Varga: Liste čekanja su manje, u nekim bolnicama ih više nema - Monitor.hr
11.05.2015. (14:08)

Tko čeka, dočeka

Varga: Liste čekanja su manje, u nekim bolnicama ih više nema

Do početka svibnja kroz Program plus, za smanjenje lista čekanja, pregledano je 55.679 pacijenata, a s današnjim datumom broj obrađenih pacijenata se procjenjuje na oko 60.000, budući da broj obavljenih pretraga i zahvata prosječno raste za oko 5000 na tjedan. Najbolje rezultate ima KBC Rijeka, slijedi KBC Zagreb, KB Sveti duh, OB Pula, KB Dubrava i KBC Split. U nekim zdravstvenim ustanovama liste čekanja više gotovo ne postoje s obzirom da se na pregled čeka tek nekoliko dana, objavio je ministar Varga. HRT


Slične vijesti

05.10.2018. (14:30)

Uplata za buduće liječenje

Reforma zdravstva: Kutija cigareta poskupljuje s 20 na 30 kuna

Prijedlog reforme zdravstva predlaže poskupljenje cigareta i žestokog alkohola za 50 posto, premija obaveznog auto-osiguranja raste s 4 na 7 posto, a najskuplja participacija s 2.000 bi porasla na 4.000 kuna. Promjene bi donosile dvije milijarde novih prihoda u zdravstveni proračun pa bi zdravstvo godišnje raspolagalo sa sve skupa 25 milijardi kuna. Slijedi javna rasprava. Jutarnji…

20.04.2016. (22:55)

Pregledi na blizinu i na daljinu

Dežurat će obiteljski liječnici, pedijatri, zubari i laboratoriji

Putem sustava telemedicine riječki su neurolozi u posljednja tri mjeseca obavili više od 50 neuroloških pregleda na kvarnerskim otocima. Time su zdravstveno ugroženi otočani pošteđeni dolaska na kliniku u Rijeku, a ni liječnici ne moraju na teren, čime se postižu i znatne uštede, piše HRT. Ministarstvo zdravlja krenulo je pak i u reformu primarne zdravstvene zaštite. Planiraju uvesti dežurstva u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije, dentalne medicine i laboratorija.

05.04.2016. (13:15)

Javni novac privatnicima

Tajni dokument o reformi zdravstva: Sve poskupljuje i sve se privatizira

Index je došao do povjerljivih dokumenata koji otkrivaju kako je najava povećanja mjesečne premije osiguranja sa 70 kuna na 89 kuna tek prva faza privatizacije zdravstva. Navodno slijedi, između ostalog, povećanje cijene participacije s 10 na 15 kuna i prepuštanje dopunskog osiguranja privatnicima, koji upravo to žele. Naime, broj osiguranika stalno raste, kao i dobit – HZZO je u 2013. i 2014. na temelju dopunskog ostvario dobit veću od 400 milijuna kuna. Lani je ostvaren minus, i to samo zato što država nije platila svoj dio.

30.03.2016. (09:08)

Dodatna i dopunska

Riječki liječnici fušaju u Mariboru, kod kuće otkazuju operacije

20 riječkih anesteziologa radi vikendom u mariborskoj bolnici, a još 40 anesteziologa iz drugih bolnica čeka dopuštenje za rad u Mariboru, dok s druge strane, kako piše Jutarnji, pati bolnički operacijski program petkom koji je naglo skraćen “zbog nedostatka potrebnih nalaza” anesteziologa. List piše i kako 1500 do 2000 hrvatskih liječnika radi kod privatnika, a bez dopuštenja ravnatelja bolnica u kojima su zaposleni (kontrolira ih samo 6 inspektora). Novi pravilnik o dopunskom radu liječnika trebao bi omogućiti liječnicima da rade kod privatnika, ali i u drugim bolnicama gdje postoji potreba. HRT

13.03.2016. (18:02)

Pogled u bolju privatizaciju

Hitna, liječnik, lijek i soba po izboru u bolnici – uz nadoplatu

Zdravstveni proračun jednak je prošlogodišnjem, ali uz obvezu vraćanja duga od 2,5 milijardi kuna. Novi ministar Dario Nakić dodatni će prihod za vraćanje duga tražiti u reformama – osim već najavljene mjere o hitnoj pomoći, koja je izazvala niz reakcija, druga reforma tiče se uvođenja nadstandarda koji će se plaćati, koji asocira na podjelu pacijenata na bogate i siromašne. Nakon što struka definira što je standard u liječenju, odredit će se iznosi nadoplata – od pregleda, lijekova, izbora liječnika do izbora bolničkog smještaja. Večernji

29.02.2016. (14:55)

Il' na tretman "poljubiš pa prođe"

Prvi ministrov potez: Reforma hitne – s kašljem i temperaturom svom liječniku

Prva reforma ministra zdravlja, Darija Nakića bit će ona hitne pomoći na koju će moći samo – hitni pacijenti. Tvrdi on kako ljudi dolaze na hitnu zbog kašljucanja ili povišene temperature pa da se onda na hitnom prijemu čeka 10-ak sati. Nehitni pacijenti za otprilike dva će mjeseca morati ili svom ili dežurnom liječniku obiteljske medicine. Dnevnik.hr

18.02.2016. (13:48)

Drugo mišljenje

"Reformom zdravstva vlast će nagraditi bogate, a sirotinji oduzeti prava"

Ministar Nakić rekao je da se građani ne moraju pribojavati privatizacije zdravstvenog sustava. No, podjela prava na standardne i nadstandardne usluge jest privatizacija dijela zdravstvenih usluga, što je vrlo sklisko područje koje u zdravstvenoj skrbi može proizvesti vrlo grubu crtu između bogatih i onih koji to nisu, pa mogu računati samo na osnovnu košaricu zdravstvenih usluga. Dakle, ministrova tvrdnja da će zadržati ili da će pokušati zadržati sva sadašnja prava iz osnovnog osiguranja vrlo je dvojbena, piše Forum.

26.03.2015. (08:05)

Put prema dole

Degradacija primarne zdravstvene zaštite

Osim što je preoblikovanje domova zdravlja bitno promijenilo način na koji većina osiguranika ostvaruje prava, ono je dovelo i do promjena u odnosima između medicinskih radnika unutar ove razine zdravstvene zaštite. Najbanalniji primjer nejednakosti koje su nastale uslijed privatizacije jest činjenica da nakon odlaska iz doma zdravlja nitko osim liječnika nije mogao ostvariti pravo na koncesiju ordinacija, čime su oni automatski postali poslodavci, a medicinske sestre i tehničari njihovi zaposlenici – dok bi formalno trebali tvoriti ono što se naziva timom primarne zdravstvene zaštite. Postavljanjem članova tima u neravnopravan položaj dovelo je, naravno, do pogoršanja odnosa na radnom mjestu te pada radničkih prava u slučaju medicinskih sestara. Bilten