U stambenim zgradama moći će se obavljati 'tihe i mirne djelatnosti' - Monitor.hr
13.12.2024. (16:00)

Kad stan pretvoriš u ured

U stambenim zgradama moći će se obavljati ‘tihe i mirne djelatnosti’

Tiha i mirna djelatnost podrazumijeva gospodarsku djelatnost koja se obavlja tako da se ne čuje niti prouzrokuju vibracije u susjednim stanovima i zajedničkim dijelovima zgrade te da je prilikom obavljanja gospodarske djelatnosti u stanu stalno prisutna osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja. To su primjerice knjigovodstveni servisi, javni bilježnici, odvjetnički uredi i slični.  Za obavljanje takvih djelatnosti nije potrebna (pored registracije) i suglasnost suvlasnika budući da ista ne utječu negativno na život stanara. Za druge djelatnosti koje se sve češće obavljaju u takvim prosotrima, poput organiziranog vježbanja, plesa i sličnog potrebno će biti ishoditi dozvolu o promjeni namjene prostora. Zgradonačelnik


Slične vijesti

Petak (08:00)

Porezom protiv pohlepe

Vladin novi paket za “hlađenje” ekonomije i uvođenje pravednosti, Plenković dao intervju za RTL Danas

Premijer Andrej Plenković predstavio je antiinflacijski paket temeljen na, kako kaže, solidarnosti i pravednosti, s ciljem smanjenja inflatornih pritisaka i zaštite standarda građana. Ključne mjere, koje stupaju na snagu 1. siječnja, uključuju oporezivanje prekomjernih bruto marži iznad 15 % za srednje i velike tvrtke, izmjene paušala za obrtnike i kratkoročni turistički najam te potpuno ukidanje poreza na mirovine. Za paušaliste kaže da ionako imaju povoljniji porezni tretman nego netko tko radi i plaća sva ostala davanja i doprinose, a njihov broj je narastao na više od 100 tisuća. Tu su i iznajmljivači, čiji se donji prag diže. To je toliko minimalna i simbolična nova donja granica da se neće nikome ništa dogoditi…Plenković je istaknuo stabilan gospodarski rast kroz 20 kvartala i porast standarda, odbacivši kritike o vladinoj odgovornosti za inflaciju. Također je obranio nova kadrovska imenovanja Ante Žigmana i Davida Sopte. Net, Index

Četvrtak (01:00)

Tko je maržio, maržio je

Vlada uvodi novi paket mjera za hlađenje ekonomije i suzbijanje inflacije

Vlada od 1. siječnja uvodi opsežan antiinflacijski paket koji donosi stroge porezne i proračunske reforme. Srednje i velike tvrtke s bruto profitnom maržom iznad 15% plaćat će dodatni porez na dobit od 50%. Malim iznajmljivačima raste donja granica godišnjeg paušala po krevetu, dok se ostalim paušalistima uvode progresivne porezne stope ovisno o prihodima. Kako bi se ograničila državna potrošnja, zamrzavaju se plaće za više od 200.000 zaposlenika u javnom i državnom sektoru. Jedini dobitnici su umirovljenici, kojima se potpuno ukida porez na mirovine. Cilj paketa je smanjenje deficita i suzbijanje visoke stope inflacije. Jutarnji

10.05. (20:00)

Više ne vjerujemo ni kad nam darove nose

Vlada li u Hrvatskoj antipoduzetnička klima? Ukratko – da

Kada je prije kojih 35 godina jednostavnom odlukom društveno vlasništvo pretvoreno u državno, došlo je do naglog porasta broja poduzetnika. Oni najveći bili su u bliskoj vezi s politikom i dobivali na tanjuru tvornice i poduzeća koja su nekada sasvim dobro radila. Rezultat takve privatizacije koja se odvijala u ratnim vremenima dobro je poznat. Nažalost, proces se nastavio i u mirnodopskim uvjetima i radnici su samo mogli promatrati kako nekadašnji giganti industrijske, građevinske i prerađivačke proizvodnje nestaju s lica zemlje zajedno s njihovim radnim mjestima. Firme koje su nekada zapošljavale i po 15 tisuća radnika ili su nestale ili su spale na nekoliko stotina zaposlenih pa su prodane privatnicima a da se ništa dobrog nije dogodilo. Primjeri su sisačka željezara i rafinerija, splitski škver, nekoliko hotelskih kompleksa na Jadranu itd. Milorad Milun na temu protesta protiv megaprojekata poput peradarskih farmi i projekta Pantheon ukazuje kako smo možda previše sumnjičavi prema svakom projektu, za Novosti.

05.02. (00:00)

Račun postoji, ali ne znamo gdje je

Fiskalizacija 2.0 uvedena bez stabilnog sustava, poduzetnici traže prijelazno razdoblje bez kazni

Fiskalizacija 2.0, koja uvodi obvezne e-račune u B2B i B2G poslovanju, započela je uz tehničke probleme, nejasne statuse računa i ozbiljne sigurnosne upite. Iako Porezna uprava tvrdi da sustav radi stabilno, iskustva s terena govore o kašnjenjima, pogreškama kod posrednika i pravnom vakuumu u kojem nije jasno tko snosi odgovornost. Računovođe i poduzetnici upozoravaju na stres, financijske gubitke i nedostatak pravilnika, dok se sustav i dalje “popravlja u hodu”, uz prijetnju visokim kaznama. Netokracija

03.12.2025. (18:00)

Ajmo, žuti! Sponzorira vas lokalna pekara

Nove porezne olakšice za donacije i sponzorstva: više poticaja za sport, kulturu i društveno dobro

Hrvatska od 2026. uvodi znatno veće porezne olakšice za poduzetnike koji podupiru sport, kulturu i druge društveno korisne aktivnosti. Donacije će se moći priznati do 10 % prihoda, a sponzorstva kao potpuno priznat rashod ako su namijenjena subjektima koje odrede nadležna ministarstva. Cilj je povećati transparentnost, volumen korporativnog doniranja i financiranje manje atraktivnih sportova te ojačati suradnju poslovnog i civilnog sektora. Očekuju se viša ulaganja u zajednice uz dugoročne društvene i fiskalne koristi. tportal

17.11.2025. (13:00)

Tko se nije fiskalizir'o, magarac je bio

Fiskalizacija 2.0: eRačuni stižu za sve firme od 2026.

Od 1. siječnja 2026. sve firme, uključujući d.o.o. i j.d.o.o., morat će izdavati i zaprimati eRačune kroz ovlaštene informacijske posrednike, u standardiziranom EN 16931 formatu. PDF mailom više neće vrijediti. Sustav fiskalizacije 2.0 povezuje izdavanje računa s Poreznom upravom u stvarnom vremenu, a sva se dokumentacija pohranjuje elektronički. Poduzetnici tijekom 2025. trebaju izabrati posrednika, uskladiti softver, provjeriti podatke u registrima te testirati sustav prije kraja studenoga. Fina e-Račun preporučuje se malim i srednjim firmama te svima u B2G poslovanju. Savjeti

24.10.2025. (21:00)

To pdf or not to pdf, pitanje je sad

Fiskalizacija 2.0: Nova pravila, stara zbrka

Od 1. siječnja 2026. svi poduzetnici morat će izdavati i zaprimati eRačune putem odabranih informacijskih posrednika, no tvrtka Moj eRačun uspjela je taj prijelaz pretvoriti u malu aferu. Masovno su poslali zahtjeve poduzetnicima sugerirajući registraciju bez njihova pristanka, što je izazvalo buru reakcija i upozorenje Porezne uprave. Stručnjaci upozoravaju da je ključno donijeti informirani izbor o pristupnoj točki i certifikatu te da će pravi test fiskalizacije 2.0 tek početi – kad se u sustav uključe stvarni računi. Netokracija… Za obrtnike paušalce još uvijek vrijedi prilagodba do 1.1.2027., pogotovo ako posluju samo s tvrtkama. U slučaju da posluju s fizičkim osobama, tada je fiskalizacija potrebna i za njih. Komentiraju na Forumu.

22.09.2025. (09:00)

Ili kako naučiti razliku između "ja sam gazda" i "gazda mi je firma"

Pokretanje biznisa: Što je bolje za vas – obrt ili d.o.o.

Prilikom pokretanja posla početnici biraju između obrta i trgovačkog društva. Obrt je jednostavniji i jeftiniji za otvaranje, nudi i paušalno oporezivanje, ali vlasnik odgovara svojom imovinom. Trgovačko društvo (j.d.o.o. ili d.o.o.) traži veći administrativni i financijski angažman, obveznu isplatu plaće direktoru, ali nudi ograničenu odgovornost i veće mogućnosti financiranja. Izbor ovisi o ciljevima – obrt za jednostavniji start i manji rizik ulaganja, trgovačko društvo za ozbiljnije projekte i zaštitu osobne imovine. Savjeti

18.09.2025. (21:00)

Ostali gradovi – hvala na sudjelovanju, vaša dobit je u drugom filmu

Zagreb i društvo: deset gradova pojelo tri četvrtine dobiti

Deset hrvatskih gradova lani je ostvarilo 7,1 od ukupno 9,9 milijardi eura konsolidirane neto dobiti poduzetnika. Najuspješniji je Zagreb s 5,6 milijardi eura, daleko ispred Splita (294,5 mil.) i Velike Gorice (205,9 mil.). Slijede Rijeka, Osijek, Varaždin, Dubrovnik, Rovinj, Poreč i Zadar. U tih deset gradova posluje više od polovice svih poduzetnika u zemlji, zapošljavajući 583 tisuće radnika, a dominaciju Zagreba dodatno potvrđuje činjenica da drži čak 78 posto dobiti top-desetice. Poslovni

04.09.2025. (01:00)

Još da ih mame puste da odu od doma, gdje bi im bio kraj

Mladi poduzetnici u Hrvatskoj: Iznenađujući podaci i optimistični trendovi

Mladi poduzetnici čine oko 10% ukupnog poduzetništva u Hrvatskoj, što je neznatno manje od prosjeka Europske unije. Međutim, znatno su aktivniji u obrtništvu, gdje svaki peti obrtnik ima manje od 35 godina. Najčešće biraju djelatnosti povezane s novim tehnologijama: IT sektor, digitalni marketing, e-trgovinu, kreativne industrije, održivost te zdravstvo i wellness. Unatoč optimističnim trendovima u obrtništvu, stručnjaci objašnjavaju da je razmjerno mali udio mladih u poduzetništvu povezan s kasnim osamostaljivanjem, koje u Hrvatskoj u prosjeku nastupa tek s 32 godine. To se, osim s nedostatkom životnog iskustva i novca, povezuje i s otežanim pristupom kreditima te nedovoljnom podrškom za mlade poduzetnike. Nacional