U utrci za EU novcem, ministarstvo rada povlači prijedlog novog ZOR-a

Da nam živi živi ZOR

U utrci za EU novcem, ministarstvo rada povlači prijedlog novog ZOR-a

Nakon više od godinu dana od kada se počelo razgovarati o izmjeni radnog zakonodavstva i rada na posve novom zakonskom prijedlogu, pregovarači se vraćaju na početak. Pregovori oko Zakona o radu (ZOR) se razdvajaju i za dva tjedna bi predstavnici ministarstva i sindikata ponovno trebali sjesti za pregovarački stol. Vlada mora implementirati EU direktive koja se odnosi na stavke poput reguliranja rada na daljinu, platformskog rada, bolje regulacije ugovora na određeno vrijeme itd. Vladi je također u interesu povući sredstva za reforme, a kojih je predviđeno oko 2,08 milijardi kuna. Dio tih sredstava Vlada želi povući već u ovoj godini, no daleko je još od stavljanja konačnog prijedloga za stol… Faktograf

Zakon o radu

JEER - zašto ne?

Od Nove godine kreće nadzor rada na platformama

U Zakonu o radu po prvi se put uvodi pojam platformskog rada, a za početak godine najavljen je i novi sustav nadzora. Zakon donosi obvezu elektroničke evidencije za sve platforme putem kojih se organizira nekakav rad. Evidencija će se voditi putem Informacijskog sustava za nadzor platformskog rada, skraćeno JEER. Njime će se prikupljati podaci o broju radnika na određenoj platformi, vrste ugovornih odnosa, vrijeme i mjesto obavljanja posla i isplate od strane platformi prema agregatorima. Umjesto samostalnih suradnika/partnera, ljudi koji obavljaju poslove za dostavljačke, prijevozničke i druge razne servise – postat će zaposlenici koji će imati sva prava iz radnog odnosa. Ovaj sustav ima dva cilja: prvi je da spriječi i odvrati uključene od zloupotrebe, a drugi je da nadzorne službe mogu u što kraćem roku reagirati na uočene nepravilnosti. Odredba se ne odnosi na ostale internetske platforme, odnosno na pružatelje usluga čija je primarna svrha dijeljenje resursa ili preprodaja robe ili usluga (Toptal, Upwork freelanceri). One koji se na Zakon ogluše, očekuje novčana kazna koja može iznositi od 8 do 13.270 eura. Netokracija

aplikacije platformski rad posao Zakon o radu

Baš krasno

Minimalac: Izmjene Zakona otvorile prostor za smanjenje osnovne plaće

Ovogodišnjim izmjenama Zakona o radu regulirano je da se plaća sastoji od osnovne plaće, dodataka i ostalih primitaka. U dodatke su uvršteni i oni koji se ostvaruju ovisno o postignutim rezultatima, npr. stimulacije. Međutim, to nije usklađeno sa Zakonom o minimalnoj plaći pa sad u iznos minimalne plaće ulazi i varijabilni dio. Najnovije izmjene Zakona o radu otvaraju nove, potencijalno nepredviđene mogućnosti ugrožavanja radničkih prava. Već smo u bliskoj prošlosti svjedočili negativnim posljedicama koje su normativni propusti zakonodavca povezani s minimalnim plaćama imali na njih. Odvjetnik za Lider.

minimalna plaća plaće Zakon o radu

Ma nema šanse

Napokon ste na godišnjem, a šef vas zove na mobitel: Jeste li mu se dužni javiti?

FOTO Buga Marija Šimić pokazala odmor iz snova i pozirala s dugogodišnjim dečkom: 'Volim izazove'

Poslodavac vas, prema novom Zakonu o radu, prvi put od ove godine, ne smije kontaktirati izvan radnog vremena, ali može, ako je riječi o prijekoj potrebi, zbog prirode posla ili je to utvrđeno ugovorom. Ipak, ako ne poštujete tu obvezu – kazna nije propisana, donosi RTL Danas. Ipak, ima i onih koji na telefonu moraju biti 24 sata dnevno, čak i dok su na godišnjem. “Ja sam privatna poduzetnica i godišnji kao takav – nemam. Moj telefon je u funkciji 24 sata dnevno”, kaže Tatjana, poduzetnica iz Zagreba. Na pitanje javljaju li se šefovima dok su na odmoru, Katarina i Danijel iz Njemačke odgovaraju: “Ne, mi ne. Imamo 30 dana odmora u godini i dosta je.” “Treba uzeti u obzir prirodu posla koju osoba radi, količinu umora s kojim ide na godišnji, sposobnost nošenja s pritiscima i stresom, a ako je već došlo do burnouta, tri tjedna odmora nisu dovoljna”, kaže Dajana Čopec, psihologinja i mentalna trenerica. Net

godišnji odmor Hrvatska Zakon o radu

Iskoristi tko još može

Bez obzira što je prošlu godinu proveo na bolovanju, radnik ima pravo na godišnji odmor

Međutim, neiskorištene dane godišnjeg odmora iz prošle godine radnik treba iskoristiti do 30. lipnja. No, ako radnik do tada ne uspije iskoristiti godišnji on mu propada. Međutim, u prekršaju bi bio poslodavac koji radniku omogući da i nakon 30. lipnja tekuće godine koristi neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine. Prema odredbama Zakona o radu, radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna. Faktograf

bolovanje godišnji odmor Zakon o radu

Zazor od (antiradničkog) ZOR-a

Vlada je novim prijedlogom Zakona o radu propustila zaštititi radnike od 24-satne dostupnosti

Izrabljivanje u call centrima – Radnički portal

Vlada Andreja Plenkovića gura donošenje novog ZOR-a pod izlikom obaveze usklađivanja radnog zakonodavstva s europskim direktivama, iako se svrha tih direktiva ovim prijedlogom ne implementira, već upravo suprotno. Ukazali su na zakonske odredbe koje smatraju problematičnima: način na koji je zakon uredio rad od kuće, rad digitalnih platformi te problem dugogodišnjeg rada na određeno vrijeme. Tako je najavljeno uvođenje koncept “izvanrednih okolnosti” koje će poslodavcima omogućiti, da bez obzira na (ekstra)profit, radniku ne isplate 30 posto plaće. Također, dok druge zemlje skraćuju radni tjedan, vladajući ga povećavaju za 16 sati i to u zemlji u kojoj ni postojeći prekovremeni sati često nisu plaćeni, a radnici rade više od EU-prosjeka. Umjesto da se zaštiti radnike digitalnih platformi, Vladinim prijedlogom legalizira se izuzimanje takvih platformi od svake odgovornosti i štiti ih se od tužbi. Novosti

Poruka sindikalaca u Hrvatskoj: 'Ljudi ispred profita'

iskorištavanje radnika Zakon o radu

Moli i radi

Prijedlog izmjena Zakona o radu ostavlja prostor za zloupotrebe oko radnog vremena

Tijekom saborske rasprave o izmjenama i dopunama ZOR-a, Katarina Peović višekratno je ukazala na neke sporne zakonske izmjene. Ukoliko ovaj zakon prođe bit će omogućeno da radnicima poslodavac smanji plaću za 30 posto, a potencijalno i više u izvanrednim uvjetima bez da obrazloži da je došlo do pada prihoda. Ova tvrdnja nije u potpunosti točna. Izmjenama i dopunama ZOR-a nadopunjuje se zakonski članak kojim se regulira pitanje naknade plaće.Prema važećim odredbama zakona, radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom. Osim toga, radnik to pravo ostvaruje za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Peović je također upozorila na novitet zbog kojeg radnici neće imati nijedan dan odmora. To nije ono što u zakonu piše, ali moguće je da će se u praksi dešavati. Faktograf

Katarina Peović Zakon o radu

Fleksibilna krutost kapitalizma

Gordijski ZOR

Danas je Međunarodni praznik rada, obilježavamo ga u trenutku kada se dodatno ugrožavaju radnička prava! - Portal grada Kaštela

Uoči drugog saborskog čitanja izmijenjenog Zakona o radu, pozicije socijalnih partnera su sadržajno i marketinški nabrušene. Sektorski ministar Marin Piletić razmeće se intervencijama koje navodno zadovoljavaju interes obiju strana. Ako je u pravu, onda je to prvi put otkako je u pretprošlom stoljeću definiran sukob rada i kapitala. Ali teško da je tako. Vlada je, kaže on, predloženim izmjenama fleksibilizirala čitav niz zakonskih mjera poput olakšavanja dodatnog rada, fleksibilizacije radnog mjesta, definiranja platformskog rada. Ne slučajno, odmah upada u oči da se ista stvar, npr. ono s platformama, dade prezentirati i kao fleksibilna i kao nefleksibilna mjera. Dok rad na ugovor do 3 mjeseca u EU, prema Eurostatu, danas iznosi 1,7 posto, u Hrvatskoj on iznosi impresivnih 4,2 posto. Radni status po tom ugovaranju mogao bi se jasno nazvati prekarnim, ali ta riječ u hrvatskom ZOR-u još nije uvrštena kao ni drugi vidovi radnopravnog modernizma poput kolektivnih ugovora. Novosti

prekarni rad radnička prava Zakon o radu

Nije da želiš raditi u mirovini. Moraš

Izmjene Zakona o radu: Što čeka one kojima se ne žuri u mirovinu ili se žele vratiti u svijet rada

Kako i kada u mirovinu? Ovo su novi uvjeti od 1. siječnja 2018. – Moje Vrijeme

Prema prijedlogu Zakona o radu, koji je prošloga tjedna Vlada uputila u saborsku proceduru, zaposlenicima će biti omogućen dobrovoljan ostanak u radnom odnosu do 68. godine. Prema postojećim pravilima, poslodavac je imao pravo otkazati ugovor o radu zaposleniku s navršenih 65 godina. Ubuduće neće moći otkazati radni odnos radniku koji stekne uvjete za starosnu mirovinu osim ako to sam radnik ne želi. Znači, radnik koji navrši 65 godina i 15 godina staža ima pravo birati hoće li ići u mirovinu ili će nastaviti raditi. Radnici koji nastave raditi do 68. godine mogu računati na mirovinsku povišicu od 16,2 posto, a ako u dogovoru s poslodavcem nastave raditi do 70. godine, moći će podebljati mirovinu za čak 27 posto. Tportal

mirovine rad umirovljenika Zakon o radu

Dobrobit tvrtki protiv dobrobiti radnika

Otvoreno: Što donose izmjene Zakona o radu?

Prihvatiti teret fiksno zaposlenih ljudi, često zna biti loše za tvrtku. Treba se naći način kako da poslodavac ima slobodu da može lakše otkazivati ugovore o radu – izijavio je Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Glavna je mana bila prošlog zakona ta što se moglo biti zaposleno na određeno vrijeme 3 godine i 36 ugovora na određeno. O ugovorima na određeno: Mi smo to promijenili, naglašava i dodaje kako sada mogu biti samo tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme – kaže Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada. HRT…

Otvoreno Zakon o radu

To se također Europa sjetila, da ne bi mislili...

Detalji novog zakona: Za rad od kuće morat će vam biti plaćen trošak režija

Novi Zakon o radu, čiji je opsežan nacrt prijedloga jučer dostavljen socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, predviđa niz značajnih promjena na tržištu rada, a posebno su zanimljive odredbe o uvjetima rada na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu, koji se masovno koristi od početka pandemije. Njime će se ograničiti i sklapanje ugovora na određeno te skratiti otkazni rok na sedam dana ukoliko radnik dobije otkaz zbog “skrivljenog ponašanja”. Novi ZOR predviđa da je rad na izdvojenom mjestu onaj koji se obavlja od kuće, ali i u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o čijem odabiru odlučuje sam radnik. Za takav se rad sklapa ugovor u pisanom obliku, a u njemu trebaju biti predviđene i naknade troškova radnika za utrošenu energiju, vodu te komunalne pristojbe, kao i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova. Jutarnji

rad od kuće Zakon o radu

P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Da nam živi živi ZOR