U trgovinama na Jadranu cijene – dvostruke! - Monitor.hr
16.06.2016. (16:52)

"Gdje je elitna usluga za elitnu cijenu?"

U trgovinama na Jadranu cijene – dvostruke!

U trgovini u istarskom Rapcu litra mlijeka ‘Z bregov stoji devet kuna, dok za Dukatov maslac od 250 grama valja izdvojiti 28 kuna. Litra soka To od naranče stoji 14,99 kuna. Jedna kokošja pašteta u ovom turističkom mjestu, na kopnu, stoji 12,29 kuna. U restoranima, radler i dva decilitra prirodnog soka stoje 60 kuna, a pizza od 45 do 50, i to ona obična, normalne veličine, piše Večernji.


Slične vijesti

27.05. (13:00)

Inflacija napadnuta tipkovnicom

Domaći programeri lansirali stranicu za usporedbu cijena u trgovinama

Od 15.5.2025. trgovci moraju objavljivati ažurne cjenike na internetu, a programeri su to iskoristili da građanima olakšaju život. Pokrenuli su web stranicu Usporedi cijene koja prikuplja podatke iz objavljenih cjenika i omogućuje usporedbu cijena proizvoda po trgovinama i lokacijama. Stranica koristi i API servis cijene.dev te je projekt potpuno besplatan i otvoren za prijedloge na GitHubu. Cilj im nije zarada, već zajednička korist – i malo developerskog gušta. Bug

27.02. (21:00)

Petkom se bojkotiralo, a ostale dane - gužve

Hrvati početkom godine trošili više unatoč bojkotima

U razdoblju od 1. do 31. siječnja 2025. godine, broj računa veći je za otprilike 4 milijuna (rast od 2,34 posto) u odnosu na isti mjesec 2024., a ukupni je iznos računa porastao za 258 milijuna eura, tj. 10,03 posto, pokazuju podaci Porezne uprave. Valja uzeti u obzir da su bojkoti krenuli sredinom siječnja, a u veljači se trošilo za oko 7 posto manje nego prije godinu dana. Inflacija je sigurno imala ulogu u povećanju ukupne potrošnje, ali podatak da je potrošnja porasla više nego dvostruko u odnosu na inflaciju sugerira da su postojali i drugi čimbenici, poput veće sklonosti trošenju. Lider

31.01. (16:00)

Ako baš moraš u dućan, brzo da te nitko ne vidi

Bojkot trgovina: Brojni shopping centri ponovno prazni, pojedini lanci najavili smanjenje cijena za više od tisuću proizvoda

  • Ekonomist Andrej Grubišić: Neodlazak u trgovinu na kratki period je više oblik signalling efekta nego suštinskog utjecaja na uzroke inflacije, potrošači su pogonjeni svojim interesom uzrokovali propast većine malih kvartovskih dućana u zadnjih 20 godina, a u korist velikih šoping centara. Drugi razlog prolongirane inflacije je ekspanzivna fiskalna politika države. Drugim riječima – snažna državna potrošnja (Index)
  • Foto i video: Trgovine i centri diljem zemlje prazni (Večernji, Index), bojkotiraju se i restorani, dostavljači, drogerije, banke… (Poslovni)
  • Trgovci će imati sedam dana prilagodbe na Vladin novi popis ograničenih cijena, nakon Konzuma, i Kaufland najavio smanjenje cijena za 1000 proizvoda (Večernji, tportal)
  • Komentari na Forumu
29.01. (00:00)

Cijene u svemiru, a plaće na Zemlji: Svemirskog broda do plaće još nema

Trgovci na udaru: Zarađuju li stvarno na tuđoj muci? Analitičar: Baš i ne

Iako su trgovci ostvarili neke dodatne profite, analiza ne potvrđuje tvrdnje da su oni glavni krivci za rast cijena hrane. Na rast cijena utječe niz faktora, a trgovci su samo jedan od aktera u tom lancu. Potrošači, proizvođači, država i monetarne vlasti također snose dio odgovornosti. Često se trgovci optužuju da “kradu” od potrošača, ali analiza pokazuje da je situacija složenija i da su svidionici u lancu prehrambene proizvodnje u nekoj mjeri profitirali od rasta cijena. Trgovci su suočeni s rastućim troškovima, kao što su plaće i ostali operativni troškovi, što ograničava njihovu sposobnost povećanja profitnih marži. tportal

25.01. (08:00)

Možda da bojkot uvedemo u naviku, ali zbog sebe

Bojkot trgovina ne može poništiti temeljne silnice koje određuju maloprodajne cijene

Razlozi rasta cijena hrane su slojeviti i nisu utemeljeni u politikama, odnosno poslovnim modelima trgovačkih lanaca. Pored rastućih troškova dobavljača, prodajne cijene hrane su pod utjecajem mnogih drugih čimbenika poput već spomenutog snažnog rasta ukupnih primanja zaposlenih, četvrte najviše efektivne stope PDV-a u EU (20,3 posto) te općenito visokog poreznog opterećenja rada i dobiti, sezonalnog šoka zbog turizma, rasta cijena energenata, povećanja troška inputa, naročito rada i energenata, kao i povećanog neto uvoza. Uz to, statistika pokazuje nastavak ubrzanog rasta potrošnje u trgovinama, a rekordna potrošnja je rezultat snažnog rasta plaća zaposlenih. Lider

19.10.2024. (21:00)

Kad se sve mora digitalizirati

Trgovački lanci uvode elektronske prikaze cijena

Elektronske etikete (ESL) postaju uobičajene na policama mnogih supermarketa u inozemstvu, ali s njihovom popularnošću raste i bojazan od zloupotrebe. Dok lideri u industriji i dalje zagovaraju korisnost elektronskih cijena na policama, vladini službenici i mediji ističu upozorenja o tome kako ova tehnologija može postati štetna, prenosi Fast Company. Za kompanije, ove etikete su korisne jer smanjuju potrebu za ručnim ažuriranjem cijena, mogu im pomoći da prate zalihe, a neke trgovine koriste ove etikete i za prikazivanje barkodova sa korisnim informacijama, poput nutritivnih vrijednosti. Mediji su, ipak, zabrinuti da bi supermarketi mogli početi koristiti ESL za dinamičko određivanje cijena, pri čemu se cijene prilagođavaju ovisno o dobu dana, potražnji ili drugim faktorima. Tu je bojazan i od krađe privatnih podataka. Poslovni

08.05.2024. (00:00)

Za svaki problem nađe se aplikacija

Dvije domaće aplikacije pomažu u otkrivanju koje trgovine rade nedjeljom

Google često nije bio pouzdan, a provjeravanje stranica svakog shopping centra isto nije najsretnije riješenje. Bilo je pitanje vremena tko će na jednom mjestu skupiti informacije o radnom vremenu većine trgovačkih lanaca u Hrvatskoj… a sad već imamo dva rješenja: primarna funkcionalnost web stranica Radi.li i Kosarica.app je provjera radnog vremena obližnjih trgovina i provjera koje od njih rade nadolazeću nedjelju. Netokracija

19.02.2024. (17:00)

Nema tko raditi ni preko tjedna, a kamoli nedjeljom

Zbog nedostatka radnika u trgovinama neki će dućani biti primorani zatvoriti vrata

Proizvoda u trgovinama ne manjka, baš kao ni kupaca, ali sve je manje onih koji police žele puniti. Bez umirovljenika, studenata i stranih radnika trgovina neke trgovine ne bi mogle normalno funkcionirati. “Natječaji su cijelo vrijeme otvoreni, dođu na razgovor – odrade jedan ili dva dana, pokupe se i odu kući. Katastrofa. Nema radnika”, kaže jedna od prodavačica. Za razvoj svakog posla ključni su radnici – kojih, samo u trgovini nedostaje najmanje 10 tisuća. Da je posao sve teže organizirati potvrđuju i poslodavci koji su spremni i na radikalne poteze, poput rada u jednoj smjeni, ako ne i zatvaranju pojedinih poslovnica.Sličan problem imaju i ugostitelji. Za deset godina u našoj će zemlji raditi pola milijuna stranih radnika. Realna je to procjena jer godinama radna snaga stiže i s drugih kontinenata. Domaćih radnika jednostavno nema. RTL, Index

09.02.2024. (08:00)

Malo manja potrošačka košarica

Usprkos rastu cijena, hrvatski građani ne prestaju trošiti

Iza nas je dvogodišnje razdoblje visokog rasta cijena. Inflacija je pretprošle godine iznosila preko 10 posto, a dio proizvoda poput hrane i pića porastao je i znatno više. No, snažan rast cijena nije potrošače odvratio od kupnje. Gužve koje se mogu primijetiti u trgovinama, pogotovo pred neradnu nedjelju, koje podsjećaju na nekadašnje predblagdanske gužve, nisu samo subjektivan dojam, što pokazuje i statistika. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju snažan realni rast trgovine na malo u prosincu prošle godine, od čak 9,1 posto godišnje, dok je mjesec ranije on iznosio više od 7 posto. Radi se o realnom prometu iz kojeg je isključen efekt inflacije. Forbes