Usamljenost kao pušenje i pretilost - skraćuje život i postaje javni zdravstveni problem - Monitor.hr
18.01.2020. (19:30)

Vuk depresivac

Usamljenost kao pušenje i pretilost – skraćuje život i postaje javni zdravstveni problem

Usamljenost je u rangu pušenja i pretilosti glede njezina utjecaja na skraćivanje dugovječnosti i postaje javni zdravstveni problem, posebno za starije odrasle osobe, poručuju znanstvenici. Glavni faktori kod usamljenosti su umiranje ljudi slične dobi (prijatelja, obitelji, kolega) i neadekvatne socijalne vještine (nesposobnost sklapanja prijateljstava). News 18…


Slične vijesti

27.07. (10:00)

Ne boj se! Nisi sam! Ima i drugih nego ti...

WHO: Svaka šesta osoba na svijetu osjeća se usamljeno

Usamljenost je oduvijek postojala, ali se o tome nije mnogo govorilo. Od pandemije koronavirusa to se promijenilo. Kolektivno iskustvo društvene izolacije podiglo je svijest o ovom problemu među ljudima širom svijeta. Sociologinja Claudia Neu sa Sveučilišta u Göttingenu je, na primjer, u jednoj studiji ukazala na vezu između usamljenosti i razvoja antidemokratskih stavova, iako nema direktne poveznice, postoji statistička. Mnoge stvarne točke susreta posljednjih su godina nestale – zbog rada od kuće, kupovine putem interneta, ali i zbog društvenih mreža na kojima ljudi provode mnogo vremena. Ako svakodnevica kao mjesto susreta nestane, to ima posljedice i na društvo u cjelini: društvene skupine sve više ostaju zatvorene unutar svojih krugova Brakovi postaju homogeniji, gradske četvrti postaju homogenije, razredi postaju homogeniji.“ Što opet vodi k tome „da više nemam osjećaj za društvenu nejednakost, jer su svi oko mene isti kao ja… DW

01.07. (15:00)

Selfie s tugom: sad si i službeno u trendu

Usamljenost najteže pogađa tinejdžerice

Jedna od šest osoba u svijetu je usamljena, a stotine tisuća umiru svake godine zbog toga, prema novoj analizi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Zabrinutost zbog epidemije usamljenosti pojavila se u popularnoj kulturi i politici posljednjih godina – a WHO-ova Komisija za društvenu povezanost pokušala je točno utvrditi tko je u riziku i što to znači za njihovo zdravlje, piše Euronews. Usamljenost najviše pogađa mlade, pokazuje izvješće, s oko 20,9 posto adolescenata i 17,4 posto odraslih mlađih od 30 godina koji kažu da se osjećaju usamljeno. U usporedbi s tim, usamljeno se osjeća 11,8 posto onih starijih od 60 godina. I usamljenost i društvena izolacija mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice. Povezuju se s procijenjenih 871 000 smrti godišnje, povećavajući rizik od moždanog udara, bolesti srca, dijabetesa, kognitivnog propadanja i lošeg mentalnog zdravlja. N1

12.06. (12:00)

Kad ti je najbolji prijatelj – algoritam

Tragedija u školi u Grazu otvara teške teme: usamljenost, psihopatija i tiha djeca

Nakon tragičnog napada u austrijskoj školi u kojem je poginulo deset osoba, u emisiji Otvoreno stručnjaci su raspravljali o mentalnom zdravlju mladih. Psihijatar Ante Bagarić istaknuo je psihopatsku strukturu počinitelja, a Ella Selak Bagarić upozorila na „nevidljivu“ djecu bez vidljivih problema. Robert Kopal upozorio je na usamljenost generacije Z, koju sve više zamjenjuje umjetna inteligencija kao društvo. Svi su istaknuli važnost prevencije i primjer islandskog modela, koji uključuje zajednicu, stručnjake i rasterećene roditelje. HRT, tportal

04.06. (22:00)

Prijatelji nisu samo za krizne situacije i selidbe. Ponekad su i za kavu

Čak 34% mladih odraslih osoba osjeća usamljenost, a kronična usamljenost povećava rizik od depresije

Iako je usamljenost oduvijek postojala, suvremeni način života, brz, digitalan, individualiziran učinio ju je tišom, ali prisutnijom nego ikad. Mnogi je osjećaju, malo tko o njoj govori, a još manje ljudi zatraži pomoć. I dok se depresija i anksioznost sve više destigmatiziraju, usamljenost često ostaje skrivena iza srama i osjećaja osobnog neuspjeha. No, dugotrajna usamljenost nije samo emocionalno stanje, ona duboko utječe na zdravlje mozga i tijela. Usamljeni ljudi puno lakše razvijaju depresiju, demenciju, nažalost i karcinome te kardiovaskularne bolesti. Shodno tome, mlađi i umiru. Problem je i sama stigma usamljenosti, ljudi ne žele priznati da se tako osjećaju. HRT

07.01. (00:00)

A neki misle da je film 'Her' s Phoenixom iz 2013. SF...

Milijuni se okreću AI surogatima za prijateljstvo i veze, to je rastući trend uz usamljenost

Već dugo stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da je depresija ključni zdravstveni problem ovog stoljeća. U novije vrijeme pokušava se razjasniti veza između usamljenosti i depresije. Sociolozi još od sedamdesetih godina 20. stoljeća upozoravaju kako rast individualizma prati raspadanje društvenih zajednica i veza, a problem se počeo pojačavati u posljednjih nekoliko desetljeća. Trenutačni strah od AI alata jest taj da će nam oni ukrasti poslove. No, već dulje vrijeme oni nam kradu intimnost, jer se milijuni okreću AI surogatima za prijateljstvo i veze. To se događa istodobno s krizom rastuće usamljenosti i opadanjem popularnosti aplikacija za upoznavanje, kažu na Mreži.

29.12.2023. (19:00)

Nitko od nas ne bi treb'o da šeta sam

Usamljenost može imati i fizičke posljedice

Važno je naglasiti kako za svakoga vrijedi drugačije. Novija studija ukazuje kako usamljenost ne utječe samo na naše emocije, već uzima danak i našim tijelima. Njezin utjecaj može rezultirati slabijim imunitetom te češćim pojavama raznih upala, promjenama u metabolizmu pa čak i moždanih funkcija. Usamljenost također može utjecati i na genetsku sliku. Često se povezuje i s ovisnošću o alkoholu i opijatima, budući da na taj način oni usamljeni mogu osjetiti nešto što inače ne mogu ili je to način da prestanu osjećati neželjene osjećaje. Usamljeni ljude češće imaju problem sa spavanjem, a u prosjeku i žive kraće. Psychology Today

13.12.2023. (15:00)

Čovjek nije otok

WHO: Usamljenost proglašena svjetskom brigom

Svjetska Zdravstvena Organizacija (WHO), usamljenost proglašava značajnim faktorom rizika za zdravlje i označava je kao svjetski zdravstvenu brigu, čime naglašava ozbiljnost problema. Iako se često percipira kao emocionalno stanje, WHO je usamljenost odlučio prepoznavati kao ozbiljan zdravstveni izazov. Dugotrajna usamljenost može dovesti do brojnih fizičkih i mentalnih problema, između ostalog dovodi do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, depresije i smanjenog imunološkog sustava. WHO naglašava potrebu za preventivnim mjerama i tretmanima koji se bave usamljenošću na razini zajednica. Aktivnosti koje potiču socijalnu interakciju, podrška zajednici i jačanje mehanizama za očuvanje mentalnog zdravlja postaju ključni elementi. Razvijanje društava koja potiču povezanost, razumijevanje i podršku postaje imperativ za suočavanje s globalnim izazovom usamljenosti. (Index)

03.11.2023. (13:00)

Nitko od nas ne bi trebao da šeta sam

Nova epidemija: Usamljenost je štetna kao i svakodnevno pušenje

Zdravstveni radnici, psiholozi, pa čak i marketinški stručnjaci pozivaju sve, uključujući i korporativni svijet, da se uključe u borbu protiv usamljenosti i osjećaja izoliranosti. Najviše ih zabrinjava što stope rastu i među mladima, za što se, naravno, okrivljuje tehnologija, odnosno digitalni svijet. Neki mediji, poput Business Insidera, takva osjećanja pak smatraju glavnim i odgovornim za zaradu pojedinih sektora. Naravno, farmaceutska industrija je prva koja bere vrhnje kad su u pitanju epidemije bilo koje vrste, ali, pokazuje se, i veliki holivudski igrači imaju koristi od usamljenosti. Tako su nedavno objavili članak u kojem govore o tužnoj pozadini vala Marvelovih filmova i Disneyjevih rebootova. Naime, naslove poput ‘Male sirene‘, ‘Alise u zemlji čudesa‘, ‘Spidermana‘ ili pak ‘Harryja Pottera‘ svijet voli gledati jer oni hrane njihovu nostalgiju. Lider

20.08.2023. (14:00)

Nije bolest sve što boli

Kako se s usamljenošću nose na Zapadu, a kako na Balkanu

Tenhle robot je pro starý!" Překonávání technologického ageismu - Kaleido

  • Usamljenost je ogroman problem zapadnih zemalja, posebno kod starijih generacija. Ono što je kod nas još nekako sramota, mada se i taj tabu polako razbija, jeste da roditelji završe u domu za starije. To je u kapitalizmu odavno normalno i zbog toga se kao strana radna snaga najviše traže njegovatelji i medicinski tehničari. Ljudi u ’40-im ili ’50-im godinama jednostavno nemaju vremena brinuti se o starijim roditeljima, a u svim bogatijim zapadnim zemljama često i ne žive u istom gradu jer ih je posao odveo daleko. Tako se dešava, priča mi drug koji u Berlinu radi kao njegovatelj, da siroti starci mjesecima ne progovore ni s kim, osim s osobljem doma. Nitko ih ne posjećuje, niti pita za njih. Oni koji nemaju nekretninu posebno nikoga ne interesuju jer njihova djeca nemaju što ni naslijediti.
  • U šoku me ostavila činjenica da u nedostatku njegovatelja domovi angažuju robote koji pomažu u komunikaciji s korisnicima. Ovi roboti mogu igrati bingo i imati osnovnu komunikaciju sa starijima. Kada sam tu vijest pokazao svojim starijim članovima familije, bili su zgroženi, a neki su mi rekli da ugasim prilog jer ga ne žele ni odgledati do kraja. I ja sam se zapitao što natjera te ljude da ipak žele igrati bingo s robotom pod stare dane. Iako mi to toliko grozno zvuči da mi se plače, vjerujem da tu ima i otvorenijih duša od mene koje će pružiti šansu tehnologiji – da ih barem malo oraspoloži. Aljazeera

 

16.06.2023. (09:00)

Kad ne radiš s ljudima

Usamljenost, nesanica, alkohol: posljedice rada s umjetnom inteligencijom

Učestala upotreba sustava umjetne inteligencije na poslu može dovesti do usamljenosti zaposlenika, što pak uzrokuje daljnje nevolje, od nesanica do pretjeranog pijenja nakon posla, pokazalo je istraživanje Američkog psihološkog društva provedeno u četiri zemlje. Brzi napredak u sustavima umjetne inteligencije pokreće novu industrijsku revoluciju koja preoblikuje radno mjesto s mnogim prednostima, ali i nekim neistraženim opasnostima, uključujući potencijalno štetne mentalne i fizičke utjecaje na zaposlenike, ističu istraživači u časopisu Journal of Applied Psychology. Ljudi su društvena bića, a njihovo izoliranje zbog rada sa sustavima umjetne inteligencije može imati štetne učinke na živote zaposlenika. Bug