U prosjeku svatko iz svoje plaće za zdravstvo izdvaja 3560 eura godišnje

I još im nije dosta

U prosjeku svatko iz svoje plaće za zdravstvo izdvaja 3560 eura godišnje

Koliko točno novca svaki mjesec izdvajamo za zdravstvo od prosječne plaće, otkrila je Nova TV. Uzeli su prosječnu bruto plaću od 1798 eura, što znači da je neto iznos 1231 euro i kada se doda doprinos na zdravstveno, on iznosi 296 eura. Godišnje se od prosječne plaće, sukladno toj računici, uplaćuje oko 3560 eura. Ako se pretpostavi da taj zaposlenik radi 45 godina, izdvojit će za zdravstveno oko 160.000 eura. Zato je bolno kad se zbog predugog čekanja na pregled, pacijenti moraju okrenuti privatnom zdravstvu i, nakon svih tih silnih izdvajanja, ponovno plaćati za liječenje. Poslovni

zdravstvo

Manje smo bolesni, a oni koji jesu dulje čekaju

HZJZ: Pacijenata sve manje, liječnika više, a liste čekanja sve su duže

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. No, uz ove je podatke logično upitati kako je onda uz veći broj liječnika građanima zdravstvena usluga manje dostupna. Iz HJZJ-a zaHTV kažu kako je Hrvatska među zemljama s najvećom stopom hospitalizacija kroz dnevne bolnice u odnosu na broj stanovnika. U izvješću HZZO-a navodi se kako se u hrvatskim bolnicama 2023. godine liječilo 622.585 pacijenata, ostvareno je pet milijuna bolničkih dana, a iskorištenost postelja bila je 63 posto. U odnosu na prethodnu godinu liječeno je 32.000 pacijenata manje, čak 100.000 manje nego 2019. godine. Liječilo ih je 7.486 liječnika, što je stotinu više nego prethodne godine. Problem je i u sustavu naručivanja, koji je fragmentiran. Nije jasno definirano što se i u kojoj se bolnici može napraviti. Nacional

HZJZ liječnici pacijenti zdravstvo

Pratimo zapadne trendove

Antoljak: Ukidaju li liječničku profesiju?

U nas često određene struje u zdravstvenoj politici žele nametnuti američki (pri tome mislim SAD) sustav zdravstva koji je, međutim, od nekadašnjeg na oko vrlo uspješnog sustava u sedamdesetima i osamdesetima prošlog stoljeća, posljednjih desetljeća pokazao niz manjkavosti. Naročito se to odnosi na nedostupnost zdravstvenih usluga za one koji ili škrtare na zdravstvenom osiguranju ili ga jednostavno ne mogu platiti, čak i kada je riječ o zbrinjavanju hitnih stanja o kojima ovisi život. U državama u kojima je studij medicine skup ili znatno skuplji od školovanje medicinskih sestara, nužno je da naprave vlastite analize te prema tome odgovarajuće intervencije kojima bi financijski i drugačije pomogli onima koji se žele baviti tim poslom. U većini to nije učinjeno te vrlo agresivno stranim liječnicima reklamiraju rad i preseljenje u njihove države, što nije pošteno prema državama iz kojih se iseljavaju liječnici i medicinske sestre, a unatoč tome imaju i dalje manjak te radne snage. Nataša Antoljak za Autograf.

liječnici Nataša Antoljak studij medicine zdravstvo

Manje učenika - više učitelja za dežurstva

Litvan: Ubojstvo djeteta razotkrilo svu mizeriju hrvatskog školstva i zdravstva

Iz nastavničkih redova tiho se rogobori protiv kontrolnih mehanizama jer bi u dežurstva trebali biti uključeni i nastavnici. A nisu dovoljno plaćeni, pa ionako imaju posla preko glave… A nije baš tako. Samo u posljednjih deset godina Hrvatska je ostala bez 11,2 posto učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno u škole ide 57.000 djece manje nego 2015. U istom se razdoblju broj nastavnika povećao za gotovo deset posto (5480). Država kao da najviše strepi od bunta nastavnika i medicinskog osoblja. Zato je zdravstvo druga neuralgična točka koja je kumovala tragediji u Prečkom. Počinitelj je, naime, liječeni psihički bolesnik, a izjava njegove majke jedna je od najvećih optužnica protiv zdravstvenog sustava. Nije država vodila ubojičinu ruku u osnovnoj školi, ali incidenti se mogu očekivati kad se javne službe prekomjernim zapošljavanjem i dizanjem plaća pretvaraju u glasačku mašineriju vladajuće stranke. Goran Litvan za Lider.

Goran Litvan kolumne školstvo zdravstvo

Lokot na temu, izbori su

Škaričić: “Sustav” i katanci

Stravičan napad 19-godišnjaka na učenike i učiteljicu škole u Prečkom spada u takve koji se ne mogu automatski pripisati sistemu. Zašto se onda javnost odmah ustremila na “sustav”, a premijer Plenković, ministar Fuchs i gradonačelnik Tomašević odgovorili obećanjem da će ga popraviti, kao da točno znaju koje su njegove mane dovele do tragedije? Najuvjerljivije objašnjenje tako besmislenih poteza jest da HDZ motivira nagon za samoočuvanjem pa su, želeći smiriti javnost koja kipti od bijesa, poduzeli mjere koje je neovisno o ovom događaju trebalo napraviti, dok su teža pitanja odmah zatrpana.

Gdje se točno u ovom kaosu vide greške “sustava”? U nekom liječniku kojem je ispod radara prošao agresivni pacijent? Ne znamo. Kada bismo van svake sumnje znali da se baš to dogodilo, koga bi trebalo kriviti, liječnika ili organizacijsku strukturu bolnice? Nema sumnje da su konspirativnost, laži, politička samopromocija s tricama i kučinama ozbiljan, sistemski problem, a prati ih brzi zaborav, pa čak i tako potresnih tragedija kakvo je ubojstvo djeteta. U konkretnom slučaju, marginalizira se tema stanja psihijatrijske skrbi, koja je globalno na marginama političkog interesa. Nataša Škaričić za Novosti

Nataša Škaričić zdravstvo

Ako ne računamo one koji su otišli u penziju...

Od ulaska u EU do danas broj liječnika u Hrvatskoj skočio za čak 76 posto

Hrvatska je 26. prosinca ove godine imala ukupno 16.820 liječnika, otkrivaju novi podaci Hrvatske liječničke komore. To su službeni podaci Atlasa liječništva koje Komora redovito ažurira u suradnji sa svim relevantnim državnim tijelima. Novi podaci otkrivaju i kako je od 2013. do danas u inozemstvo otišlo ukupno oko 1130 liječnika. Lani ih je otišlo 116, a ove godine 63, što je osjetan pad koji je vjerojatno povezan i sa značajnim poboljšanjem materijalnih prava liječnika. Danica

liječnici zdravstvo

Dobar biznis

Ilko Ćimić o kraljevima monopola u bijelom mantilu – tko su supružnici Rajković

Obitelj Rajković, pioniri privatnog zdravstva, od početnih poslovnih neuspjeha stigli su do milijunskih ugovora s HZZO-om. Njihova poliklinika Medikol bila je na rubu stečaja sve do “spasonosnog” ugovora iz 2007. godine, koji im je osigurao monopol na PET/CT pretrage dok su javne bolnice bile zanemarene. Unatoč poreznim dugovima, afere ih nisu dotaknule, a danas su strateški partner države. Ivana Kekin tvrdi da je vrijeme za istinu o tome kako su taksist i doktorica postali ključni igrači u zdravstvu – uz blagoslov vlasti. Ilko Ćimić za Index

Ilko Ćimić Medikol zdravstvo

U jednoj ruci stetoskop, u drugoj plava kuverta

Škaričić o aferama u zdravstvu: Dokaze o pljački javnog zdravstva nijedna vlada nije uvažila kao signal da nešto treba poduzeti

Ovo je samo djelić iz bogate povijesti dokaza o pljački javnog zdravstva koje nijedna vlada nikada nije uvažila kao signal da nešto treba poduzeti. U Plenkovićevom mandatu netaknute su afere sa sklapanjem posla s farmaceutskom tvrtkom Roche na Rebru, kupovine cjepiva i lijekova za vrijeme pandemije, otpuštanje gotovo cijelog menadžmenta hrvatske podružnice Janssena, plaćanje informatičkih platformi koje ne funkcioniraju itd. Procjenjuje se da na korupciju u zdravstvu odlazi najmanje deset posto proračuna pa naviše, ovisno o zaštitnim mehanizmima. Kako u Hrvatskoj političke elite ne priznaju ni da problem postoji – jer su, uostalom, same akteri i generatori korupcije – računajmo na gubitke više stotina milijuna eura koje prisvajaju one i svi kojima je javno zdravstvo najvažnije tržište. Nataša Škaričić za Novosti.

Nataša Škaričić zdravstvo

Zdravlje nije skupo, zdravlje je najskuplje, ja bih se usudio reći

Infografika: Gdje se najviše izdvaja za zdravstvo

Najviše troškova zdravstvene zaštite po stanovniku ima Luksemburg, gdje se godišnje izdvaja čak 6590 eura. Slijedi Danska s 6110 eura i Irska s 5998 eura po stanovniku. S druge strane, Hrvatska je znatno ispod prosjeka EU-a. Na godišnjoj razini, troškovi zdravstvene zaštite po stanovniku u našoj zemlji iznose 1279 eura, što je među nižim izdvajanjima unutar EU. HRT

infografika zdravstvo

Škakljivo pitanje

Škaričić: Hipokratova kletva

Nedavno reizabrano vodstvo Hrvatske liječničke komore najavilo je nastavak borbe za ukidanje kaznenog djela nesavjesnog liječenja. Istu bizarnu ideju da liječnici mogu biti izvan domašaja Kaznenog zakona u svom programu ima i Domovinski pokret. Unatoč brojnim alarmantnim pričama koje su dospjele u medije, u povijesti hrvatskog zdravstva samo je jedan liječnik, od 2022. do 2023. godine, služio kaznu zatvora zbog nesavjesnog liječenja.

Izađe li ta ideja ikada izvan okvira PR-a za njeno članstvo, Komora će se očito svjesno služiti manipulativnom tvrdnjom da u EU-u ne postoji djelo nesavjesnog liječenja. Pa pojasnimo – točno je da u europskim kaznenim zakonima uglavnom nema posebnog djela nesavjesnog liječenja, ali zato liječnici kazneno odgovaraju prema općim odredbama protiv života i tijela. Nataša Škaričić za Novosti.

Nataša Škaričić nesavjesno postupanje liječnika zdravstvo

Oko toga se nitko ne prepucava

Višeslav Raos: Tema za sam vrh političkoga dnevnog reda – tko će nas liječiti za godinu, dvije?

Navodno silno visoke plaće (da su doista toliko visoke, vjerojatno ne bi bio toliki egzodus medicinskog osoblja u zapadnu Europu) zaposleni u zdravstvu postižu jedino tako da rade prekovremeno preko svake mjere dobrog ukusa i zdravog razuma. Premoreni, iscrpljeni i, naravno, upitno adekvatno kompenzirani, ponekad rade i greške ili ne stižu pružiti skrb u kratkom roku. Međutim, umjesto da se otvaraju pitanja o dubinskim problemima održivosti ovoga javnog sustava, medicinsko osoblje je u dijelu medija redovito vreća za šutanje, krnjo na kojeg će se projicirati različite frustracije i društveni problemi te paušalno upirati prstom.

Pitanje održivosti javnoga zdravstvenog sustava i zdravstva općenito u Hrvatskoj neraskidivo je vezano uz pitanje demografije, jednakosti pristupa javnim uslugama i ravnomjernog razvoja zemlje. Sustavno rješavanje otvorenih pitanja u ovom sustavu moralo bi doći na vrh političkoga dnevnog reda te se trebamo nadati da će nadolazeća proljetna predizborna kampanja za parlamentarne izbore stvoriti priliku da se konačno i o ovim pitanjima povede računa. Višeslav Raos za tportal.

kolumne Višeslav Raos zdravstvo

I još im nije dosta