U Hrvatskoj najviše u EU poskupjele i ulaznice za koncerte, kino i kazalište - Monitor.hr
Jučer (15:00)

Dođeš na koncert, a imaš osjećaj da si jeo u nekom finijem restoranu

U Hrvatskoj najviše u EU poskupjele i ulaznice za koncerte, kino i kazalište

Prema prvoj procjeni, koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u rujnu u Hrvatskoj je iznosila 4,6 posto. Hrvatska s Estonijom i Slovačkom i dalje vodi mrtvu trku za tron po rastu godišnje stope inflacije u Europi. No u jednom njezinom segmentu ipak smo ispred svih, pa i Slovaka i Estonaca – ulaznice su poskupjele čak 12 posto. Valja dodati da je stopa PDV-a na ulaznice za koncertna događanja i kulturne priredbe od 2022. godine snižena na pet posto. tportal


Slične vijesti

Jučer (14:00)

Robusta nervoza, arabica depresija

Cijene kave rastu, a razloge treba tražiti na plantažama svjetskog Juga i u poremećajima globalne trgovine

Cijene kave rastu zbog klimatskih promjena, suša, poplava i poremećaja u lancima opskrbe. Brazil, najveći proizvođač arabice, i Vijetnam, glavni izvoznik robuste, bilježe značajne padove proizvodnje. Posljedica su skokovi cijena – arabica je lani poskupjela 58 %, robusta čak 70 %. Predviđa se da će do 2050. površine za uzgoj kave pasti za polovicu. To znači skuplju jutarnju šalicu, bilo kod kuće ili u kafiću, jer se troškovi uzgoja i transporta prelijevaju na police trgovina i račune gostiju. Faktograf

Petak (12:00)

Inflacija se stišala, ali jogurt i dalje viče iz frižidera

Hrana poskupjela trećinu više nego prije pandemije

Iako je ukupna inflacija u eurozoni pala na 2%, cijene hrane ostaju tvrdoglavo visoke – oko trećinu iznad pretpandemijskih razina. U kolovozu 2025. inflacija hrane iznosila je 3,2%, najviše među svim kategorijama HICP-a. Hrvatska bilježi rast od 47%, dok su pojedine namirnice, poput maslaca ili maslinovog ulja, poskupjele i preko 50%. Uzroci su rat u Ukrajini, poskupljenje energenata, rast plaća i klimatske promjene, a posljedice najviše osjećaju kućanstva s nižim prihodima. Hrana tako ostaje ključni faktor inflacijskih očekivanja i percepcije troškova života. tportal

10.09. (10:00)

Pjena za kosu, suze za novčanik

Košarica od 100 kuna sad vrijedi 20 eura – cijene porasle za gotovo 50%

U jesen 2022. sedam osnovnih proizvoda u trgovini koštalo je 100 kuna (13,33 eura), a danas gotovo 20 eura – 49,4% više. Najviše je poskupio šampon, s 1,59 na 3,89 eura, dok je i riža, unatoč ograničenjima, skuplja za 13 centi. Vlada je zamrzavala cijene nekih artikala, no svi proizvodi iz košarice su poskupjeli. U istom razdoblju medijalna neto plaća porasla je 43%, što ipak ne prati u potpunosti rast troškova. Rezultat: skuplje blagajne i praznije košarice. Index

30.08. (09:00)

Prijateljstvo: nekad uspomene, danas pretplata

Friendflation – kada druženje postaje luksuz

Generacija Z skovala je izraz friendflation kako bi opisala rastuće troškove održavanja prijateljstava – od večera i putovanja do rođendana i vjenčanja – koji ponekad premašuju njihove prihode. Rezultat je osjećaj propuštenih uspomena i socijalnog pritiska jer druženje postaje financijski teret. Ipak, rješenje postoji: planiranje unaprijed, druženja kod kuće ili društvene igre nude način da se prijateljstva njeguju bez pražnjenja novčanika. Index

19.07. (00:00)

Kriva nafta, a ne Trumpova taksa!

Inflacija se vraća, ali ne zahvaljujući carinama

Lipanjski rast inflacije u SAD-u (2,7%) nije posljedica carina, već poskupljenja energije, hrane i usluga. U Hrvatskoj inflacija iznosi 1,7 bodova više od europodručja, uglavnom zbog domaćeg rasta cijena usluga. Hrana također pridonosi, ali manje. Carine još nemaju uočljiv učinak, dok je globalni rast cijena hrane blagi i potaknut sektorima poput mesa i ulja. Očekuje se slabljenje inflacijskih pritisaka do kraja godine, osobito uz smirivanje tržišta nafte i moguće novo sniženje kamata u eurozoni. Ukratko: inflacija je (opet) domaća, a Trump još samo vježba. Velimir Šonje za Ekonomski lab

12.07. (19:00)

Tko preživi, gladan nije

Maslac ruši rekorde, meso i ulja divljaju – šećer jedini ide na dijetu

Cijene hrane globalno rastu – FAO indeks u lipnju dosegnuo je 128 bodova, najvišu razinu u tri godine. Najviše su poskupjeli meso, biljna ulja i mliječni proizvodi, dok su žitarice i šećer pojeftinili. Maslac je dosegnuo povijesni cjenovni vrhunac, a globalna potražnja tjera cijene mesa i ulja prema gore. Iako se očekuje rekordna žetva žitarica, tržište ostaje osjetljivo. HUP upozorava da Hrvatska ovisi o uvozu hrane, pa rast cijena prijeti inflacijom i slabljenjem domaće industrije, te poziva na strateške mjere jačanja prehrambene sigurnosti i otpornosti. Lider

08.06. (11:00)

Inflacija pada, ali radna snaga stiže uzlaznom putanjom – preko granice

Vujčić: Većinu od 50 tisuća radnih mjesta popunit će strani radnici

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je daljnje usporavanje inflacije, koja bi 2026. trebala pasti na 2,2%. Unatoč slabijem rastu BDP-a (3,3% u 2024.), domaće gospodarstvo ostaje snažno, uz realan rast plaća i očekivanih 50.000 novih radnih mjesta. No, većinu njih popunit će strani radnici, što potvrđuje trajni zaokret hrvatskog tržišta rada. Zbog nadolazećih mjera pooštravanja kreditiranja očekuje se smanjenje potrošnje. Inflaciju su u svibnju pogurale cijene hrane i energije, a turizam gubi konkurentnost zbog visokih cijena. Lider

06.06. (12:00)

Kad ni turisti više ne grizu: preskupa hrana ubija apetit i statistiku

Osobna potrošnja usporava, a inflacija se približava normalnijim razinama

Podaci o realnom prometu u trgovini na malo ukazuju na smirivanje osobne potrošnje. U istom smjeru ukazuju podaci Porezne uprave o fiskalizaciji. Ne vidim što bi moglo promijeniti ove trendove. I strani turisti neće s oduševljenjem očitavati cijene pizza od 12 eura i glavnih jela u restoranima od 18, 20 i više eura. Danas je jeftinije jesti u Rimu nedaleko od Vatikana nego na našoj obali, osim ako se jako pazi; dobre ponude za dobru cijenu ima, samo se treba potruditi pronaći ju. Stoga mislim da nas čeka još vrlo kratko vrijeme povećane inflacije prije nego što signal smiraja osobne potrošnje bude jasno očitan u cijelom dobavnom lancu i na većini tržišta. Nakon toga nas prema kraju ove godine čeka umjereniji predbožićni shopping i približavanje stope inflacije normalnijim razinama, puno bliže onih već zaboravljenih i službeno željenih „2 posto na godinu“. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

27.05. (15:00)

Inflacija napadnuta tipkovnicom

Domaći programeri lansirali stranicu za usporedbu cijena u trgovinama

Od 15.5.2025. trgovci moraju objavljivati ažurne cjenike na internetu, a programeri su to iskoristili da građanima olakšaju život. Pokrenuli su web stranicu Usporedi cijene koja prikuplja podatke iz objavljenih cjenika i omogućuje usporedbu cijena proizvoda po trgovinama i lokacijama. Stranica koristi i API servis cijene.dev te je projekt potpuno besplatan i otvoren za prijedloge na GitHubu. Cilj im nije zarada, već zajednička korist – i malo developerskog gušta. Bug

05.05. (18:00)

Plemići na aparatima – Bruxelles posluzi daje otkaz

Europa na dijeti: rezanje luksuza, spašavanje suštine

Europa mora napustiti skupe navike i prilagoditi se svijetu koji se brzo mijenja, piše Economist. Oslanjanje na američku sigurnost, kinesko tržište i ruski plin više nije održivo. EU treba zreliji odnos s Britanijom, učinkovitije unutarnje tržište, stvarnu demografsku politiku i veća ulaganja u obranu. Umjesto nametanja pravila svijetu, vrijeme je za redefiniranje vlastitih prioriteta – od pomoći Ukrajini do realnih klimatskih ciljeva. Krize više nisu iznimka, nego novo normalno. Index