U smjeru poštene naknade za umjetnički rad - Monitor.hr
05.08.2022. (13:00)

Pa, zaplešimo

U smjeru poštene naknade za umjetnički rad

Udruge UPUH i UPPU Puls objavile su sturukovni cjenik koji pomaže u definiranju naknada za koreografski, izvedbeni i pedagoški rad te služi za upoznavanje s radničkim i autorskim pravima. Dokument je to koji, osim što pomaže u definiranju adekvatnih naknada za koreografski, izvedbeni i pedagoški rad, služi i kao priručnik za upoznavanje s radničkim i autorskim pravima plesnih umjetnica i umjetnika. Sadrži i napomene, preporuke i upute koje su vezane za sastavljanje i potpisivanje autorskih ugovora te za izračunavanje iznosa autorskih honorara. Već teški uvjeti rada u području suvremenog plesa postali su još zahtjevniji zbog izostanka promišljene i koherentne kulturne politike te dugoročnog plana razvoja i povećanja budžeta za kulturu i nezavisnu scenu koji bi pratio njihov razvoj. Kulturpunkt


Slične vijesti

Prekjučer (18:28)

U Austriji radnici po satu zarade triput više nego u Hrvatskoj

Prekjučer (17:00)

Poslodavci dislike this

Petodnevni radni tjedan mogao bi uskoro postati stvar prošlosti, sve više radnika želi raditi četiri dana

Temu četverodnevnoga radnog tjedna pod svjetla reflektora vratilo je zadnje istraživanja na tu temu. U istraživanju su sudjelovali radnici iz 61 kompanije u Velikoj Britaniji koji su svojim poslodavcima dali obećanje da će u 80 posto radnog vremena ispuniti 100 posto svojih zadataka. Na kraju istraživačkog ciklusa gotovo 89 posto kompanija i dalje je provodilo politiku četverodnevnoga radnog tjedna, a najmanje 51 posto njih je četverodnevni radni tjedan učinilo stalnim. Učinci skraćenoga radnog vremena bili su ‘iznimno korisni za zaposlenike i njihove tvrtke‘, navodi se u izvješću. Zaposlenici su izjavili da uživaju u boljem fizičkom i mentalnom zdravlju, većoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života i općem zadovoljstvu životom te manjoj iscrpljenosti od posla. Lider

02.02. (00:00)

Ali za istu plaću

Skraćeni radni tjedan povezan s visokim razinama zadovoljstva i boljim zdravljem

Postoje vrlo dobri dokazi da je četverodnevni tjedan povezan s visokim razinama zadovoljstva, boljim zdravljem i većom ravnotežom između poslovnog i privatnog života, kaže profesorica psihologije rada i organizacije jednog njemačkog sveučilišta. Zapravo ne želimo žrtvovati cijeli život zbog rada, već bi trebalo postojati nešto iznad toga, što daje više vremena za kućanske poslove, brigu o djeci ili hobije. Prelazak na četverodnevni radni tjedan u početku može biti neobičan i za zaposlenike i za tvrtke, ali dugoročno se isplati. Eksperimenti s kraćim radnim tjednom još uvijek su u tijeku u Njemačkoj, a na Sveučilištu u Münsteru potom će znanstveno evaluirati rezultate. tportal

28.01. (12:00)

Trajno produženi vikendi

Njemačka uvodi eksperimentalni četverodnevni radni tjedan

Eksperiment u kojem će biti 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće unatoč smanjenoj satnici (Index). Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima. Četverodnevni tjedan, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati, kažu. Poslovni

03.01. (09:00)

Radnik na struju i bez gableca

Vruće tržište rada: Ili ćete zapošljavati strance ili ćete kupovati robote

Sve veće probleme s radnom snagom, i to ne samo u smislu rasta plaća već i motiviranosti, ima i tvrtka Kanaan, a planira ih također riješiti uvozom. Doduše, umjesto Nepalu, Indiji i Kini, oni se okreću Norveškoj, otkud planiraju uvesti robote. Mladi su ljudi prilično nezainteresirani i sve manje motivirani. Sve je teže pronaći kvalitetne radnike, tako da sada imamo opciju – ili zapošljavati strance ili kupiti robote. Trenutačno pregovaramo o kupnji robota, koji bi zamijenili radnike na pakiranju. Jedan robot mijenja dva radnika, a s obzirom na to da imamo četiri smjene, u konačnici će zamijeniti osam radnika u proizvodnji. Investicija u jedan robot iznosi 250 tisuća eura, ali kada izračunate današnje troškove rada, jasno je da se ta investicija isplati već u dvije godine. Lider

25.12.2023. (12:00)

Nije samo honorar

Digitalne radne platforme i što znači raditi preko njih

Rad putem digitalnih platformi omogućio je ubrzani razvoj tehnologije 21. stoljeća, a on se itekako razlikuje od “starih” i ustaljenih oblika rada na koje smo svi navikli. Tu se prvenstveno misli na obrasce rada kao što su radno vrijeme, klasični odnos poslodavac – zaposlenik, mjesto rada, organizaciju rada… Prednosti takvog rada su inovativnost, otvaranje novih radnih mjesta, fleksibilnost, dok su nedostaci nesigurni radni uvjeti, netransparentno djelovanje na tržištu itd. Takav rad će se po novome nadzirati od Nove godine. Nedavno je osnovan i prvi sindikat radnika digitalnih platformi (SRDP) koji okuplja radnike koji rade na digitalnim platformama, a platforma je kao poslodavac po sklapanju ugovora o radu obavezna osigurati niz stavki za svog radnika. Savjeti

29.11.2023. (09:00)

Malo nosiš papire okolo jedno vrijeme, ali da se srediti

Možete biti stalno zaposleni i istovremeno voditi paušalni obrt

Imate svoj paušalni obrt, no posao ne ide kako treba ili vam se pak ukazala prilika i za stalno zaposlenje koju razmišljate prihvatiti zbog svih financijskih izazova. Pitanje svih pitanja glasi: možete li biti zaposleni negdje drugdje, a i dalje ostati paušalist koji će zadržati svoj obrt? Mijenja li se pritom vaš status i ako da, kako? Odgovor je – da. Možete biti i zaposlenik na puno radno vrijeme kod drugog poslodavca i paušalist i da, vaš se status mijenja. No nije ništa komplicirano niti nepremostivo. Važno je samo da vas poslodavac prijavi na zdravstveno i mirovinsko, koje više kao obrtnik ne morate plaćati (uz vašu prethodnu odjavu, odlazak u Poreznu upravu itd…) Savjeti

16.11.2023. (20:00)

Zlostava

Dostava paketa: loša plaća, teški uvjeti rada

Dostavljačice i dostavljači koji rade za DHL, Hermes, UPS, DPD, GLS, Fedex & Co. zarađuju znatno manje od svojih kolegica i kolega, stručne radne snage, koji su aktivni u drugim gospodarskim branšama. Osobe koje dostavljaju pakete su zaposlene na „atipičan” način. Tu se radi o ugovorima na ograničeno vrijeme, o osobama zaposlenima na skraćeno radno vrijeme ili zaposlenicima koji su angažirani preko trećih firmi koje ih onda „iznajmljuju” logističkim kompanijama. Previše posla i težak rad, to su stvari na koje se žale i sindikati. DW

06.11.2023. (08:00)

Ma rade u fušu

Perković: U Hrvatskoj jako puno ljudi ne radi i ne želi raditi

Iako nemamo više toliko problema s nezaposlenosti, Hrvatska spada u četiri države EU s najvećim udjelom stanovništva starog između 15 i 64 godine koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se, i u kojima više od petine ukupnog stanovništva u radno aktivnoj dobi jednostavno ne sudjeluje na tržištu rada ni u obrazovanju. Stavi li se sve u kontekst apsolutnog broja stanovnika u Hrvatskoj u dobi između 15 i 64 godine, od 2.46 milijuna ljudi u Hrvatskoj oko 536 tisuća ne radi, ne traži posao i ne školuje se. Rjeđe rade žene, pogotovo zbog obitelji i obiteljskih razloga, a u brojke treba pridodati i one pogođene invaliditetom ili bolestima zbog kojih ne mogu raditi. Glavni razlog je rano umirovljenje, što je trend i u drugim državama, poput Rumunjske, Italije i Grčke. No, s obzirom da su mirovine male, razlog je u najmanju ruku neobičan. Branimir Perković za Index

22.09.2023. (15:00)

To je nama naša borba dala

Standard u Jugoslaviji i nije bio toliko bolji nego što je danas

Često objašnjenje za dobra stara vremena je loše pamćenje, a čini se da se to pokazalo i u slučaju istraživanja objavljenog na web stranici Središnje banke BiH. Naime, istraživanje je rađeno o sveprisutnoj percepciji Bosanaca i Hercegovaca da je život u Jugoslaviji bio bolji nego što je danas. Međutim, ako se vodimo empirijskim podacima koja su predstavljena u istraživanju, postaje očigledno da “dobra, stara vremena” ipak nisu bila toliko dobra. Današnjim radnicima s prosječnom plaćom treba otprilike isto vrijeme ili čak nešto manje, nego 1990. godine da priušte osnovne prehrambene artikle poput kruha, brašna, mlijeka, jaja i maslaca. Isto se odnosi i na troškove električne energije. Međutim, neki proizvodi, poput jestivog ulja, kave, špinata, drva za ogrjev i ugljena, sada zahtijevaju znatno manje utrošenog radnog vremena. N1