14.09.2017. (16:11)

"Hvala na trudu"

Kaufland radnicima diže plaću za više od 10 posto

Trgovački lanac Kaufland najavio je povećanje plaća većini od svojih 3500 radnika. „Za naš uspjeh zaslužni su svi naši djelatnici. Vođeni željom da budu zadovoljni i motivirani te želeći im pružiti veću sigurnost i mogućnosti, donijeli smo odluku povećati plaće većine djelatnika na nerukovodećim pozicijama“, rekao je Vladimir Tomko, predsjednik Uprave Kauflanda Hrvatska. Navedeni djelatnici dobit će 11,3% višu plaću u odnosu na dosad prosječno isplaćenu plaću. Prosjek u trgovačkom sektoru je 6.035 kuna bruto, što znači da će Kauflandovi zaposlenici dobivati barem 20 posto višu plaću u odnosu na ostale radnike sektora. Index

20.03.2017. (10:12)

Kad peti dio ide onom koji je to nešto proizveo...

Tolušić objavio "ucjenjivački" ugovor trgovačkog lanca s domaćim proizvođačem

Ministar Tolušić na svom je Facebooku (ovdje) objavio faksimil ugovora jednog velikog stranog trgovačkog lanca s hrvatskim poljoprivrednim proizvođačem gdje trgovac “ucjenjuje” proizvođača s gotovo 80% rabata. Kaže Tolušić da se upravo zbog “ovakvih pametnjakovića” uvodi Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi, a dodaje da “pojedini lobiji” trude spriječiti donošenje ovog Zakona.

01.06.2016. (04:22)

Bili Hrvat i Nijemac

Konzum uvjerljivo najveći trgovac, Lidl najbrže raste, Metro i Billa opadaju

Konzum je i dalje tržišni lider u trgovinama u Hrvatskoj s 14,9 milijardi kuna prihoda u 2015., što je 1,5 milijardi više nego 2013., a očekivao se veći rast jer je u međuvremenu kupljen Mercator. Druge su Plodine s 3,879 milijardi, treći Lidl s 3,713 milijarde, četvrti Kaufland s 3,221 milijarde (isti vlasnik kao i Lidl), a peti Spar s 2,535 milijarde. Lidl je rekorder u rastu prihoda od 2007. kad su mu porasli pet puta što nikom drugom nije uspjelo – Spar rastao 3,5 puta, Plodine, Kaufland, Tommy i Studenac 50-100 posto. Poslovni

27.12.2015. (16:04)

5 trikova kojima se trgovci služe kako bi kupci potrošili više

03.09.2015. (08:11)

Najuslužniji su liječnici što rade privatno, i konobari

Hrvatski građani najzadovoljniji su uslužnošću privatnog zdravstvenog sektora, ugostitelja i radnika u maloprodaji robe široke potrošnje, pokazalo je istraživanje Icertias.

Na pitanje “Smatrate li da je u Hrvatskoj danas razina uslužnosti koju tvrtke pružaju svojim kupcima odnosno klijentima na većoj ili nižoj razini nego prije pet godina?”, 36,3% ispitanika odabralo je ponuđeni odgovor “Danas je uslužnost na istoj razini kao i prije pet godina”; 35,6% ispitanika odabralo je odgovor “Danas je uslužnost bolja – odnosno na većoj razini nego prije pet godina” dok je 28,1% ispitanika odabralo ponuđeni odgovor: “Danas je uslužnost lošija – odnosno na nižoj razini nego prije pet godina”.

Na pitanje vezano uz uslužne djelatnosti: “Odaberite uslužni gospodarski sektor za koji smatrate da tvrtke unutar njega u Hrvatskoj nude najveću razinu uslužnosti – najbolji odnos prema svojim klijentima:” najveći broj ispitanika od deset u rotaciji ponuđenih odgovora odabrao je odgovor: “Privatni zdravstveni sektor (npr. privatne poliklinike i sl.)” – njih 22.0%, slijede “Ugostiteljske usluge (kafići, restorani, hoteli i sl.)” sa 21,3% ispitanika, “Maloprodaja prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje” sa 17,8%, “Bankarstvo” s 9,0%, “Maloprodaja odjeće i obuće” sa 6,1%, “Osiguranja” sa 5,7% te na začelju “Telekomunikacije” – 4,7%; “Auto-moto (npr. servisi za vozila)” – 4,6%; “Maloprodaja tehničke opreme, elektronike, bijele tehnike i sl.” – 4,6%; te “Energetske usluge” – 4,2%.

Na pitanje: “Odaberite proizvodni gospodarski sektor za koji smatrate da tvrtke unutar njega u Hrvatskoj nude najveću razinu uslužnosti – najbolji odnos prema svojim kupcima (posebice kada je riječ o reklamacijama, rješavanju pritužbi na kvalitetu proizvoda i sl., servisnoj podršci, dodatnoj edukaciji o tome kako najbolje koristiti proizvod, fer promociji i fer deklariranju informacija o proizvodu i dr.):” najveći broj od ukupno 1.200 ispitanika odabrao je ponuđeni odgovor: “Proizvođači visokotehnoloških proizvoda (mobiteli, laptopi, računala i sl.) – njih 22,9%; slijede “Proizvođači hrane” – 16,1%; “Proizvođači automobila” – 10,0%; “Proizvođači bijele tehnike” – 9,3%; “Proizvođači kozmetičkih proizvoda i proizvoda za higijenu tijela i sl.” – 9,1%; “Proizvođači namještaja” – 9,0%; “Proizvođači odjeće” i “Proizvođači građevinske opreme i građevinskog materijala i sl.” svaki sa po 6,0%; “Proizvođači obuće” – 4,3%; “Proizvođači pića” – 4,2% te na začelju “Proizvođači kućnih kemikalija” sa 3,1% glasova ispitanika.

04.06.2015. (06:30)

Zovi, samo zovi

100.000 kuna kazne za telefonsko maltretiranje građana reklamama

Ministarstvo gospodarstva otvorilo je javnu raspravu o izmjenama zakona u zaštiti potrošača koja traje do 21. lipnja. Između ostalog, predlaže se da građani koji ne žele primati promidžbene obavijesti trgovaca putem telefona ili poruka svoj broj upišu u poseban registar, kojeg će trgovci morati provjeriti prije nego li ih kontaktiraju. Ako to ipak učine, prijeti im novčana kazna od 10 do 100 tisuća kuna. Novi list

04.05.2015. (23:00)

Trotterova škola

Trgovci i dalje muljaju kupce s akcijama

Lažne akcije nastavljaju se i nakon što su inspektori Ministarstva gospodarstva krenuli u “češljanje” trgovačkih lanaca. U većini prodavaonica pronašli su proizvode s oznakama gratis u kojima se ‘‘gratis’’ proizvod prodaje, odnosno uračunat je u cijenu. Jedan čitatelj poslao je 24 sata fotografiju svinjećeg odreska iz Bille koji je pakiran 28. travnja, a on je fotografiju snimio 27. travnja. 24sata

31.03.2015. (13:32)

Borzan: Cijene koje završavaju ,99 donose ekstra profit trgovcima

Zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan (SDP) je pitala Europsku komisiju na koji način se namjerava spriječiti ostavljanje sitnih kovanica u rukama trgovaca.

Ukoliko napravimo jednostavnu računicu, uzevši u obzir da kroz prosječni trgovački lanac u Hrvatskoj dnevno prođe oko pola milijuna kupaca, da oko 40 posto građana plati robu gotovinom, da ih većina ne traži “kusur” u najsitnijim lipama, te da trgovine u prosjeku rade 6 dana u tjednu, dođemo do brojke od milijun do dva kuna dodatne dobiti godišnje za trgovce na račun cijena koje završavaju sa “,99”.

U Njemačkoj su 2012. proveli akciju kojem su motivirali građane da traže svoj sitniš u trgovinama i doniraju ga u dobrotvorne svrhe. Svakog dana skupili su preko 250 tisuća eura koji su umjesto u ruke trgovaca otišli u različite socijalne projekte.

Tako formirane cijene imaju i snažan obmanjujući utjecaj na potrošače. Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Harvards Business Review je pokazalo da cijena koja završava na ,99 predstavlja varku kojom se želi uvjeriti potrošača da je određeni proizvod na sniženju. “Pravu moć devetke najjasnije pokazuje primjer kada su autori tražili od jedne tvrtke za katalošku prodaju da promijeni cijenu haljine sa 34 na 39 dolara. Rezultat je bio da se potražnja za tom haljinom povećala za trećinu”, objašnjava Borzan.

S druge strane, prodavači koji prodaju luksuzna dobra, namjerno zaokružuju njihove cijene kako bi istaknuli njihovu “skupoću”. Potreba za zaokruživanjem cijena, ne proizlazi samo iz želje za smanjenjem dodatne dobiti trgovaca i bolje zaštite potrošača od manipulacija, već i iz velikog troška kovanja najsitnijih kovanica.

Europski parlament i Vijeće su 2013. uputili inicijativu prema Komisiji za ukidanje kovanica od jednog i dva centa. Tadašnji povjerenik za monetarnu politiku Oli Rehn je konstatirao da se takve kovanice proizvode s gubitkom koji je od njihova uvođenja do tada iznosio 1,4 milijarde eura i da bi trebalo razmisliti o njihovom potpunom povlačenju.

Predložena su četiri moguća rješenja: status quo, smanjenje troškova proizvodnje najsitnijih kovanica, brzo povlačenje kojim bi se odmah uvela obaveza zaokruživanja cijena na najbliži višekratnik 5 centi, ili pak postupno povlačenje gdje bi se kovanice s vremenom prestale koristiti zbog uvođenja obaveze zaokruživanja svih cijena.

“Kod potrošača postoji snažan nesrazmjer između stvarnog korištenja tih kovanica i želje da one ostanu u opticaju. Istraživanje je pokazalo da potrošači lipe ne vraćaju u optjecaj, ali u dućanu žele dobiti svoj sitniš. Zato sam pitala Europsku komisiju ima li razvoja po pitanju predloženih scenarija te možemo li očekivati skoro zaokruživanje cijena te smanjenje dodatnog profita trgovaca”, kazala je Borzan.