Ukrajina: U ofenzivi na stratešku luku Mariupolj poginulo 30 civila

Još jedna krvava zima

Ukrajina: U ofenzivi na stratešku luku Mariupolj poginulo 30 civila

Proruski separatisti izvijestili su da su pokrenuli ofenzivu na stratešku luku Mariupolj, posljednji veliki grad na istoku pod kontrolom Kijeva, gdje je u u granatiranju tijekom dana poginulo najmanje trideset civila, rekle su mjesne vlasti. Zauzimanjem tog industrijskog grada s pola milijuna stanovnika uspostavila bi se kopnena veza između Rusije i Krima, koji je u ožujku pripojen ruskom teritoriju, ali je i dalje ovisan o Kijevu što se tiče opskrbe vodom, strujom i hranom. Europska unija ispituje mogućnost sazivanja izvanredne sjednice svojih ministara vanjskih poslova idućeg tjedna kako bi kaznila ofenzivu proruskih pobunjenika. Jutarnji, NY Times, Dnevnik.hr, WSJ

Ukrajina

Svi bi se danas samo širili

Tri godine rata u Ukrajini: NATO je bio samo izgovor, jasno je da Rusija želi obnoviti teritorij iz doba imperija

Tonči Tadić: Nakon tri godine zorno je jasno kako Rusija ne može zauzeti Ukrajinu. Oni su u čitavoj 2024. uz potrošnju oko 200 tisuća što mrtvih, što ranjenih vojnika i par tisuća oklopnih vozila i tenkova zauzeli površinu grada Zagreba. Ukrajina radi manjka oružja ne može provesti nekakve sveobuhvatne operacije oslobađanja svog teritorija, iako je 2022. godine vratila oko 35 posto okupiranog teritorija. Tome pridodajmo proboj na Kursk. Ovim tempom Rusima bi za pobjedu trebalo 150 godina i cijela muška populacija Kine. Rat nije počeo radi najavljenog ukrajinskog ulaska u NATO, nego zato što Rusija nikada ne može obnoviti Ruski imperij bez Ukrajine i Bjelorusije. Te tri države su bile temelj stvaranja Sovjetskog saveza i Putin želi Ukrajinu natrag. tportal

rat u Ukrajini Rusija Ukrajina

Ratni predsjednik koji je obećao mir

Zelenski je već pet godina na čelu Ukrajine, nove izbore ne može raspisati prije kraja rata, evo kako analitičari vide njegov mandat

Zelenski je u utrku za predsjednika Ukrajine ušao nakon uspjeha u seriji gdje je glumio fiktivnog predsjednika države. Njegova se pobjeda bazirala na dobrom prepoznavanju društvenog raspoloženja 2019, suprotstavivši se Porošenku i njegovom više militarističkom i vjerskom pristupu sa svojim otvorenijim, građanskim viđenjem države. Iako je obećao borbu protiv korupcije i prestanak sukoba sa susjedima, ipak se dogodilo nešto što nitko nije htio – Rusija je pokrenula invaziju. Općenito, njegova najveća greška je da se, umjesto na institucije, više oslanjao na pojedince. Zbog toga je parlament ostao slaba karika te zajedno s vladom ne ulijeva previše povjerenja prema biračima. U ovim teškim trenucima njegova želja da pobijedi mu je najveća vrlina, dok je na strateškom planu jednostavno – podbacio. Ukrajina ne može pobijediti Rusiju bez pomoći Zapada, a zadatak Zelenskog je da uvjeri lidere tih država da im nastave pomagati do pobjede. Wilson Center

Ukrajina Volodimir Zelenski

Život mora teći...

Kako izgleda život u ratom pogođenoj Ukrajini: Kad nema zračnih uzbuna, ‘normalno’ se živi…

Nakon dugog i napornog puta u Kijev odmah po izlasku iz vlaka dočekali su nas niz eksplozija i trčanje u sklonište. Vatreno krštenje pod raketama. Nova zračna uzbuna oglašava se u noći u 4:28. Iz skloništa idemo ravno na sastanke s ukrajinskim suradnicima u okviru projekta Giving voice, kojima pomažemo u objavljivanju znanstvenih članaka o posljedicama rata u Ukrajini. Unatoč ratu, kulturni život ide dalje. Ide se na predstave i balete. Mi moramo nastaviti sa svojim životima i podržavati jedni druge, podržavati svoje kazalište i svoju umjetnost. Vidjet ćete, bit će dvorana puna. Sve su karte rasprodane. Ali, ne brinite se, ako bude oglašena zračna opasnost, na izlazu ćemo dobiti vaučer. Ženama je dozvoljeno putovati izvan zemlje, muškarcima ne. Tijekom ratnog stanja u Ukrajini muškarci od 18 do 60 godina nemaju pravo napustiti Ukrajinu. Kad nema zračnih uzbuna, u Kijevu je sve začudno normalno. Ulice su pune ljudi, trgovine pune ljudi, restorani puni ljudi. Ležerno šetaju po parkovima i bulevarima, kupuju, jedu… Livia Puljak za Index.

Livia Puljak rat u Ukrajini Ukrajina

Prezimljavanje u tijeku

Ukrajina – umorna od rata, ali nije demoralizirana

Svaki treći ispitanik (32 posto) smatra da je bolje prekinuti neprijateljstva pod uvjetom zaista ozbiljnih sigurnosnih jamstava sa Zapada, čak i ako bi se oslobađanje okupiranih teritorija odgodilo na neodređeno vrijeme. U prethodnoj anketi kijevskog instituta 80 posto Ukrajinaca je odbacilo trajno odricanje od ukrajinskog teritorija. I to u situaciji u kojoj su vojnici na bojištu mjesecima morali racionalizirati streljivo, posebno artiljerijske granate – jer su isporuke zapadnih zemalja bile mnogo manje od obećanih. Ali, poraz od ruskog agresora očigledno nije opcija za ogromnu većinu u zemlji. U Kijevu se često održavaju demonstracije. U prosincu, dok se unutra raspravljalo o proračunu za 2024. godinu, nekoliko desetaka ljudi je ispred zgrade gradske uprave skandiralio: „Novac za vojsku!”. Prosvjednici su tražili da se odustane od infrastrukturnih projekata u gradu i da se novac upotrebi za vojnike na bojištu. Predsjednik Zelenski nedavno je pozvao na mobilizaciju 500.000 novih vojnik, a na Zelenskom se vrši pritisak da se rastereti dugogodišnje borce. DW

rat u Ukrajini Ukrajina

Jednome na pomoć, drugome na štetu

Ukrajinsko žito uzburkalo tržište EU-a

Liberalizacija trgovine s Ukrajinom, pokrenuta kako bi se podržala zemlja tijekom ruske agresije, izazvala je neočekivane posljedice na tržištima EU-a. Iako je Unija pružila milijarde eura pomoći i otvorila koridore solidarnosti, potpuna liberalizacija trgovine stvorila je disrupciju, posebice u europskom uvozu žitarica. Jugoistočne članice EU-a, poput Bugarske, Mađarske i Poljske, osjećaju posljedice stihijskog uvoza jeftinih ukrajinskih žitarica. Neki poljoprivrednici tvrde da su na rubu opstanka, dok ih druge zemlje optužuju za nedostatak solidarnosti. U Hrvatskoj, uvoz je rezultirao padom cijena pšenice i kukuruza od 10 do 20 eura po toni, uz ukupnu štetu od 20 do 40 milijuna eura. Ovakav scenarij izaziva potrebu za prilagodbom na tržištu, dok politika prihvaća ekonomske žrtve radi podrške Ukrajini i suprotstavljanja Rusiji. (Lider)

lider Rusija trgovina Ukrajina

A taman su mislili da ih je krenulo

Počeli pregovori za članstvo Ukrajine u EU, Orban blokirao 50 milijardi eura pomoći

Čelnici EU rekli su da će se pregovori o pomoći nastaviti početkom sljedeće godine. Ukrajina kritično ovisi o financiranju EU i SAD-a dok se nastavlja boriti protiv okupacijskih ruskih snaga. Orban je najavio blokadu pomoći ubrzo nakon što su čelnici EU odlučili otvoriti pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom i dodijeliti status kandidata Gruziji. Ukrajina također očajnički traži odobrenje američkog paketa obrambene pomoći, vrijednog 61 milijardu dolara – ali ta se odluka također odgađa zbog velikih neslaganja između demokratskih i republikanskih zastupnika. Index

EU rat u Ukrajini Ukrajina Viktor Orban

Ostavljeni na cjedilu

Ovo bi mogao biti presudan tjedan za Ukrajinu

Zelenski će se sutra uputiti u Washington kako bi pokušao spasiti američki paket obrambene pomoći vrijedan 60 milijardi dolara. Američki predsjednik Joe Biden poziva zakonodavce da odobre sredstva, ali pomoć se uplela u domaću, stranačku politiku. Bit će to drugi posjet ukrajinskog čelnika Bijeloj kući od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Prethodni je bio u rujnu prošle godine. Paket je trenutačno zapeo u Kongresu, suočen s protivljenjem republikanaca koji tvrde da bi više novca trebalo ići na domaću sigurnost na američko-meksičkoj granici. Glasanje u Senatu prošlog tjedna dovelo je do blokade paketa koji je uključivao financiranje za Ukrajinu. Tu je i Orbanova prijetnja da će spriječiti paket financijske pomoći od 50 milijardi eura – u zajmovima i bespovratnim sredstvima, što stvara frustraciju kod EU, a bijes u Kijevu. Index

EU rat u Ukrajini SAD Ukrajina Volodimir Zelenski

Imaju priliku ne ga birati

U ruske predsjedničke izbore žele uključiti i četiri okupirane regije Ukrajine

Odlučeno je kako će se izbori održati 17. ožujka 2024., te da je moguće sudjelovanje okupiranih regija Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson o čemu će odlučiti 12. prosinca. Četiri međunarodno priznata ukrajinska teritorija već su sudjelovala u ruskim lokalnim izborima 2023. Iako predsjednik Vladimir Putin još nije objavio hoće li se kandidirati, mnogi predviđaju da će Putin, koji je inače prevalio i 71 godinu, osigurati peti mandat i ostati na vlasti najmanje do 2030. Iz stranke “Pravedna Rusija – za istinu” već je najavljeno da će nominirati Putina za predsjednika na svom kongresu 23. prosinca. Guardian

izbori Rusija Ukrajina Vladimir Putin

Primirje za izbore

Galić: Rat u Ukrajini se bliži kraju

Prvi razlog namjera je Putina da proglasi pobjedu prije predsjedničkih izbora u ožujku iduće godine. Pritom će naravno prešutjeti da je agresija pokrenuta s ciljem deukranizacije i denacifikacije cijele Ukrajine. S druge strane isticat će se da je na početku agresije Ukrajina bila na sjevernim granicama Krima, a sada je granica na Dnjepru. Što se tiče Ukrajine, Zelenski ne pokazuje da je spreman za bilo kakve pregovore. Dapače, najavljuje nove ofenzive iako nikome nije jasno s kojim oružjem i streljivom. Zelenski ima jako važan osobni razlog zbog kojeg ne želi primirje – predsjedničke izbore koji bi se trebali održati u ožujku 2024., a na koje mu se baš i ne ide. Najviše ga je strah da bi mu protukandidat mogao biti trenutni glavni zapovjednik ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni, koji ionako govori o neuspjehu ukrajinske ofenzive . Index

Mario Galić rat u Ukrajini Rusija Ukrajina

Nije svatko za ratnika

Gotovo 20 tisuća Ukrajinaca pobjeglo iz zemlje da izbjegne mobilizaciju

Otkrila je velika istraga BBC-ja. Neki su preplivali opasne rijeke kako bi napustili zemlju. Drugi su jednostavno izašli pod okriljem mraka. Još 21.113 muškaraca pokušalo je pobjeći, ali su ih ukrajinske vlasti uhvatile, potvrdio je Kijev. Nakon ruske invazije, većini muškaraca u dobi od 18 do 60 godina zabranjen je izlazak. No podaci do kojih je došao BBC otkrivaju da su deseci dnevno uspjeli. Iako se ne zna pouzdano kako su ti ljudi pobjegli, poznato je koje su metode koristili ostalih 21.113 koji su uhvaćeni u pokušaju. Većina – 14.313 – pokušavala je pješačiti ili preplivati granicu, a preostalih 6800 oslanjalo se na lažno dobivenu službenu dokumentaciju. Index

rat rat u Ukrajini Ukrajina

Još jedna krvava zima