Udjel turizma u BDP-u otkriva koliko smo zaostali - Monitor.hr
22.09.2016. (09:10)

Udjel turizma u BDP-u otkriva koliko smo zaostali

Ogroman udjel turizma u hrvatskom BDP-u ukazuje na visoki stupanj ovisnosti gospodarstva o ovoj djelatnosti, te na nedovoljnu razvijenost ostalih sektora. Prema podacima HNB-a lani je turizam donio 7,96 milijardi dosegnuvši 17% BDP-a. Usporedbe radi, turizam SAD-u donosi samo jedan posto BDP-a, a ni turističke sile Francuska, Italija i Španjolska nemaju veći udio od 4%. T-Portal


Slične vijesti

22.05. (12:00)

Raste i trava dok se ne pokosi

Šajatović: Zašto Hrvatska nema ciljani rast BDP-a

Europska komisija morala bi imati instrumente za određivanje i kontrolu dogovorenog rasta. Do toga je, istina, dug put. Ali do tada bi Bruxelles mogao nametnuti državama članicama, kad već nameće sve do neodvojivih čepova, da u tekuću godinu izađu s ciljanom stopom rasta. Ali onda nastupe neoliberalni ekonomisti: nije na državama da planiraju rast, one samo trebaju stvarati uvjete da biznis lakše radi. Pa će se na kraju vidjeti kakav će biti BDP. Nije čudno što većina europskih političara na vlasti, uključujući hrvatske, obožava takav pristup. Kako bi rekla ekipa iz ‘Alana Forda’: ‘Ništa ne obećavamo i to izvršavamo.’ Ugodna je to pozicija. Kina si je odredila rast od 5 posto za ovu godinu, a to isto ima i SAD, Indija, pa i Poljska. Dok ostali europski političari, uključujući hrvatske, ne izađu iz zone komfora i ne vežu mandate uz brojčano obećani rast BDP-a, neminovni su porazi u globalnim nadmetanjima. Miodrag Šajatović za Lider.

09.05. (15:00)

S juga s ljubavlju – Njemačka konačno pušta gas

Šonje: Neuvjerljiv oporavak gospodarstva EU, ali ipak – oporavak

Gospodarstvo EU stagniralo je 2023. i 2024., a rast su vukle južne zemlje poput Španjolske, Italije i Hrvatske, dok je Njemačka zapela u blagoj recesiji. Sada ipak pokazuje prve znakove oporavka. Ukupni rast EU-a iznosi 1,4%, no taj broj iskrivljuje Irska s nerealnim skokom od 10,9%. Oporavak je krhak, ali ga podupiru fiskalna ekspanzija, rast osobne potrošnje i pad cijena energenata. Ako sve pođe po planu, rast BDP-a mogao bi doseći 1,5% do 2% 2025., dok se SAD usporava zbog Trumpovih carina i vlastitih problema. Velimir Šonje za Ekonomski lab

05.05. (01:00)

Može se smatrati i svojevrsnim čišćenjem

Recesija: opće smanjenje gospodarske aktivnosti

Recesija je stoga dio ekonomskog ciklusa, koji podrazumijeva rast, vrhunac i pad praćem spomenutim smanjenjem gospodarskih aktivnosti. Ako se BDP smanjio dva uzastopna tromjesečja, to se naziva tehničkom recesijom. Ako se BDP smanjuje dulje vrijeme, to se naziva ekonomskom recesijom. Država je može pokušati ublažiti ulaganjem , čime stvara dodatnu potražnju a može i ublažiti poreze. Recesija na prvi pogled ne zvuči poželjno. No ona također može potaknuti pozitivna kretanja i rekonstruirati tržište. DW

30.04. (16:00)

Podesi algoritam i vozi – sektor ti više ne treba

PwC: Umjetna inteligencija bi do 2035. mogla povećati globalni BDP za 15 posto

PwC-ova analiza otkriva da umjetna inteligencija može globalnu ekonomiju povećati za 15 %, no uspjeh ovisi o povjerenju, suradnji i odgovornoj primjeni. Najveću vrijednost stvaraju tvrtke koje spajaju sektore, primjerice u mobilnosti. Iako AI potiče rast, klimatski rizici ga mogu usporiti. U Srednjoj i istočnoj Europi PwC ubrzano uvodi AI alate, educira zaposlenike i surađuje s tehnološkim divovima. Novi sustavi, poput agentskog operativnog sustava i ChatPwC-a, već donose rezultate. Edukacija, inovacija i prilagodba ključni su za opstanak u novoj AI ekonomiji. Lider

18.04. (17:00)

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

06.03. (11:00)

On bi o BDP-u, a oni o SDP-u...

Šajatović: Javnost ignorira rast BDP-a jer si Plenković prisvaja zasluge

Kod političara je često teško razlučiti kad su ozbiljno razočarani, a kad je riječ o predstavi za medije i opću javnost. U ovom slučaju, međutim, može se povjerovati da je predsjednik HDZ-a i Vlade iskreno razočaran i uvrijeđen što se ne reagira na rast BDP-a od 3,8 posto. Prema onoj staroj narodnoj o svekrvi koja ‘kćerku kara (psuje – nap. a.), snahi prigovara‘, Plenković prigovarajući medijima zapravo indirektno prigovara glasačima koji u anketama ne nagrađuju rast BDP-a, nego se razlika između HDZ-a i SDP-a smanjila na 26,3 posto prema 25,7 posto. Premijer ima pravo biti razočaran i začuđen medijima i biračima. Ali bilo bi korisno pogledati stvari iz drugoga kuta. Iz njega bi se moglo vidjeti da je za ignoriranje podataka o rastu BDP-a možda najviše kriv sâm premijer. Miodrag Šajatović za Lider.

18.02. (20:00)

Nesigurna vremena iziskuju takve mjere, kažu...

Gdje će Europa naći više novca za obranu? Pet posto BDP-a znači da bi EU trebala ulagati još 875 milijardi eura

Europa bi trebala preuzeti veći teret u financiranju obrane, poručio je SAD pod dirigentskom palicom Donalda Trumpa. Europski čelnici sada pokušavaju pronaći formulu, vodeći računa o političkim posljedicama mogućih smanjenih izdvajanja za zdravstvo i socijalnu politiku. Lani su 23 od 32 članice dosegnule dva posto, iz NATO-vih smjernica, i to nakon što su posegnule dublje u džep. Veći troškovi obrane mogli bi pak izazvati kolaps europskih državnih proračuna, koji već sada teško podmiruju obaveze financiranja socijalne države, ‘predmeta zavisti u brojnim državama širom svijeta, izvještava Reuters. Lider

16.02. (17:00)

Panonska u leru, Zagreb u šestoj brzini

Jadranska Hrvatska napustila sve osim turizma, a Zagreb ima BDP po glavi kao Berlin

Najsiromašnija regija, Panonska Hrvatska, ostvarila je rast BDP-a od samo 23% u osam godina (2015.–2023.), dok su druge regije pokazale znatno bolje rezultate. S druge strane, Sjeverna Hrvatska zabilježila je rast od čak 40%, a Jadranska Hrvatska, koja se previše oslanja na turizam, zaostaje, pogotovo nakon pada turističkih dolazaka tijekom pandemije. Jadranska Hrvatska je svoj BDP po glavi stanovnika podigla s 59 posto na 72,4 posto te je nešto ispod postignuća cijele države, koja je dosegnula 76 posto prosjeka EU-a. No, taj državni prosjek podiže Zagreb, koji je premašio EU prosjek za 25 posto i na razini je, primjerice, Berlina. Čak ga je u 2023. premašio za dva postotna poena. Telegram

12.02. (17:00)

Uložili ste u Njemačku? Povrat stiže svaki mjesec

Gastarbajterski milijuni: hrvatski BDP na tuđem znoju

Hrvatska i dalje prednjači u EU po udjelu doznaka u BDP-u, koji iznosi preko 7%. U prvih devet mjeseci 2024. iz inozemstva je stiglo 4,64 milijarde eura, najviše iz Njemačke. Iako ekonomski izazovi u Europi mogu usporiti rast doznaka, analitičari ne očekuju njihov drastičan pad ni ozbiljne posljedice za gospodarstvo. Razlog? Iseljenici šalju manje novca jer sele cijele obitelji, a socijalni sustavi država poput Njemačke ublažavaju ekonomske šokove. Ukratko, gastarbajteri drže standard, ali nisu jedini stup ekonomije. Lider

30.01. (21:00)

Još malo i inflacija će nam zavidjeti na rastu

Hrvatska ekonomija: bajka o rastu s gorkim završetkom

Hrvatska bilježi rast BDP-a, no temeljen uglavnom na europskim fondovima i osobnoj potrošnji, dok industrijska proizvodnja i izvoz padaju. Inflacija je najviša u EU, a ekspanzivna fiskalna politika dodatno je potpiruje. Plaće u javnom sektoru rapidno rastu, nadmašujući privatni sektor, što dodatno potiče inflaciju i potrošnju. Nedostatak radne snage povećava plaće, ali ne i proizvodnju, što vodi većem uvozu. Sve to događa se u predizbornom ozračju, dok se iz Vlade i dalje ponavljaju optimistične priče o ekonomskom procvatu. Lider