Umjetna inteligencija i rad: kraj posla ili samo kraći tjedan? - Monitor.hr
Danas (07:00)

AI obećava manje rada – ali tko kaže da ćeš si moći priuštiti odmor?

Umjetna inteligencija i rad: kraj posla ili samo kraći tjedan?

Tehnološki optimisti vjeruju da bi umjetna inteligencija mogla osloboditi čovječanstvo od rada i donijeti više slobodnog vremena, no povijest i ekonomska stvarnost nude oprez. Keynes je 1930. predvidio 15-satni radni tjedan, ali ljudi su umjesto odmora birali veće prihode i potrošnju. Automatizacija najčešće zamjenjuje zadatke, a ne cijele poslove, stvarajući i nova radna mjesta. Ako koristi AI budu pravedno raspodijeljene, moguće je skraćivanje radnog tjedna, ali masovno besposleno društvo ostaje nerealno – i potencijalno nepoželjno. Vlade i institucije moraju radnike pripremiti za nove vještine. Poslovni


Slične vijesti

29.08. (11:00)

Njemački san: manje radiš, više zaradiš (ako si ekspert)

Poslovi na pola radnog vremena, a puna plaća – isplativo u Njemačkoj

U Njemačkoj rad na pola radnog vremena ne znači nužno i manju plaću. Stručnjaci u sektorima poput IT-a, prava, medicine, poreznog i poslovnog savjetovanja, pa i inženjerstva, mogu zarađivati i do 80.000 eura godišnje uz skraćeno radno vrijeme. Ključni su visoka potražnja, specijalizacija i kvalifikacije, dok broj radnih sati sve manje presudno utječe na iznos plaće. Poslodavci sve češće naglašavaju ravnotežu privatnog i poslovnog života, pa se fleksibilnost nudi kao bonus – i to dobro plaćen. Poslovni

04.09.2023. (13:00)

Još samo da je ista plaća

Kraći radni tjedan se isplati, radnici u skraćeno radno vrijeme su učinkovitiji

Što su ljudi dulje radili na nove, učinkovitije načine, to su im radni tjedni postajali kraći. Nakon šest mjeseci radnici su izjavili da su manje iscrpljeni, da im se zdravlje poboljšalo te da su zadovoljniji poslom, a pritom su svoje prosječno radno vrijeme smanjili za oko četiri sata, na 34 sata tjedno. To su pokazali rezultati eksperimenata provedenih tijekom proteklih 18 mjeseci u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Irskoj, a potvrdila su ih i iskustva iz Australije i Novog Zelanda. U novim eksperimentima sudjelovale su različite tvrtke iz različitih industrija, od neprofitnih organizacija, preko dizajnerskih agencija, do proizvođača. Velika većina kompanija koje su sudjelovale u eksperimentu odlučila je da se više neće vraćati na stari sustav. Index

11.06.2023. (21:00)

Što si stariji, balans ti postaje sve važniji

Ljudi stariji od 40 godina trebali bi raditi samo 3 dana tjedno

MojPosao.net - Stariji od 40 godina ne bi smjeli raditi više od tri dana tjedno

Istraživačka studija koju su vodili stručnjaci s Institute of Applied Economic and Social Research iz Melbournea došla je do zanimljivih rezultata. Naime, dok je rad do 30 sati tjedno dobar za kognitivne funkcije ljudi u petom desetljeću života (stariji od 40 godina), svaki dodatni napor izaziva smanjenje produktivnosti osobe. Zapravo, ljudi koji su radili 55 sati tjedno ili više imali su najveći pad u kognitivnim sposobnostima, veći od onih koji su bili nezaposleni, u mirovini ili uopće nisu radili. Dok se za određeni stupanj intelektualne stimulacije vjeruje da koristi zadržavanju kognitivnih funkcija u srednjoj i starijoj dobi, poput mozgalica kao što su križaljke i sudoku koje čuvaju kapacitet mozga kod ljudi, pretjerana stimulacija ima obrnuti učinak. Istraživanje je obuhvatilo 3500 žena i 3000 muškaraca starijih od 40 godina. Atma

09.07.2021. (23:30)

Ugledajmo se na njih

Island uvodi četverodnevni radni tjedan

Radnici na Islandu sve više se odlučuju za skraćeni radni tjedan koji traje 35 sati umjesto 40. Skraćeni tjedan prvo je uveden eksperimentalno i pokazao da se kvaliteta života radnika povećala, imali su više vremena za kućanske poslove i slobodno vrijeme, a istovremeno je produktivnost ostala ista ili se povećala. Nakon eksperimenta, oko 86 posto ljudi na Islandu steklo je pravo na kraći radni tjedan, a da im se pritom nije smanjila plaća. DW…

02.06.2020. (12:30)

I vrijeme je da država počne plaćati kućanske poslove

Vlada uvodi i subvencionira skraćeni radni tjedan – da sačuva zaposlenost

Skraćeni radni tjedan uvest će se vjerojatno već sredinom ovog mjeseca, a sistem je vrlo jednostavan – radnik bi u tvrtki odradio tri ili četiri radna dana i za to bi mu poslodavac isplatio plaću. Preostale radne dane – jedan ili dva – koje ne bi odradio, platila bi mu država. Znači, na teoretsku plaću od 7.500 kuna, ako je radnik na poslu tri dana poslodavac bi mu isplatio 4.500 kuna, a država 3.000. Kaže ministar da se ovime želi sačuvati radna mjesta i radnička primanja.

27.09.2019. (11:30)

Arbeit macht Freizeit

Zbog krize sve više njemačkih tvrtki koristi skraćeno radno vrijeme

U rujnu je 5,5% poduzeća u njemačkom proizvodnom sektoru koristilo skraćeno radno vrijeme (u lipnju 3,8%), a poslovni čelnici 12,4% tvrtki očekuje da će skraćivati radno vrijeme, što će biti jednako broju iz vremena vrhunca recesije 2012. (tada skraćeno radilo 100.000 radnika). Skraćeni rad koncentriran je u sedam sektora, pri čemu je najteže pogođena tekstilna industrija. N1…