U ruske predsjedničke izbore žele uključiti i četiri okupirane regije Ukrajine - Monitor.hr
07.12.2023. (17:00)

Imaju priliku ne ga birati

U ruske predsjedničke izbore žele uključiti i četiri okupirane regije Ukrajine

Odlučeno je kako će se izbori održati 17. ožujka 2024., te da je moguće sudjelovanje okupiranih regija Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson o čemu će odlučiti 12. prosinca. Četiri međunarodno priznata ukrajinska teritorija već su sudjelovala u ruskim lokalnim izborima 2023. Iako predsjednik Vladimir Putin još nije objavio hoće li se kandidirati, mnogi predviđaju da će Putin, koji je inače prevalio i 71 godinu, osigurati peti mandat i ostati na vlasti najmanje do 2030. Iz stranke “Pravedna Rusija – za istinu” već je najavljeno da će nominirati Putina za predsjednika na svom kongresu 23. prosinca. Guardian


Slične vijesti

Petak (11:00)

Razjedinjena oporba

Đikić: Nitko ni s kim

Možemo! ne želi sa SDP-om, osim “točkasto”; SDP ne želi sa Socijaldemokratima, koji pak žele sa svima od centra ulijevo, no ne žele stati iza SDP-ovog predsjednika Peđe Grbina kao premijerskog kandidata; liberalni Fokus ne želi s Radničkom frontom, a isto vrijedi i u obrnutom smjeru; Dalija Orešković teško da može s Centrom Ivice Puljka; Možemo! ne želi s Radničkom frontom i Socijaldemokratima; dio SDP-a ne želi s Centrom… Tako otprilike stoje stvari s lijevo-liberalnom opozicijom.

Pristup koji gotivi Možemo!, naravno, nije politički logičan i održiv, a pritom je argumentacija veoma tanka: vodstvo platforme tvrdi da će izlaznost lijevih birača biti znatno veća ako SDP i Možemo! nastupe odvojeno i da će to biti dovoljno da se poništi efekt izbornog sustava, koji obilato nagrađuje najjaču listu u svakoj izbornoj jedinici. Ako se dogodi izlazak ljevice i liberala na izbore u dvije a ne tri kolone, Socijaldemokratima Davorka Vidovića moglo bi se dogoditi da ostanu usamljeni i nesvrstani, ali ne svojom voljom, čime bi prestali biti parlamentarna stranka. Ivica Đikić za Novosti.

24.02. (15:00)

Bolje vani sam nego kod kuće sa svojima i s puškom u ruci

Protivljenje vojnom roku ljevici bi donijelo više od 200 tisuća novih glasova

Hrvatska ljevica prošle je subote pokazala protiv čega se ujedinila i prvi put osjetila da bi možda mogla dobiti izbore. I zato događaji nakon tog prosvjeda imaju veću političku težinu, prije svega u kontekstu odnosa između SDP-a i Možemo!, i nije to više samo njihovo međusobno nadigravanje za postizanje boljega stranačkog rezultata i šefovanje oporbom nego i pitanje mogućeg upravljanja državom. Posebna pozornost trebala bi se pridati mladim potencijalnim biračima. Naime, u Hrvatskoj je, prema DZS-ovim podacima, sredinom 2022. živjelo više od 445 tisuća stanovnika u dobi od 16 do 26 godina. To je korpus koji će imati pravo glasa na ovim izborima, a koji je veći od ukupnoga broja članova svih stranaka.

Čak 71 posto od 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina živi u roditeljskom domu. I Eurostatovi podaci govore da se mladi u Hrvatskoj u prosjeku osamostaljuju tek nakon 33,4 godine, što je najstarija životna dob u Europskoj uniji. Koje ih teme privlače? Osamostaljivanje, iseljavanje, migranti, vojni rok – dok HDZ najavljuje vraćanje obveznoga vojnog roka, ljevica bi mogla kontrirati jasnim zauzimanjem protiv te obveze. Tako bi pridobila više od dvjesto tisuća punoljetnih mladića, a ne treba zanemariti ni još toliko njihovih vršnjakinja te roditelje vojnih obveznika. Goran Litvan za Lider.

23.02. (12:00)

Sendvičari

GONG – Lažni profili koji aktivno promoviraju HDZ i napadaju političke protivnike – najčešće su stranački volonteri

Matej Mikašinović-Komšo, koordinator u Gongu, ističe da su lažni profili uhvaćeni u djelu, koristeći tuđe fotografije i identitete kako bi prikazali široku podršku HDZ-u, a kada je Gong s pričom izašao u javnost, na tim lažnim profilima promijenjene su fotografije i imena. HDZ u odgovoru na optužbe, umjesto da demantira navode, napada Gong i naziva ih produženom rukom oporbe, ističu svoju dugogodišnju popularnost među biračima. Praktično su motivirani time da možda dođu do posla, to je ono što vi zovete tzv. uhljebi koji pokušavaju doći do posla preko političkog angažiranja u stranci. Oni praktično volontiraju, vrlo rijetko su plaćeni osim ako nisu stvarno jako kvalitetni u tome što rade, smatra savjetnik za e-poslovanje. (N1)

10.02. (10:00)

Ideološki svestrana koalicija

Lijeva oporba teško može poraziti HDZ bez oporbene desnice

Izjava prvog čovjeka Socijaldemokrata sugerira kako su u tom trenutku na saborskim stepenicama okupljeni predstavnici oporbenih stranaka na parlamentarnim izborima 2020. godine osvojili 240 tisuća glasova više od vladajućeg HDZ-a i stranaka koje ga podržavaju. Međutim, da to baš i nije tako pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Osam stranaka današnje progresivne oporbe osvojilo je nešto više od 10,5 tisuća glasova više od HDZ-a. Podatak o 240 tisuća glasova u korist oporbe je uglavnom točan kada se strankama od centra lijevo, kako su se sami opisali nakon sastanka na kojem su dogovarali prosvjed, pridruže desne oporbene stranke. Kompletna oporba na zadnjim je parlamentarnim izborima osvojila 249 823 glasa više od HDZ-a i njegovih partnera. Faktograf

08.02. (18:00)

I još im netko da sto eura, kao za sklekove

Raos: Treba li pustiti tinejdžere da glasaju na izborima? Ovo su dobre i loše strane

Zašto bi dob, odnosno punoljetnost, bila uvjet za ostvarivanje biračkog prava? Zato što se punoljetnost temelji na dosezanju dobi koja jamči dovoljnu samostalnost u odlučivanju i promišljanju, a što proizlazi iz razvoja kognitivnih sposobnosti. Zagovaratelji spuštanja dobne granice obično ističu da su stariji srednjoškolci već dobro upoznati s društvenim problemima oko sebe, da se glasanjem sa 16 godina odgaja nova demokratska generacija, da se time širi krug građana koji odlučuju o odlukama što se odnose na sve u nekoj zemlji te da su zahvaljujući dostupnim tehnologijama i obrazovanju današnji 16-godišnjaci puno zreliji u političkom smislu od ranijih naraštaja.

No, uzevši u obzir da 16-godišnjaci nisu zakonski u mogućnosti donositi niz samostalnih odluka bez svojih roditelja (od tetoviranja do stupanja u brak) upravo zato što još kognitivno i emotivno sazrijevanju, stoga njihove odluke (uključujući one političke) mogu lako biti plod nečijeg pritiska ili trenutnog hira. Višeslav Raos za tportal.

20.01. (12:00)

Pa ti reci da im tajming nije bitan

Đikić: General izbora

Što je, iz ugla aktualnog premijera, prednost parlamentarnih izbora krajem kolovoza ili u rujnu? Glavni moment te solucije jest taj da će HDZ-ova lista vrlo vjerojatno osvojiti najviše mandata na europskim izborima, što bi bio dodatni vjetar u leđa za parlamentarne izbore. Svi ostali razlozi koji se spominju u kontekstu kasnijeg izbornog termina na klimavijim su nogama. Da, do rujna će široka javnost zaboraviti veći dio dosadašnjih HDZ-ovih korupcijskih afera, ali tko garantira da neće izroniti neke nove? Da, Plenković bi u tom slučaju kao premijer dočekao ljetnu raspodjelu mjesta u institucijama EU-a, što daje veće šanse za plasman na jednu od tri-četiri najviše funkcije, no ipak je teško zamisliti njegov odlazak s predsjedničkog položaja u HDZ-u neposredno prije parlamentarnih izbora. Da, ima logike u tezi da HDZ želi konzumirati beneficije vlast do posljednjeg zakonskog roka, ali iskustvo iz 2020. pokazuje da i ne mora biti tako. Ivica Đikić za Novosti

13.01. (19:00)

Lijevo, desno, nigdje mog birača...

Analiza: usvajanje desničarskih politika o pitanjima kao što su imigracija i gospodarstvo ne pomaže strankama lijevog centra u osvajanju glasova

Suočene s padom udjela glasova, a istodobnim rastom potpore desnici, a ponekad i krajnjoj ljevici, socijaldemokratske stranke diljem Europe sve su više tražile spas u pomicanju prema političkom centru. Međutim, analiza pokazuje da stranke lijevog centra koje obećavaju da će biti oštre po pitanju imigracije ili neumoljive u javnoj potrošnji, vjerojatno neće privući potencijalne birače na desnici i riskiraju otuđenje postojećih birača. Društvene strukture potpuno su se transformirale od vremena vrhunca socijaldemokracije i zato pokušaj oponašanja desničarskih pozicija jednostavno nije uspješna strategija za ljevicu. I u Danskoj, gdje je vlada pod vodstvom socijaldemokrata uvela jedan od najstrožih antiimigracijskih režima u Europi, izborni podaci sugeriraju da ograničavanje prava imigranata nije popularno među značajnim brojem stranačkih glasača. (Guardian)

06.01. (21:00)

Vladajući nisu toliko jaki koliko je oporba slaba

Picula: Političke karijere na nikad neizvjesnijem izbornom testu: Koje će ograde pasti 2024.?

Hoće li Plenković i završetak 2024. dočekati u Banskim dvorima ili će na Trgu svetog Marka postojeće ograde pasti i stvarno i figurativno? Ni u jeku najteže faze Domovinskog rata 1991. Markov trg nije djelovao kao ratna zona, ali iz nekog razloga u mirnodopskoj 2024. – djeluje. Ima nešto metaforično u takvom ograđivanju aktualne vlasti od građana jer se ponekad čini da vlast živi u svom svijetu, a ostatak zemlje u drugom. I, eto, ponovno teze o dvije Hrvatske, jedne ograđene od druge. Pobijedi li HDZ i na parlamentarnim izborima u 2024., možda i ograda nestane s obzirom na to da će vlast i birači razmijeniti svoje povjerenje. No, puno toga ovisi i o oporbi. SDP od 2000. godine nije osvojio manje od 20 posto glasova, no otkako je stranku preuzeo Grbin daleko je od takve podrške. Slabiji su i Možemo! i Most, dok je Domovinski pokret tek nešto slabiji otkako ga je napustio Miroslav Škoro, ponovno se uzdignuvši pdo Penavom. Boško Picula za tportal.

05.01. (08:00)

Već je počelo...

AI je stvarna i neposredna prijetnja načinu na koji živimo – posljedice će se osjetiti već na ovogodišnjim izborima

“Znate, ljudi bi se mogli iznenaditi kad me čuju da ovo govorim, ali zapravo mi se jako sviđa Ron DeSantis. Rekla bih da je on upravo tip kakav ovoj zemlji treba.” U pitanju je video u kojem Hillary Clinton, kako izgleda, podržava republikansku predsjedničku nadu. Ubrzo je utvrđeno kako je video proizveden pomoću umjetne inteligencije (AI). Ovaj video samo je mali primjer kako bi AI mogla duboko preoblikovati politiku u bliskoj budućnosti. Izbori se ove godine održavaju u Tajvanu, Indiji, Rusiji, Južnoj Africi, Meksiku, Iranu, Pakistanu, Indoneziji, Europskoj uniji, SAD-u i UK-u. Mnogi od ovih izbora neće odrediti samo budućnost nacionalnih država; oni će također oblikovati način na koji se nosimo s globalnim izazovima kao što su geopolitičke napetosti i klimatska kriza. Vjerojatno će svaki od njih biti pod utjecajem novih AI tehnologija na isti način na koji su izbore 2010-ih oblikovali društveni mediji. Ljudi bi mogli koristiti neistiniti materijal stvoren umjetnom inteligencijom na nekritičan i nepromišljen način, a to bi moglo otežati ljudima da znaju što je istina, a što laž u svijetu. (Guardian)

20.12.2023. (00:00)

Oni koji su za lijeve su sve nezainteresiraniji, dok desni beru vrhnje

Superizborna 2024. u svijetu: popis najvažnijih izbora

Više od četiri milijarde ljudi živi u zemljama koje će iduće godine otvoriti birališta. Na svim kontinentima birači olako odbacuju dugogodišnje liberalne filozofije i priklanjaju se obećanjima iz krajnosti – često iz populističke krajnje desnice. A izgledi za dramatične promjene samo se povećavaju. Bangladeš, Pakistan, Indonezija, JAR… pratit će se s posenim zanimanjem. U Europi će biti održano devet parlamentarnih izbora, a jedan od najvećih izazova za nastupajuće vlade bit će pronaći koalicijske partnere s kojima će formirati većinu. Desnica jača u Portugalu i Austriji, dok bi se u UK na vlast mogli vratiti Laburisti, i to prvi put nakon 2010. Meksiko bi mogao dobiti prvu predsjednicu, novi predsjednik Tajvana bit će u središtu napetosti između SAD-a i Kine, dok u Rusiji ne bi trebalo biti iznenađenja za nastavak Putinove vladavine. Indija će pak birati između učvršćivanja hinduističkog nacionalizma i demokracije. U Europskoj uniji mogući je veliki pomak udesno. I za kraj godine, oči će biti uprte u SAD, gdje je mogući povratak Donalda Trumpa, ukoliko ga Republikanci na kraju kandidiraju. Index