Umjetno meso sve je veći hit u svijetu: Izgleda kao pravo, a napravljeno je od biljaka - Monitor.hr
25.09. (12:00)

Je li i zdravije?

Umjetno meso sve je veći hit u svijetu: Izgleda kao pravo, a napravljeno je od biljaka

tportal

Od čega je zapravo napravljeno? Sve umjetno meso sadrži grašak, soju ili pšenične proteine. Tu su i masnoće koje pomažu imitaciji mesne sočnosti, zatim kokosovo ulje, aditivi, javorova vlakna, celuloza… Umjetno meso uspješno imitira i procese koji se događaju u mesu prilikom pripremanja. Ipak, okus ne bi bio toliko sličan ‘originalu’ da nema dodanih prirodnih ili umjetnih okusa poput ekstrakta kvasca, soli i sličnog, ali i vitamina, minerala…umjetno meso ima više vlakana od pravog, što u kombinaciji s proteinima produžava osjećaj sitosti. Dalje, većina alternativa ima manje masnoća, što je najčešći razlog za smanjivanje udjela mesa u prehrani. Ima i posrednih koristi, najvažnija je veći udio povrća u prehrani koje se u nekim kulturama konzumiraju manje nego bi nam to za uravnoteženu prehranu trebalo. Na koncu, ne treba zanemariti ni užasne prizore klanja životinja kao preduvjeta za uživanje ljudi u mesu. Procjenjuje se da će samo u SAD-u tržište umjetnog (alternativnog mesa) do kraja ovog desetljeća dosegnuti oko 10 posto ukupnog mesnog tržišta, odnosno nevjerojatnih 140 milijardi dolara. Tportal


Slične vijesti

29.11. (15:00)

Iz Moskve, s ljubavlju

Putin postavio raširenu mrežu špijuna spavača diljem Zapada

Rysk spion medlem i 10 000-metersklubben

Bivši agent MI6 upozorio je kako Rusija ima raširenu mrežu agenata u Ujedinjenom Kraljevstvu koji bi mogli ubiti na zapovijed. Bivši špijun Julian Richards rekao je da je Moskva postala toliko učinkovita u špijuniranju u Britaniji da obavještajne agencije i ne znaju koliko je odmetnutih operativaca aktivno u Velikoj Britaniji. Za Putina se kaže da je opsjednut slanjem špijuna u redovne civilne uloge kako bi otkrili tajne Zapada. Bivši CIA-in službenik Robert Baer rekao je da bi ruski “ilegalci” mogli biti zaposleni u tvrtkama godinama prije nego što postanu “operativni”. Među njihovim prljavim trikovima je i namamljivanje zanimljivih osoba u aferu koja se onda iskoristi protiv njih. I SAD je pun ruskih špijuna s dvostrukim identitetima: utvrđeno je da je Marija Butina djelovala kao špijunka i pokušavala upravljati američkom politikom radeći karijeru u Washingtonu. Bila je u zatvoru 2018. prije nego što je deportirana u Rusiju. Sada je zastupnica Putinove stranke u Državnoj dumi. Net

19.11. (21:00)

Rat je dobar za posao

U kakvoj su vezi Julian Assange, rat u Ukrajini i najveće prirodne katastrofe u svijetu? Itekakvoj

Ljudski životi više ništa ne vrijede, megakorporativni kapitalizam nekažnjeno/divljački siluje prirodu, glasovima savjesti i pravde poput Juliana Assangea nema mjesta u svijetu kojim gospodare oružje i moć, gladni u tzv. Trećem svijetu, sirotinja i migranti su smetnja, a Ukrajina je baš kao jučer Afganistan, Irak, Libija… krvavi poligon za testiranje smrti na – živomu mesu. Čovječanstvo bi odavno već iskorijenilo tzv. neizlječive bolesti, zatrpalo provaliju ekstremnog siromaštva u svijetu, pomoglo ozdravljenju prirodnog staništa, razvilo svoje samoodržive kolonije barem u najbližem svemiru i definitivno ovladalo neiscrpnim izvorima obnovljive energije budućnosti i zauvijek, punom sviješću isključilo sukobe i ratove i kao samu pomisao, kamoli način rješavanja problema, da se ratni dolari ili euri investiraju u svjetski mir, sigurnost, suradnju, znanje i zdrav okoliš, a ne u nove ratove. H-alter

16.11. (16:00)

U ratu svi jedemo sarmu: netko meso, netko kupus, a netko juhu

Rat i energija: Američke i britanske energetske tvrtke ostvaruju enormnu zaradu

Rafinerija Moskva

Cijene plina drastično su porasle još mjesecima prije ruskog napada na Ukrajinu 24. veljače pa nisu baš izravna posljedica ratne nesigurnosti. Energetska kriza je glavni razlog visoke inflacije u Europi. Zbog iznimno visokih cijena profiti velikih energetskih kompanija strahovito rastu. Ruske energetske tvrtke ništa ne gube nego im ekstraprofit raste unatoč manjoj prodaji Zapadu jer visoke cijene sve to obilato kompenziraju. I američke energetske tvrtke ostvaruju ekstra profit. Exxon je sa 19,7 milijardi dolara ostvario najveću tromjesečnu dobit u svojoj povijesti, dok je Chevron izvijestio o tromjesečnoj dobiti od 11,2 milijardi, drugoj najvećoj otkad postoji. Kompanija Valero iskazuje dobit od 2,82 milijarde dolara, 500 posto veću nego godinu prije, a PBF Energy 1,06 milijardi dolara, što je čak 1700 posto više nego lani. Ne profitiraju od visokih cijena samo Amerikanci. Tromjesečni profit britanskog Shella je 9,45 milijardi dolara, a British Petroleuma 8,45 milijardi dolara… Lupiga

15.11. (21:00)

"Indija - prevelika zemlja prebogate povijesti da bi se vezala za ikoga drugog"

Ako Kina krene na Tajvan, sve ovisi o sili koja pažljivo važe na koju će stranu

Indija će nadmašiti SAD i postati druga ekonomska sila, Kina prva – Biznis.ba

Zašto je Indija ključna u američko-kineskom rivalstvu prilično je jasno. Ona je velika regionalna sila u južnoj Aziji i Indijskom oceanu, dvjema regijama u kojima se Kina namjerava proširiti. Indija ima iskustva s kineskim maltretiranjem duž njihove sporne granice na Himalaji. Nakon sukoba iz lipnja 2020. kada je poginulo najmanje 20 indijskih vojnika, New Delhi je izgubio sve iluzije o kineskom predsjedniku Xi Jinpingu. Bidenova administracija je naklonjena Indiji, i to s dobrim razlozima. New Delhi se pridružio QSD-u (kvadrilateralnom sigurnosnom dijalogu) – uz Australiju, Japan i SAD – i njegovoj viziji “slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika”. Usto, Washington je pružao obavještajnu podršku Indiji tijekom i nakon sukoba s Kinom na Himalaji 2020. godine. “Premda je odnos s Indijom najvažniji za SAD u 21. stoljeću, nemojte se zanositi: u Indiji nema entuzijazma za formalni savez s Washingtonom. Kao što mi je rekao bivši indijski ministar vanjskih poslova Vijay Gokhale: ‘Indija je prevelika, ima previše povijesti i identiteta velike civilizacije da bi se vezala za ikoga drugog.'”, piše za Bloomberg Hal Brands, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Johns Hopkins. Net

 

15.11. (11:00)

Analiza Deutsche Wellea

G20: Različiti ciljevi vodećih nacija na Baliju

Summit G20 sigurno neće proteći u znaku harmonije. To zna i Berlin. S obzirom na to da Putin ipak neće doći, velike gospodarske nacije nisu baš jedinstvene oko toga kako se treba boriti protiv gladi, a ni oko toga kako dalje s Ukrajinom. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock očekuje jasan znak međunarodne odlučnosti protiv ruskog rata. Hoće li se tome priključiti Kina, Saudijska Arabija ili Turska? To je više nego upitno. Zato se u vladinim krugovima u Berlinu i ne očekuje jasna osuda Rusije na samitu G20 kao što je bilo ljetos na samitu G7 u Elmauu. Ohrabren iznenađujuće dobrim rezultatima svoje Demokratske stranke na međuizborima, američki predsjednik Joe Biden na samitu G20 želi naglasiti ulogu SAD-a kao vodeće svjetske velesile, a najveći izazov Amerikancima nije Rusija, već Kina; odnosi dviju zemalja već desetljećima nisu bili na tako niskim granama kao što su sada. Deutsche Welle

 

15.11. (08:15)

Green deal

Neizdrživa kemija na europskom stolu

TRIS portal – Šibenik – GMO

Aktualni izvještaj Pesticide Action Networka pokazuje da je kontaminirano 49 posto europskih krušaka, 44 posto stolnog grožđa, 34 posto jabuka, 29 posto šljiva i 25 posto malina. Neke zemlje prednjače u nemaru i neodgovornosti, dok u Hrvatskoj izostaje pokušaj zamjene pesticida drugim oblicima zaštite poljoprivrednih kultura. Zanimljivo je da Hrvatska koristi gotovo upola manje pesticida po jedinici površine od EU-prosjeka, dok četiri zemlje ukupno zauzimaju 75 posto tržišta tim kemikalijama: Španjolska, Italija, Francuska i Njemačka. Upravo je glifosat, herbicid široke primjene, najbolji primjer onoga što i kako čini kemijska industrija u zauzimanju i obrani svog profita. Novosti

09.11. (22:00)

Kad jednom smrkne, drugom svane

Za mnoge je Donald Trump najveći gubitnik izbora. I republikanci i Fox News imaju novog favorita

US presidential election 2024: Trump's top Republican challengers - BBC News

Prije međuizbora Trump je osobno podržao više od 330 kandidata za zastupnike, senatore, guvernere, državne tajnike i državne odvjetnike, a u brojnim je slučajevima njegova podrška odlučila pobjednika predizbora unutar Republikanske stranke. “Mislim da bih, ako oni pobijede, trebao dobiti sve zasluge, a ako izgube, ne bi me trebalo ni najmanje kriviti”, izjavio je Trump uoči izbora za Fox News. Upravo su njegove kandidate pozorno pratili analitičari s obje strane političkog spektra – oni su trebali poslužiti kao ispit na kojem bi se vidjelo donosi li Trumpova podrška pobjedu Republikanskoj stranci ili bi se trebali okrenuti nekom drugom kandidatu, poput sve popularnijeg guvernera Floride Rona DeSantisa. Vrijeme je pokazalo da su Trumpovi kandidati podbacili. Jutarnji

09.11. (20:00)

Politički pijun

Brittney Griner na putu u rusku kaznenu koloniju: “Nemamo informacija o njenoj trenutnoj lokaciji”

Griner's Russian Trial Should Be Over 'Very Soon', Lawyer Says

Američka košarkaška zvijezda Brittney Griner u procesu je premještanja u rusku zatvorsku koloniju gdje bi trebala služiti ostatak devetogodišnje kazne za krijumčarenje droge, objavio je CNN. Njezini odvjetnici Marija Blagovolina i Aleksander Bojkov izjavili su da nemaju nikakvih informacija o njezinoj trenutnoj lokaciji ili konačnom odredištu. “U skladu sa standardnom ruskom procedurom, odvjetnici, kao i američko veleposlanstvo, trebaju biti obaviješteni po njezinom dolasku na odredište. Obavijest se šalje službenom poštom i obično je potrebno do dva tjedna da bude primljena”, pojasnili su. Ruske kaznene kolonije poznate su po katastrofalnim higijenskim uvjetima i gotovo nepostojećem pristupu medicinskoj skrbi, a zatvorenice i zatvorenici često su prisiljeni na težak fizički rad. Nacional

09.11. (11:00)

Demokracija, kažeš?

Ovo su tri moguća scenarija nakon izbora u SAD-u

LIVE: US Midterm Elections: Voting underway as Americans poll to decide who controls Congress - US markets trade higher | Zee Business

Tri su moguća scenarija po kojima bi se stvari nakon američkih izbora mogle odigrati. Evo što bi to značilo na američkom, ali i međunarodnom planu.

  1. scenarij (visoka vjerojatnost)
    Demokrati drže Senat, ali republikanci zauzimaju Zastupnički dom. U ovom slučaju bi moglo doći do niza istraga koje bi vodio Zastupnički dom – od povlačenja iz Afganistana do meksičke granice i koronavirusa.
  2. scenarij (umjerena/visoka vjerojatnost)
    Republikanci zauzimaju i Zastupnički dom i Senat. Bidenove politike mogle bi biti blokirane i preispitivane na svakom koraku. Ključno pitanje koje bi trebalo pratiti bilo bi daljnja američka podrška Ukrajini.
  3. scenarij (slaba vjerojatnost)
    Demokrati drže i Zastupnički dom i Senat. Ovaj scenarij mogao bi oživiti ključne politike u vezi s klimatskim promjenama. Također, pravo na pobačaj i istospolni brakovi mogli bi biti kodificirani u zakon. Osim napretka na polju klimatskih promjena, nastavila bi se opća podrška Ukrajini u ratu s Rusijom. Index

 

09.11. (08:00)

Komentar vanjskopolitičke novinarke Mirjane Rakić

Koje opcije ima Joe Biden ako republikanci preuzmu Zastupnički dom i Senat

“Prosječni Amerikanac gleda prije svega koliko ima u novčaniku i što može s tim napraviti u ovom trenutku. Takvim činjenicama vi se suprotstavljate nečim što je – ideja. Bidenove pogreške krenule su onim kaotičnim povlačenjem iz Afganistana, onda je došlo do ukrajinskog rata, ekonomske krize pa inflacije i vi se jako teško s time možete nositi sa zakonima koje ste predlagali prije godinu dana. U ovom trenutku kad vi ne vidite kraj ruskoj invaziji, vama su bitne posljedice, a posljedice su u svakoj američkoj kući”, kazala je Rakić. “Ako demokrati zadrže Senat, Senat je taj koji odobrava zakone i Senat je taj koji potvrđuje predsjednička imenovanja. Oni su tu na vrlo tankoj liniji bili i do sad. Demokratima bi tu trebala pobjeda. Ako bude i jedno i drugo u rukama republikanaca, onda predsjednik ima mogućnost izravnih dekreta i ima veto. Kod dekreta je problem taj što se njih može propitivati na Vrhovnom sudu i to može pasti”, objasnila je Mirjana Rakić. N1