Uspori i prebaci u nižu brzinu – ‘spori rad‘ je u trendu - Monitor.hr
19.08. (22:00)

Ipak sam u pravo vrijeme rođen

Uspori i prebaci u nižu brzinu – ‘spori rad‘ je u trendu

Rijetki su oni koji više žele žrtvovati svoje privatno vrijeme za posao, a sve je više onih koji bi odradili posao unutar radnog vremena, za to bili dobro plaćeni i u četiri-pet popodne otišli u svoj život. Posebno od pandemije ljudi sve više inzistiraju na benfitima, na kraćem ili barem fleksibilnijem radnom vremenu te izbjegavaju moguće sagorijevanje. Nedavno istraživanje pokazalo je da radnici sve češće razgovaraju o sagorijevanju, a upravo kako bi se to spriječilo sve više ljudi podržava ideju koja zagovara sporije i manje rada – slow work. Slow work pokret antiteza je užurbanosti i preopterećenosti poslom. Ovaj pokret potiče radnike da redefiniraju što je produktivnost i što su njihovi ciljevi. ‘Spori rad’ zapravo se odnosi na usporavanje tempa na poslu i vođenje mirnijeg načina života. Ideja je da trebamo raditi pametnije, a ne više pa zagovornici ‘sporog rada’ smatraju da se može raditi bolje radeći manje. Lider


Slične vijesti

Jučer (11:00)

Poslodavci plaćaju, a radnik pati

Neregistrirani rad bio je i ranije reguliran, ali sada se to područje šire obuhvaća

Saborski zastupnici u četvrtak će raspravljati o konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu i drugim, a uoči plenarne rasprave o tim se zakonskim prijedlozima raspravljalo i na saborskim radnim tijelima. Vlada je najavila reguliranje neprijavljenog rada, iako je on već reguliran drugim Zakonom. Pod pritiskom javnosti tadašnja je vlada odustala od definicije prema kojoj se susjedska pomoć regulira kao pomoć među susjedima koji su udaljeni do 500 metara. Međutim, novi zakon dublje se bavi roblematikom rada na crno nastojeći zaštiti radnike koje se zatekne u neprijavljenom radu. Faktograf

25.11. (13:00)

Vratiće se rode

Balkan umire i emigrira, Njemačka uvozi mladost

Usprkos nizanju kriza – zaključno s pandemijom i ratom u Ukrajini – podaci pokazuju da je njemačka glad za radnom snagom i dalje velika, te da je zapadni Balkan viđen kao jedan od bazena novih došljaka. Samo u ovoj godini u Njemačkoj je u prosjeku nepopunjeno 853.000 radnih mjesta. Kada su ovog ljeta njemački ugostitelji ponovno počeli raditi punom parom nakon pandemije, nedostajali su im radnici, pa je njihovo udruženje apeliralo na Vladu da hitno dopusti radnoj snazi sa zapadnog Balkana da dođe. Je li vrbovanje radne snage s Balkana etički upitno? Ne mislim da je kompletna odgovornost na Njemačkoj za to što ljudi napuštaju svoje zemlje. Kapitalizam ionako ne trpi moraliziranje. Nijemci su uspješni i to je to. DW

10.11. (23:00)

Da nam živi, živi rad

Raste broj smrtnih slučajeva na radnom mjestu

Broj smrtnih slučajeva na radnim mjestima u porastu je u 12 zemalja članica Europske unije (EU), a smrtni slučajevi na radu Europu će nastaviti mučiti gotovo desetljeće duže no što se ranije predviđalo, pokazuju zadnji podaci Europske konfederacije sindikata. Broj smrtonosnih nesreća na radu polagano je padao tijekom posljednjeg desetljeća, iako je napredak bio daleko od stabilnog, navodi ETUC, dodajući kako je u 2019. godini ponovo došlo do porasta smrtnih slučajeva na radnom mjestu. Kada je riječ o Hrvatskoj, navodi se kako je u 2020. u odnosu na godinu ranije smrtno stradalo dvoje radnika više. No, nema dugoročne prognoze za nas. Faktograf

29.10. (22:00)

Samo me poštuj i pusti me da delam

Zaposlenicima više nisu najvažniji plaća i bonusi, pa ni mogućnost napredovanja

Prema rezultatima ankete, ispitanike najviše sretnim čine međuljudski odnosi. Poslodavcima ovo govori da se današnji zaposlenici žele na poslu osjećati ugodno sa svojim kolegama. U isto vrijeme, zaposlenici u svemu žele vidjeti osobnu svrhu, a odmah iza jako im je važan work-life balance. Na drugom mjestu je mogućnost napredovanja, a ispitanicima je, kada je u pitanju motivacija, jako bitan i pristup nadređenog. Dosta im je bitan, i u ovom slučaju, balans privatnog i poslovnog života, ali i priznanje za njihov rad i učinak. Kada je u pitanju razlog za odlazak iz kompanije, na prvom mjestu je nepostojanje adekvatnog pristupa nadređenih, a bitnost leadershipa i odnosa je ogromna, pokazuju rezultati istraživanja. Lider

11.08. (16:00)

Sve je bilo dobro dok nisu prestali biti nomadi

Povijest i budućnost rada: od kamenog doba do robota

U kameno doba u južnoj se Africi, tvrdio je antropolog Marshall Sahlins, trošilo tri do pet sati dnevno na lov i skupljanje bobica, voća i povrća, da bi se ostatak vremena provodilo u razonodi. Te naše pradaleke rođake nije zanimalo proizvoditi neki višak jer su očekivali da će u prirodi uvijek naći dovoljno svega što im je potrebno. Navodno nije bilo robova, nejednakosti i privatnog vlasništva. Potom su se razvijali poljoprivreda, veća naselja, hijerarhija, robovlasništvo, privatni posjedi, a većina je ljudi sve više radila. Sav napredak ostvaren u tisućama proteklih godina produživao je radni dan i doveo do toga da u ovim vremenima kontroliramo cijeli planet i uz tehnološka pomagala zapravo radimo gotovo uvijek kad god smo budni. Unatoč predviđanjima kako će budućnost donijeti kraći radni tjedan, to donosi i neke prepreke, poput dubljeg ekonomskog jaza. Faktograf

05.08. (15:00)

Pa, zaplešimo

U smjeru poštene naknade za umjetnički rad

Udruge UPUH i UPPU Puls objavile su sturukovni cjenik koji pomaže u definiranju naknada za koreografski, izvedbeni i pedagoški rad te služi za upoznavanje s radničkim i autorskim pravima. Dokument je to koji, osim što pomaže u definiranju adekvatnih naknada za koreografski, izvedbeni i pedagoški rad, služi i kao priručnik za upoznavanje s radničkim i autorskim pravima plesnih umjetnica i umjetnika. Sadrži i napomene, preporuke i upute koje su vezane za sastavljanje i potpisivanje autorskih ugovora te za izračunavanje iznosa autorskih honorara. Već teški uvjeti rada u području suvremenog plesa postali su još zahtjevniji zbog izostanka promišljene i koherentne kulturne politike te dugoročnog plana razvoja i povećanja budžeta za kulturu i nezavisnu scenu koji bi pratio njihov razvoj. Kulturpunkt

22.07. (10:00)

Potražnja veća od ponude

Hvala stranim radnicima što žele raditi u hrvatskom turizmu

Kako turistička sezona odmiče, opet iz redova sindikata i po društvenim mrežama kreću žalopojke kako u domaćim hotelima ne rade domaći radnici, pa kako domaći radnici imaju čak i niže plaće, pa kako domaći sveznajući radnici moraju učiti neuke strance koji ne znaju ni jezik, pa se čak prenose i teška iskustva radnika koji moraju raditi s onima koji nisu nikad vidjeli usisavač. Kad je konkretno turizam u pitanju, realne okolnosti su te da je hrvatski turizam prvo prerastao kapacitete raspoložive domaće radne snage, što se onda poklopilo s otvaranjem mogućnosti hrvatskih državljana da relativno jednostavno rade u zemljama EU koje imaju veće plaće. Trebamo ih cijeniti kao svakog radnika jednako, ne praveći razlike, i pomoći im koliko možemo da se snađu, možda i pronađu dom u zemlji koja iz godine u godinu ostaje bez radno sposobnog stanovništva. Poslovni

14.04. (14:00)

Manje rada za istu plaću? Može

U Kaliforniji predlažu prelazak na četverodnevni radni tjedan

Ovaj prijedlog predstavljen je u tamošnjem donjem domu državnom parlamenta, ali se s njim ide i u Kongres. Kalifornija, naime, ovime želi postaviti primjer i ostalim saveznim državama, kako bi se slični propisi donijeli i na federalnoj razini. Prema prijedlogu, radno bi se zakonodavstvo nadopunilo na način da se samo 32 sata na tjedan smatraju redovnim radnim vremenom. Kompanije koje su već pokušale uvesti četverodnevni radni tjedan, poput Microsofta, zabilježile su da je rezultat toga bila povećana produktivnost, kao i manje “izgaranje” zaposlenika na poslu. Bug

30.03. (12:00)

Da nam živi živi rad

Cijena rada po satu u Hrvatskoj iznosi tek 11,2 eura, dok je prosjek u EU 29,1 eura

Istraživanje je pokazalo koliko se nalazimo ispod europskog prosjeka, s obzirom na to da je prosjek troškova rada EU bio je 29,1 eura, a 32,8 eura u eurozoni. Nije ohrabrujuće niti to da što na listi zauzimamo peto mjesto, ali od kraja. U EU niži trošak rada od Hrvatske imaju Latvija, u kojoj troškovi znose 11,1 eura, Mađarska, sa troškovima od 10,4 eura, Rumunjska, sa neslavnih 8,5 eura, te kao posljednja na listi Bugarska, u kojoj cijena sat rada stoji tek neslavnih sedam eura. Lider

18.09.2021. (19:00)

Da nam živi, živi rad

Svake godine zbog posla umire dva milijuna ljudi

Nesreće i bolesti na radnom mjestu uzrok su smrti 1,9 milijuna ljudi svake godine, a tu brojku će pandemija koronavirusa dodatno pogoršati, navodi se u UN-ovoj studiji objavljenoj u petak. Najčešći uzroci smrti vezani su uz kroničnu opstrukcijsku bolest pluća (KOPB), odnosno zbog zagađenosti zraka. 36 tisuća ljudi umre u nesrećama na radnom mjestu, a zabrinjavajuć je i podatak kako je smrt na poslu vezan i uz predugo radno vrijeme. Međutim, od 2000. do 2016. godine smrtnost vezana uz posao je u blagom padu, a taj se trend očekuje i u budućnosti. RTL