi sat lingvistike za lokalni portal.

10.11.2023. (19:00)

Tako mladi, a tako ekstremni

U Hrvatskoj uhvaćena dva maloljetnika, navodno su planirali terorističku akciju, dolaze iz ultradesničarskih krugova

Osumnjičenici navodno pripadaju desničarskoj organizaciji koja za terorističke aktivnosti koristi online platformu, među ostalim i za širenje nasilne ekstremističke propagande, aktivno vrbovanje novih članova i razmjenu priručnika o oružju iz 3D pisača. Vjeruje se da su neki članovi organizacije napisali svoj vlastiti manifest i da imaju pristup oružju, izvijestili su iz policije. Usprkos činjenici da su neki od osumnjičenika prilično mladi, pokazatelji su upućivali na povećan rizik da će neki od njih uskoro krenuti u akciju. Nacional Uhićenja diljem Europe (Jutarnji)

16.10.2023. (10:00)

Nekome bi se trebala upaliti crvena lampica

Starešina: Početak rata za Bliski istok koji daleko nadrasta lokalni sukob Izraela i Hamasa

U analizama uzroka zbog kojih se uopće mogao dogoditi sveobuhvatan Hamasov napad koji je na nekoliko sati potpuno blokirao izraelsku obranu ključni su propusti prepoznati u podcjenjivanju Hamasove snage i organiziranosti, osjećaju superiornosti koji izraelskom vojno-sigurnosnom sektoru daje njegova nadmoć u viskoj tehnologiji i prevelikom oslanjanju na nju, što je rezultiralo neprepoznavanjem stvarnih Hamasovih namjera. Izraelske službe imale su Hamasove snimke kako uvježbava operaciju. Ali i to u high- -tech sustavu nije prepoznato kao istinska prijetnja. Ne sumnjam da će izraelski obrambeno-sigurnosni sustav izvući pouke iz svojih propusta i brzo se presložiti. No pitam se prepoznaju li uopće europske vlade da se takav sveobuhvatni teroristički scenarij može dogoditi u manje-više svakoj zapadnoj prijestolnici ako država sponzor terora (recimo Iran) to poželi učiniti. Skupine radikaliziranih islamista iz Molenbeeka sigurno nisu u stanju organizirati sveobuhvatan teroristički napad na europske institucije u Bruxellesu i kao taoce uzeti Ursulu von der Leyen i Charlesa Michela. Ali ako ih u svoju operaciju uveže država koja sponzorira teror, to nije neizvedivo. Višnja Starešina za Lider.

08.01.2023. (13:00)

Uhićena dvojica braće

Njemačka antiteroristička policija spriječila teroristički napad bojnim otrovom

Deutschland Kriminalität l Polizei-Großeinsatz in Castrop-Rauxel l Festnahme

Njemačka antiteroristička policija je tijekom noći upala u stan jednog 32-godišnjeg Iranca u Ruhrskoj oblasti. Navodno je planirao teroristički napad i za to već nabavio otrove cijanid i ricin. Motiv je islamizam. Prema navodima lista Bild, u policijskoj akciji su sudjelovali i djelatnici Instituta Robert Koch (RKI) kao stručnjaci za borbu protiv bioloških i kemijskih opasnosti. A na položaju su bili i službenici Saveznog kriminalističkopg ureda (BKA) te stručnjaci za deaktiviranje eksploziva. Iz BKA nisu željeli komentirati operaciju te su medije uputili na državno odvjetništvo. Deutsche Welle

03.11.2020. (13:45)

Kurz nakon terorističkog napada u Beču: Ovo nije borba između kršćana i muslimana, nego između civilizacije i barbarstva

Neprijatelj, islamski teror, želi podijeliti naše društvo. Nećemo dati prostora toj mržnji. Naši neprijatelji nisu članovi religijske zajednice, to su teroristi. Ovo nije borba između kršćana i muslimana ili Austrijanaca i migranata nego borba između civilizacije i barbarstva – rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz nakon terorističkog napada u Beču u kojem je ubijeno najmanje pet osoba. Ubijeni napadač je 20-godišnji mladić koji je rođen i odrastao u Beču, austrijski državljanin, porijeklom Albanac iz Makedonije (HRT). Na netu se pojavila snimka dvojice turskih MMA boraca koji žive u Beču, a koji su za vrijeme napada spašavali stariju ženu i ranjenog policajca. Ovdje fotografije mnoštva policajaca na ulicama Beča.

31.10.2020. (12:30)

Samo u svoje ime

Hezbolah o terorističkon napadu u Nici: Islam takvo nasilje osuđuje

Čelnik Hezbolaha Hasan Nasrallah snažno je osudio napad u francuskom gradu Nici u kojem je mladi Tunišanin ubio tri osobe rekašvi da takve izgrede Islam i islamska vjera osuđuju. “Nema nečega poput islamskog terorizma ili islamskog fašizma, a tko god počini zločin je zločinac”, rekao je, ali i dodao da “muslimani ne mogu tolerirati vrijeđanje svojeg velikog proroka” (tu je mislio da objave karikatura Muhameda). Proširio je priču rekavši da su “terorističku ideologiju u našoj regiji štitile su zapadne države, administracija SAD-a i europske vlade podržavale su i financirale te skupine u Siriji i Iraku”. Jutarnji

26.10.2020. (22:00)

Terorizam očito nije ambidekster

Bijeli suprematisti odgovorni za većinu terorističkih napada u SAD-u

Na pitanje koje ideologije prednjače kad je riječ o terorističkim napadima odgovor je dao izvještaj Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). Sa 67 posto prednjače bijeli suprematisti, odnosno desni radikali, dok 20 posto zauzimaju lijevi. Istraživanje je provedeno u prvih osam mjeseci ove godine i ne obuhvaća događanja nakon ubojstva Georgea Floyda. Broj napada desnih radikala isti je kao prošle godine, dok se broj napada s lijeve radikalne strane učetverostručio te odnio 5 žrtava. Al Jazeera